1 Samue 18
1 Hagi Deviti'ma Soli'enema ke'ma huvagaretegeno'a, henka Jonatani'a Devitina avesinenteno, agra'agu'ma avesinenteaza huno tusiza huno avesinte'ne.
Kad je David završio razgovor sa Šaulom, Jonatanova se duša prikloni Davidovoj duši i Jonatan ga zavolje kao samoga sebe.
2 Hagi ana knareti'ma vu'neana Soli'a Devitina atregeno nefa nontega ovu'neanki, azerigeno agrane mani'ne.
Šaul zadrža Davida onoga istog dana kod sebe i nije mu dao da se vrati kući svoga oca.
3 Hagi Jonatani'a hanavenentake huvempage Devitina hunte'ne. Na'ankure agra'aguma avesinenteaza huno tusiza huno Devitina avesinte'negu anara hu'ne.
I Jonatan sklopi savez s Davidom jer ga je ljubio kao samoga sebe.
4 Hagi Jonatani'a za'za kukenama amegama antani'neana, Deviti hatenemino, ana agofetura ha' kukena'ane, bainati kazima'ane ati'ane amu nofi'anena ami'ne.
I skide Jonatan plašt koji je imao na sebi i dade ga Davidu; tako i svoju odoru, čak i svoj mač, svoj luk i svoj pojas.
5 Hagi nazankuro Soli'ma Devitinku'ma hugahane huno hiazana Deviti'a knare huno anazana higeno, Soli'a azeri antesga huno sondia vahete kva ante'ne. Hagi ana zankura maka vahe'mo'zane Soli eri'za vahe'mo'zanena muse hu'naze.
Na svim svojim pohodima, kamo ga je god slao Šaul, David bijaše sretne ruke i Šaul ga postavi na čelo svojim ratnicima; omilje on svemu narodu, pa i Šaulovim dvoranima.
6 Hagi Deviti'ma Filistia ne'ma ahetege'za ha'ma huzmagaterete'za ete kumategama azageno'a, maka Israeli kumapinti a'mofa'mo'za nasenasepane, hapu zavenane eri'za ahe'za muse hu'za avo nehage'za Solina amarara hu'naze.
Za njihova povratka, kad se David vraćao ubivši Filistejca, izađoše žene iz svih gradova Izraelovih u susret kralju Šaulu veselo kličući, pjevajući i plešući uza zvuke bubnjeva i cimbala.
7 Hagi ana a'mofa'mo'za zavena nehe'za anage hu'za zagamera hu'naze, Soli'a 1tauseni'a ha' vahe zamahegeno, Deviti'a 10 tauseni'a ha' vahe zamahe'ne.
Žene su plešući pjevale: “Pobi Šaul svoje tisuće, David na desetke tisuća.”
8 Hagi ana zagamema Soli'a nentahino'a, tusi arimpa ahegeno amanage hu'ne, Zamagra zagamema hazana Devitinkura rama'a 10tauseni'a aheneanki, nagrikura 1tauseni'a ahene hu'za nehaze. Hagi agra maka zantamina erineno, nagri no erino kini mani'naku hige'za e'inahu zagamera hu'naze.
Šaul se vrlo ražestio, nije mu bila draga ta pjesma. Zato reče: “Davidu su dale desetke tisuća, a meni samo tisuće! Još mu samo treba kraljevstvo!”
9 Hagi ana knareti'ma vu'neana Deviti'ma kini tra'ama erizanku Soli'a kaniverenteno vu'ne.
I od toga dana Šaul poprijeko gledaše Davida.
10 Hagi anante knazupa Anumzamo'a havi avamu huntegeno Solintera hanavetino eno eme azeri haviza higeno, noma'afi mani'neno neginagi nehuno azampina karugru keve e'rinegeno, Deviti'a nehiaza huno zavena azampi azeri'neno ahe'ne.
Sutradan zao duh Božji napade Šaula, tako da je bjesnio po kući. David je rukom udarao u harfu kao drugih dana, a Šaul je u ruci imao koplje.
