< 詩篇 37 >
1 ダビデの歌 悪をなす者のゆえに、心を悩ますな。不義を行う者のゆえに、ねたみを起すな。
Wadela: i hamosu dunu ilia hou hamobeba: le, mae da: i dioma! Giadofale hamobe dunu da liligi bagade lasea, mae mudale ba: ma!
2 彼らはやがて草のように衰え、青菜のようにしおれるからである。
Ilia da gisi amo da hedolo bioi gia: su defele, hedolowane alalolesimu. Ilia da bugi amo bioi gia: su defele, hedolo bogomu.
3 主に信頼して善を行え。そうすればあなたはこの国に住んで、安きを得る。
Dilia! Hina Gode Ea hou dafawaneyale dawa: le, moloidafa hou hamoma! Soge amoga fifilale, gaga: iwane esaloma!
4 主によって喜びをなせ。主はあなたの心の願いをかなえられる。
Hina Gode Ea hou amo ganodini hahawane hou hogoi helema! E da dia dogoga, hanasu hou hamoma: mu.
5 あなたの道を主にゆだねよ。主に信頼せよ、主はそれをなしとげ、
Dina: disu Hina Godema ima, amola Ema dafawaneyale dawa: ma! Amasea, E da di fidimu.
6 あなたの義を光のように明らかにし、あなたの正しいことを真昼のように明らかにされる。
E da dima moloidafa hou hahamonesimu. Amola Ea hamobeba: le, di da esomogoa eso diga: be agoai ba: mu.
7 主の前にもだし、耐え忍びて主を待ち望め。おのが道を歩んで栄える者のゆえに、悪いはかりごとを遂げる人のゆえに、心を悩ますな。
Hina Gode Ea hanaiga hamoma: ne, ha: aligima! Wadela: i dunu ilia da liligi bagade gagusia, amola hahawane wadela: i ilegesu hou amo hamosea, mae da: i dione ba: ma.
8 怒りをやめ、憤りを捨てよ。心を悩ますな、これはただ悪を行うに至るのみだ。
Da: i dione amola ougili mae hamoma! Amoga da bidi hamosu fawane ba: mu.
9 悪を行う者は断ち滅ぼされ、主を待ち望む者は国を継ぐからである。
Be nowa dunu ilia da Hina Godema dafawaneyale dawa: sea, ilia fawane da osobo bagade ouligimu. Be wadela: i hamosu dunu da gadili sefasi dagoi ba: mu.
10 悪しき者はただしばらくで、うせ去る。あなたは彼の所をつぶさに尋ねても彼はいない。
Wadela: i hamosu dunu da hedolowane alalolesi dagoi ba: mu. Dia da ili hogoi helemu, be hame ba: mu.
11 しかし柔和な者は国を継ぎ、豊かな繁栄をたのしむことができる。
Bodogi dunu da osobo bagade ouligimu. Amola bagade gaguiwane amola olofoiwane esalebe ba: mu.
12 悪しき者は正しい者にむかってはかりごとをめぐらし、これにむかって歯がみする。
Wadela: i hamosu dunu da noga: le hamosu dunu amo wadela: lesimusa: ilegesa, amola ema higale ougili ba: sa.
13 しかし主は悪しき者を笑われる、彼の日の来るのを見られるからである。
Be Hina Gode da wadela: le hamosu dunu iliba: le, ousa. Bai E dawa: Ilia da hedolowane gugunufinisi dagoi ba: mu.
14 悪しき者はつるぎを抜き、弓を張って、貧しい者と乏しい者とを倒し、直く歩む者を殺そうとする。
Wadela: i hamosu dunu da hame gagui dunu amola moloidafa hamosu dunu medole legemusa: , ilia gegesu gobihei amo duga: le gadosa, amola ilia oulali disa.
15 しかしそのつるぎはおのが胸を刺し、その弓は折られる。
Be ilia da ilila: gegesu gobihei amogawane ilila: fane legei dagoi ba: mu. Amola ilia oulali da fifili sali ba: mu.
16 正しい人の持ち物の少ないのは、多くの悪しきの者の豊かなのにまさる。
Moloidafa dunu ea fonobahadi gagui da wadela: i hamosu dunu huluane ilia bagade gagui amo baligisa.
17 悪しき者の腕は折られるが、主は正しい者を助けささえられるからである。
Bai Hina Gode da wadela: i hamosu dunu ilia gasa fadegale fasimu. Be E da molole hamosu dunu ili gaga: mu.
18 主は全き者のもろもろの日を知られる。彼らの嗣業はとこしえに続く。
Hina Gode da Ea sia: nabawane hamosu dunu amo noga: le ouligisa. Amola Ea nana liligi da eso huluane ilia: fawane dialumu.
19 彼らは災の時にも恥をこうむらず、ききんの日にも飽き足りる。
Wadela: i eso da doaga: sea, ilia da se hame nabimu. Ha: i da doaga: sea, ilia da hame ha: gia: mu.
20 しかし、悪しき者は滅び、主の敵は牧場の栄えの枯れるように消え、煙のように消えうせる。
Be wadela: i hamosu dunu ilia da bogogia: mu. Hina Godema ha lai dunu, ilia da mosoi gilidabe defele gilisa: i dagoi ba: mu. Mobi da hedolowane geale asi. amo defele ilia da hedolowane alalolesi dagoi ba: mu.
21 悪しき者は物を借りて返すことをしない。しかし正しい人は寛大で、施し与える。
Wadela: i hamosu dunu da fa: no bidi imunusa: liligi udigili laha be fa: no hame iaha. Be noga: i dunu da hahawane mae dawa: iwane iaha.
