< 箴言 知恵の泉 27 >

1 あすのことを誇ってはならない、一日のうちに何がおこるかを知ることができないからだ。
Usazvirumbidza pamusoro pezuva ramangwana, nokuti hauzivi zvingauyiswa nezuva.
2 自分の口をもって自らをほめることなく、他人にほめさせよ。自分のくちびるをもってせず、ほかの人にあなたをほめさせよ。
Rega mumwe akurumbidze, kwete muromo wako; mumwe munhuwo zvake, kwete miromo yako iwe.
3 石は重く、砂も軽くはない、しかし愚かな者の怒りはこの二つよりも重い。
Ibwe rinorema uye jecha mutoro, asi kudenhwa nebenzi kunorema kupfuura zvose.
4 憤りはむごく、怒りははげしい、しかしねたみの前には、だれが立ちえよう。
Hasha dzine utsinye uye kutsamwa kunokurira, asi ndiani angamira pamberi pomunhu ane godo?
5 あからさまに戒めるのは、ひそかに愛するのにまさる。
Kutsiurwa pachena kuri nani pane rudo rwakavanzika.
6 愛する者が傷つけるのは、まことからであり、あだの口づけするのは偽りからである。
Maronda okukuvadzwa neshamwari anogamuchirika, asi kutsvoda kwomuvengi kunonyengera.
7 飽いている者は蜂蜜をも踏みつける、しかし飢えた者には苦い物でさえ、みな甘い。
Uyo akaguta anovenga uchi, asi kune ane nzara kunyange zvinovava zvinozipa.
8 その家を離れてさまよう人は、巣を離れてさまよう鳥のようだ。
Seshiri inorasika kubva padendere rayo, ndizvo zvakaita munhu anorasika kubva pamusha wake.
9 油と香とは人の心を喜ばせる、しかし魂は悩みによって裂かれる。
Mafuta nezvinonhuhwira zvinouyisa mufaro kumwoyo, uye kunaka kwoushamwari kunobva padzidziso dzake dzakanaka.
10 あなたの友、あなたの父の友を捨てるな、あなたが悩みにあう日には兄弟の家に行くな、近い隣り人は遠くにいる兄弟にまさる。
Usarasa shamwari yako kana shamwari yababa vako, uye usangoenda kumba yehama yako kana wawirwa nedambudziko chete, muvakidzani ari pedyo ari nani kupfuura hama iri kure.
11 わが子よ、知恵を得て、わたしの心を喜ばせよ、そうすればわたしをそしる者に答えることができる。
Iva wakachenjera, mwanakomana wangu, ugofadza mwoyo wangu; ipapo ndichagona kupindura ani naani anondishora.
12 賢い者は災を見て自ら避け、思慮のない者は進んでいって、罰をうける。
Munhu akangwara anoona njodzi agovanda, asi asina mano anoramba achienda uye agokuvadzwa nayo.
13 人のために保証する者からは、まずその着物をとれ、他人のために保証をする者をば抵当に取れ。
Torera nguo uyo anozviita rubatso kumutorwa; uitore semhiko kana achinge aiita rubatso kumukadzi asingazvibati.
14 朝はやく起きて大声にその隣り人を祝すれば、かえってのろいと見なされよう。
Kana munhu akafumira rungwanangwana kukwazisa muvakidzani wake achidaidzirisa zvichaonekwa sechituko.
15 雨の降る日に雨漏りの絶えないのと、争い好きな女とは同じだ。
Mudzimai anokakavara akafanana nemvura inoramba ichidonha-donha mushure mokunge kwanaya;
16 この女を制するのは風を制するのとおなじく、右の手に油をつかむのとおなじだ。
kumudzivisa zvakafanana nokudzivisa mhepo, kana kuchingidzira mafuta noruoko.
17 鉄は鉄をとぐ、そのように人はその友の顔をとぐ。
Simbi inorodza simbi, saizvozvowo mumwe munhu anorodza mumwe.
18 いちじくの木を守る者はその実を食べる、主人を尊ぶ者は誉を得る。
Uyo anochengeta muonde achadya zvibereko zvawo, uye uyo anochengeta tenzi wake achakudzwa.
19 水にうつせば顔と顔とが応じるように、人の心はその人をうつす。
Sezvo mvura ichiratidza chiso, saizvozvowo mwoyo womunhu unoratidza munhu.
20 陰府と滅びとは飽くことなく、人の目もまた飽くことがない。 (Sheol h7585)
Rufu nokuparadza hazvimboguti, kunyangewo maziso omunhu haaguti. (Sheol h7585)
21 るつぼによって銀をためし、炉によって金をためす、人はその称賛によってためされる。
Hari ndeyokunyautsira sirivha uye choto ndechokunatsa goridhe, asi munhu anoedzwa nerumbidzo yaanowana.
22 愚かな者をうすに入れ、きねをもって、麦と共にこれをついても、その愚かさは去ることがない。
Kunyange ukatswa benzi muduri, kumutswa sezviyo nomutswi, haungabvisi upenzi hwake maari.
23 あなたの羊の状態をよく知り、あなたの群れに心をとめよ。
Iva nechokwadi kuti unoziva mamiriro amakwai ako, uchengete zvakanaka mapoka ako;
24 富はいつまでも続くものではない、どうして位が末代までも保つであろうか。
nokuti pfuma haigari nokusingaperi, uye korona haigari kusvikira kuzvizvarwa zvose.
25 草が刈り取られ、新しい芽がのび、山の牧草も集められると、
Kana uswa hukabviswa, uye bumhudza rikabuda, nesora rikaunganidzwa kubva kuzvikomo,
26 小羊はあなたの衣料を出し、やぎは畑を買う価となり、
makwayana achakuwanisa zvokupfeka, uye mbudzi nomutengo womunda.
27 やぎの乳は多くて、あなたと、あなたの家のものの食物となり、おとめらを養うのにじゅうぶんである。
Uchava nomukaka wembudzi wakawanda wokudya iwe nemhuri yako, uye wokuraramisa varandakadzi vako.

< 箴言 知恵の泉 27 >