11 Hagi Soli'a karugru kevereti Devitina nozafare renarente'nue huno nentahino, karugru keve matevuno reana hantaga higeno, Deviti'a atreno fre'ne. Hagi e'inahu'zana tare zupa hu'ne.
I Šaul baci koplje govoreći u sebi: “Sad ću pribiti Davida uza zid!” Ali mu se David izmače dva puta.
12 Hagi Soli'a Devitinkura koro hu'ne. Na'ankure Ra Anumzamo'a Solina atreno Deviti'ene mani'ne.
Šaul se poče bojati Davida, jer je Jahve bio s njim a od Šaula je odstupio.
13 Hagi Soli'a Devitina tavaoma'aretira azeri netreno 1tauseni'a sondia vahe kva manio huno huntegeno, sondia vahe zamavareno hate vu'ne.
Zato ga Šaul ukloni iz svoje blizine i postavi ga za tisućnika: on je izlazio i vraćao se na čelu naroda.
14 Hagi hakarezama Deviti'ma hu'nea zamo'a knare ke'za hu'ne. Na'ankure Ra Anumzamo'a agrane mani'negeno'e.
David je imao uspjeha na svim svojim putovima jer Jahve bijaše s njim.
15 Hagi Soli'ma keno antahino'ma hiama Deviti'ma hiazamo'ma knare zanke higeno'a, Soli'a mago'ane tusi koro hu'ne.
Kad je Šaul vidio da David ima mnogo uspjeha, obuze ga strah od njega.
16 Hianagi miko Israeli vahe'ene Juda vahe'mo'za Devitina zamavesinte'naze. Na'ankure agra knare huno sondia vahera hatera zamavareno vuno eno hu'ne.
Ali svemu Izraelu i Judi omilje David jer ih je on vodio na svim njihovim putovima.
17 Hagi mago zupa Soli'a anage huno Devitinkura hu'ne, Kota mofa'ni'a Merapuna kaminugenka a' erintegahane. Hianagi kotazana kagrama hanavetinka Ra Anumzamofo ha'ma hanunka, ana ara erigahane. Na'ankure Soli'a antahi'zama'afina Devitina nagra'a nazanura ahe ofrisuanki, Filistia vahe'mo'za hara hunte'za ahe frisaze huno antahi'ne.
Šaul reče Davidu: “Evo svoju najstariju kćer Merabu dat ću ti za ženu, samo mi budi hrabar i vodi Jahvine bojeve!” Mišljaše Šaul: “Neću da padne od moje ruke, nego filistejska ruka neka se digne na njega!”
18 Hagi Deviti'a kenona hunteno, Nagra knarera osugeno, Israeli vahepina naga'nimokizmia zamagia omane vahe mani'nazanki'na, kini ne'moka mofara ara erigara osu'noe.
A David odgovori: “Tko sam ja i što znači moj život, što li kuća oca mojega u Izraelu da budem kraljev zet?”
19 Hagi Soli'a Merapuna Deviti ara erintegahie huno hu'neanagi, anama zanazeri aravema hunaku'ma hia zupa, Soli'a mofa'a Merapuna omi netreno, Mehola kumate ne' Adrieli avremigeno ara eri'ne.
I kad dođe vrijeme da Šaulova kći Meraba pođe za Davida, dadoše je za ženu Adrielu iz Mehole.
20 Hagi ana knafina Mikeli'a Solina mago mofa'agino, Devitima avesintea kea Solina eme asamizageno'a muse nehuno,
Ali je Davida ljubila Šaulova kći Mikala; kad su to javili Šaulu, bilo mu je pravo.
21 Anage hu'ne, nagra ana mofania Devitina aminugeno ara erino, nenanemo'zana hanige'na, huntenugeno vuno Filistia vahe'ene hara ome nehanige'za ahegahaze. Nehuno Soli'a Devitina asamino, Menina mago'ene nagri mofara erinka nenanemo'zana hugahane.
Reče on u sebi: “Dat ću mu je, ali će mu ona biti zamka i ruka filistejska dići će se na njega.” (Šaul je po drugi put rekao Davidu: “Danas ćeš mi biti zet.”)