22 主に祝福された者は国を継ぎ、主にのろわれた者は断ち滅ぼされる。
Nowa dunu ilia da Hina Gode Ea hahawane dogolegele ba: su galea, ilia da osobo bagade nana liligi defele amo lamu. Be nowa da Ea gagabui amoga aligi galea, ilia da gadili sefasi dagoi ba: mu.
23 人の歩みは主によって定められる。主はその行く道を喜ばれる。
Hina Gode da dunu Ea masa: ne dawa: i logo, amoga masa: ne noga: le ouligisa. Amola E da nowa dunu amo da E nodoma: ne hamosa, amo noga: le gaga: sa.
24 たといその人が倒れても、全く打ち伏せられることはない、主がその手を助けささえられるからである。
Ilia da dafasea, gebe gudu hame dialumu. Bai Hina Gode da ili wa: legadolesimu.
25 わたしは、むかし年若かった時も、年老いた今も、正しい人が捨てられ、あるいはその子孫が食物を請いあるくのを見たことがない。
Na da waha da: i hamoi dagoi. Na da fifi misi helei. Be na da Hina Gode noga: i dunu afae fisiagai amo hamedafa ba: i. Amola noga: i dunu ea mano ha: i manu hameba: le, edegenanebe hamedafa ba: i.
26 正しい人は常に寛大で、物を貸し与え、その子孫は祝福を得る。
Noga: i dunu da eso huluane udigiliwane enoma sagosa. Amola e da enoma liligi bu hi lamusa: hahawane iasisa. Amola ea mano da eno dunuma hahawane dogolegele hamosa.
27 悪をさけて、善を行え。そうすれば、あなたはとこしえに住むことができる。
Wadela: i hamonanu fisiagale, moloidafa hou hamoma. Amasea, digaga fifi manebe da eso huluane esalalalumu.
28 主は公義を愛し、その聖徒を見捨てられないからである。正しい者はとこしえに助け守られる。しかし、悪しき者の子孫は断ち滅ぼされる。
Bai Hina Gode da moloidafa hou amoma asigisa. Amola E da Ea dafawaneyale dawa: be dunu amo hame fisiagasa. E da mae fisili, ili gebewane gaga: lala. Be wadela: i hamosu dunu iligaga fifi manebe dunu da gadili sefasi dagoi ba: mu.
29 正しい者は国を継ぎ、とこしえにその中に住むことができる。
Moloidafa dunu ilia da osobo bagade nana liligi agoane amo lale, amola amo ganodini, eso huluane fifi lalalumu.
30 正しい者の口は知恵を語り、その舌は公義を述べる。
Noga: idafa dunu ea sia: da bagade dawa: su gala. Amola e da eso huluane moloidafa hou hamonana.
31 その心には神のおきてがあり、その歩みはすべることがない。
E da ea Hina Gode Ea malasu sia: ea dogo ganodini dawa: i diala. Amola e da amo malasu nabawane hamonaneawane hamedafa yolesisa.
32 悪しき者は正しい人をうかがい、これを殺そうとはかる。
Wadela: i hamosu dunu da noga: idafa dunu amo ba: lala. Amola e fane legemusa: logo hogosa.
33 主は正しい人を悪しき者の手にゆだねられない、またさばかれる時、これを罪に定められることはない。
Be noga: i dunu da ema ha lai dunu ea gasaga wadela: lesi, amo hamedafa ba: mu. Amola fofada: su ganodini, se dabe hame lamu. Bai Hina Gode da e fisiagamu hamedafa dawa:
34 主を待ち望め、その道を守れ。そうすれば、主はあなたを上げて、国を継がせられる。あなたは悪しき者の断ち滅ぼされるのを見るであろう。
Hina Gode da dima hobea misunu hou amo ouligimu, amo dafawaneyale dawa: ma, amola Ea hamoma: ne sia: i, amo nabawane hamoma. Amasea, E da dima nodoma: ne, soge dima imunu. Amola, di da wadela: i hamosu dunu gadili sefasi dagoi ba: mu.
35 わたしは悪しき者が勝ち誇って、レバノンの香柏のようにそびえたつのを見た。
Na da ha afaega, gasa fi wadela: i hamosu dunu dawa: i galu. E da dolo ifa gahe Lebanone sogega hahawane lelebe agoai ba: i.
36 しかし、わたしが通り過ぎると、見よ、彼はいなかった。わたしは彼を尋ねたけれども見つからなかった。
Be fa: no na amo baligisa ba: loba, e da amogai hame ba: i. Na da e hogoi be hame ba: i.
37 全き人に目をそそぎ、直き人を見よ。おだやかな人には子孫がある。
Dilia! Dunu noga: i amo noga: le hogole ba: ma! Ea moloidafa hou noga: le hogoma! Olofole hamosu dunu da egaga fifi ahoanebe ba: mu.
38 しかし罪を犯す者どもは共に滅ぼされ、悪しき者の子孫は断たれる。
Be wadela: i hamosu dunu ilia da wadela: lesidafa ba: mu. Amola iligaga fi da halesali dagoi ba: mu.
39 正しい人の救は主から出る。主は彼らの悩みの時の避け所である。
Hina Gode da moloidafa dunu ili gaga: sa. Bidi hamosu eso da ilima doaga: sea, E da ili gaga: sa.
40 主は彼らを助け、彼らを解き放ち、彼らを悪しき者どもから解き放って救われる。彼らは主に寄り頼むからである。
E da ili fidisa amola gaga: sa. Wadela: i hamosu dunu da ili wadela: lesisa: besa: le, E da ili gaga: sa. Bai ilia da ilila: gaga: ma: ne, Ema ahoa.