< 箴言 知恵の泉 3 >
1 わが子よ、わたしの教を忘れず、わたしの戒めを心にとめよ。
E taku tama, kei wareware ki taku ture; kia puritia hoki aku whakahau e tou ngakau:
2 そうすれば、これはあなたの日を長くし、命の年を延べ、あなたに平安を増し加える。
Katahi ka nui ake nga ra roa mou, nga tau e ora ai, me te ata noho.
3 いつくしみと、まこととを捨ててはならない、それをあなたの首に結び、心の碑にしるせ。
Kei whakarerea koe e te atawhai, e te pono; heia ki tou kaki; tuhituhia iho, ko tou ngakau ano hei papa.
4 そうすれば、あなたは神と人との前に恵みと、誉とを得る。
Penei ka whiwhi koe ki te atawhai, ki te matauranga pai i te aroaro o te Atua, o te tangata.
5 心をつくして主に信頼せよ、自分の知識にたよってはならない。
Whakapaua tou ngakau ki te whakawhirinaki ki a Ihowa, kaua hoki e okioki ki tou matauranga ake.
6 すべての道で主を認めよ、そうすれば、主はあなたの道をまっすぐにされる。
I ou ara katoa whakaaro ki a ia, a mana e whakatika ou huarahi.
7 自分を見て賢いと思ってはならない、主を恐れて、悪を離れよ。
Kei whakaaro ki a koe he mohio koe; e wehi ki a Ihowa, kia mawehe i te kino.
8 そうすれば、あなたの身を健やかにし、あなたの骨に元気を与える。
Hei ora tena ki tou pito, hei makuku ki ou wheua.
9 あなたの財産と、すべての産物の初なりをもって主をあがめよ。
Kia whai kororia a Ihowa i ou rawa, i nga matamua ano hoki o au hua katoa.
10 そうすれば、あなたの倉は満ちて余り、あなたの酒ぶねは新しい酒であふれる。
A ka ki au toa i nga mea maha, ka pakaru ano hoki au rua waina i te waina.
11 わが子よ、主の懲しめを軽んじてはならない、その戒めをきらってはならない。
E taku tama, kaua e whakahawea ki ta Ihowa papaki; kei ngakaukore ano koe ina akona e ia:
12 主は、愛する者を、戒められるからである、あたかも父がその愛する子を戒めるように。
Ka akona hoki e Ihowa tana e aroha ai, ka pera tana me ta te matua ki te tamaiti e matenuitia ana e ia.
13 知恵を求めて得る人、悟りを得る人はさいわいである。
Ka hari te tangata kua kitea nei e ia te whakaaro nui, me te tangata ano kua whiwhi ki te matauranga.
14 知恵によって得るものは、銀によって得るものにまさり、その利益は精金よりも良いからである。
Pai atu hoki te hokohoko o tera i to te hiriwa e hokohokona nei, ona hua i te koura parakore.
15 知恵は宝石よりも尊く、あなたの望む何物も、これと比べるに足りない。
Nui atu ona utu i o nga rupi; e kore ano hoki nga mea katoa e minaminatia e koe e rite ki a ia.
16 その右の手には長寿があり、左の手には富と、誉がある。
Kei tona ringa matau nga ra roa; kei tona maui nga taonga me te kororia.
17 その道は楽しい道であり、その道筋はみな平安である。
Ko ona ara he ara ahuareka, ko ona ara katoa he rangimarie.
18 知恵は、これを捕える者には命の木である、これをしっかり捕える人はさいわいである。
He rakau ia no te ora ki te hunga e u ana ki a ia; ka hari te tangata e pupuri ana i a ia.
19 主は知恵をもって地の基をすえ、悟りをもって天を定められた。
Na te whakaaro nui o Ihowa i whakaturia ai e ia te whenua; na tona mohio tana whakapumautanga i nga rangi.
20 その知識によって海はわきいで、雲は露をそそぐ。
He mohio nona i pakaru ai nga rire, i maturuturu ai te tomairangi o nga kapua.
21 わが子よ、確かな知恵と、慎みとを守って、それをあなたの目から離してはならない。
E taku tama, kei kotiti ke ena i ou kanohi: puritia te whakaaro nui me te ngarahu pai.
22 それはあなたの魂の命となりあなたの首の飾りとなる。
Kei ena he oranga mo tou wairua, he whakapaipai mo tou kaki.
23 こうして、あなたは安らかに自分の道を行き、あなたの足はつまずくことがない。
Penei ka haere koe i tou ara, te ai he wehi, e kore ano tou waewae e tutuki.
24 あなたは座しているとき、恐れることはなく、伏すとき、あなたの眠りはここちよい。
Ka takoto koe, e kore e wehi, ina, ka takoto koe, ka reka ano tau moe.
25 あなたはにわかに起る恐怖を恐れることなく、悪しき者の滅びが来ても、それを恐れることはない。
Kaua e wehi i te mataku huaki tata, i te whakangaromanga ranei o te hunga kino ina pa mai.
26 これは、主があなたの信頼する者であり、あなたの足を守って、わなに捕われさせられないからである。
Ko Ihowa hoki hei okiokinga mou, a mana e tiaki tou waewae kei mau.
27 あなたの手に善をなす力があるならば、これをなすべき人になすことをさし控えてはならない。
Kaua e kaiponuhia te pai ki te hunga i tika nei ma ratou, i nga wa e taea ai e tou ringa.
28 あなたが物を持っている時、その隣り人に向かい、「去って、また来なさい。あす、それをあげよう」と言ってはならない。
Kaua e mea ki tou hoa, Haere, ka hoki mai ai, a apopo ka hoatu e ahau; i te mea kei a koe ano te mea e takoto ana.
29 あなたの隣り人がかたわらに安らかに住んでいる時、これに向かって、悪を計ってはならない。
Kei whakatakoto i te kino mo tou hoa, kei te noho hu noa na hoki ia i tou taha.
30 もし人があなたに悪を行ったのでなければ、ゆえなく、これと争ってはならない。
Kei ngangau pokanoa ki te tangata, ki te mea kahore ana mahi kino ki a koe.
31 暴虐な人を、うらやんではならない、そのすべての道を選んではならない。
Kei hae ki te tangata nanakia, kaua hoki e whiriwhiria tetahi o ona ara.
32 よこしまな者は主に憎まれるからである、しかし、正しい者は主に信任される。
He mea whakarihariha hoki te whanoke ki a Ihowa; kei te hunga tika ia tona whakaaro ngaro.
33 主の、のろいは悪しき者の家にある、しかし、正しい人のすまいは主に恵まれる。
He kanga na Ihowa kei roto i te whare o te tangata kino, he mea manaaki ia nana te nohoanga o te hunga tika.
34 彼はあざける者をあざけり、へりくだる者に恵みを与えられる。
He pono ka whakahi ia ki te hunga whakahi, ka puta ia tona atawhai ki te hunga whakaiti.
35 知恵ある者は、誉を得る、しかし、愚かな者ははずかしめを得る。
Ka whiwhi te hunga whakaaro nui ki te kororia; he whakama ia te whakanui o nga wairangi.