22 Hagi Soli'a eri'za vahe'a huzamanteno anage hu'ne, vuta Devitina agrake'ma mani'nenigeta ome asamita, Soli'a agrane mika eri'za vahe'anena muse hugantazanki, kagra mofa'a a' erintenka nenemo'za huo huta ome asamiho.
Tada Šaul zapovjedi svojim slugama ovako: “Razgovarajte se s Davidom tajno i recite mu: 'Gle, omilio si kralju i svi te njegovi dvorani vole; zato budi kraljev zet.'”
23 Higeno ana nenekea Devitina ome asamizageno, Deviti'a anage huno kenona huzamante'ne, Tamagra tamagesa antahi'zana kini ne'mofo nenemozama hu'zana osi'za me'ne hutma nehazo? Nagra nagi omne namunte omane ne' mani'noe.
I Šaulove sluge ponoviše te riječi Davidu, ali im David odgovori: “Zar je u vašim očima malenkost postati kraljev zet? Ja sam samo siromah i mali čovjek!”
24 Hagi Soli eri'za vahe'mo'zama Deviti'ma hu'nea nanekema eri'za ome nesamizageno'a,
Šaulove sluge dojaviše to Šaulu govoreći: “Evo riječi što ih je rekao David.”
25 Soli'a mago'ane eri'za vahe'a huzamanteno, amanage huta Devitina ome asamiho, Mofanima mizama hunaku'ma haniana 100'a Filistia venenemokizmi zamagoza anoma'a zamaheno taga huno egahie huno hu'ne huta ome asamiho. Hianagi Solima agesama antahiana ha' ome nehanigeno ahesaze huno antahi'ne.
A Šaul odgovori: “Ovako recite Davidu: 'Kralj ne traži nikakva ženidbenog dara nego samo sto filistejskih obrezaka da se osveti kraljevim neprijateljima.'” Šaul mišljaše da će tako Davida gurnuti u ruke Filistejcima.
26 Hagi Soli eri'za vahe'mo'zama ana nanekema Devitima eme asamizageno'a Deviti'a muse ana nanekerera hu'neanagi, anama knama ante'nea kna eohanati'negeno,
Šaulove sluge dojaviše te riječi Davidu, a njemu bijaše po volji da postane kraljev zet. Još prije nego što je isteklo vrijeme,
27 Deviti'ene sondia vahe'amo'za vu'za 200'a Filistia vene'ne ome zamahe'za, zamagoza anona taga huno erino kini ne' eme ami'ne. Ana higeno kini ne'mo'a mofa'a Mikelina amigeno Deviti'a ara erino kini ne'mofo nenemo'za hu'ne.
spremi se David i krenu sa svojim ljudima te ubi Filistejcima dvije stotine ljudi; i donese njihove obreske i predade ih kralju na broj da bi postao njegov zet. Tada mu Šaul dade svoju kćer Mikalu za ženu.
28 Hagi Soli'ma antahino kenoma hiama Ra Anumzamo'ma Deviti'ene manigeno, mofa'amo Mikeli'ma Devitima avesintegeno'a,
Šaul je jasno vidio da je Jahve s Davidom i da ga ljubi sav dom Izraelov.
29 Soli'a mago'ane tusi koro Devitinkura nehuno, hara renteno vu'ne.
I Šaul se još većma poboja Davida i posta neprijatelj Davidu zauvijek.
30 Hagi Filistia sondia vahe'mofo kva vahe'mo'za sondia vahera rama'a zupa zamavare'za e'za Israeli vahera hara eme huzamante'naze. Hianagi ana'ma hu'za Soli sondia vahe'ma ha'ma eme hunezamantageno'a, Deviti'a knare huno hara huzamagatenerege'za maka vahe'mo'za antahi'za ke'za nehu'za, Devitina ra agi ami'naze.
A filistejski su knezovi izlazili u boj, ali koliko su god puta izlazili, David je imao više uspjeha nego svi Šaulovi dvorani; i tako ime njegovo posta vrlo slavno.
