< ヨハネの福音書 5 >
1 こののち、ユダヤ人の祭があったので、イエスはエルサレムに上られた。
Fa: no, Yesu da Yelusaleme moilai bai bagadega, Gode Ea fi dunu Lolo Nasu gilisisu amoga ba: la asi.
2 エルサレムにある羊の門のそばに、ヘブル語でベテスダと呼ばれる池があった。そこには五つの廊があった。
Yelusaleme moilai bai bagadega, Sibi Logo Holei amo gadenene da hano wayabo galu. Sesei biyale gala da wayabo bega: dialu. Amo wayabo dio da Hibulu sia: ga “Bedeseda.”
3 その廊の中には、病人、盲人、足なえ、やせ衰えた者などが、大ぜいからだを横たえていた。〔彼らは水の動くのを待っていたのである。
Oloi dunu bagohame da amo sesei ganodini dialu. Mogili da si dofoi, mogili da emo gasuga: igi, eno da afoi. Hano da gafuluma: ne ilia ouesafulu.
4 それは、時々、主の御使がこの池に降りてきて水を動かすことがあるが、水が動いた時まっ先にはいる者は、どんな病気にかかっていても、いやされたからである。〕
Amo hano wayabo ea hou ilia agoane sia: su. Eso enoga, a:igele dunu da doaga: le, hano gafulumusa: bibiagosu. Hano bibiagole, nowa oloi dunu da bisili hano ganodini soagala: sea, ea oloi da uhibi ba: mu
5 さて、そこに三十八年のあいだ、病気に悩んでいる人があった。
Dunu afadafa da amo sogebi esalu. Ea oloi da hemonega, ode38agoane mui.
6 イエスはその人が横になっているのを見、また長い間わずらっていたのを知って、その人に「なおりたいのか」と言われた。
Yesu da amo oloi ba: beba: le, amo dunu da ode bagohame agoane dialebe E asigiwane dawa: i galu. E da ema amane sia: i, “Di da bu uhimu hanabela: ?”
7 この病人はイエスに答えた、「主よ、水が動く時に、わたしを池の中に入れてくれる人がいません。わたしがはいりかけると、ほかの人が先に降りて行くのです」。
Oloi dunu da bu adole i, “Hina! Hano da bibiagosea, na hano ganodini sa: ima: ne fidisu dunu da hame galebe. Na da hanoa gudu masusa: dawa: sea, eno dunu ilia da bisili daha.”
8 イエスは彼に言われた、「起きて、あなたの床を取りあげ、そして歩きなさい」。
Yesu da ema amane sia: i, “Di wa: legadole, dia debea gaguia gadole, gisa masa.”
9 すると、この人はすぐにいやされ、床をとりあげて歩いて行った。その日は安息日であった。
Amalalu, mae aligili, amo dunu da uhini, ea debea gaguia gadole, gisa asi. Amo esoha da Sa: bade eso.
10 そこでユダヤ人たちは、そのいやされた人に言った、「きょうは安息日だ。床を取りあげるのは、よろしくない」。
Amaiba: le, Yu ouligisu dunu ilia da amo oloi uhi dunuma amane sia: i, “Wali da Sa: bade eso. Dia debea gisa ahoabeba: le, di da ninia Sema wadela: sa.”
11 彼は答えた、「わたしをなおして下さったかたが、床を取りあげて歩けと、わたしに言われました」。
E bu adole i, “Na oloi uhisu dunu da na debea gisa masa: ne sia: i.”
12 彼らは尋ねた、「取りあげて歩けと言った人は、だれか」。
Ilia da ema adole ba: i, “Amo hou olelei dunu da nowa dunula: ?”
13 しかし、このいやされた人は、それがだれであるか知らなかった。群衆がその場にいたので、イエスはそっと出て行かれたからである。
Be amo dunu da ea oloi uhinisisu da Yesuyale hame dawa: i. Dunu bagohame amo sogebi esalebeba: le, Yesu da hedolowane asiba: le, e da hame dawa: i.
14 そののち、イエスは宮でその人に出会ったので、彼に言われた、「ごらん、あなたはよくなった。もう罪を犯してはいけない。何かもっと悪いことが、あなたの身に起るかも知れないから」。
Be fa: no, Yesu da amo dunu Debolo Diasu ganodini lelebe ba: i. Yesu da ema amane sia: i, “Di da wali uhi dagoi. Be eno wadela: i liligi dia musa: oloi baligiliwane dima doaga: sa: besa: le, wadela: i hou yolesima.”
15 彼は出て行って、自分をいやしたのはイエスであったと、ユダヤ人たちに告げた。
Asili, amo dunu da Yu ouligisu dunuma olelei, “Dunu amo da na uhinisi da Yesu.”
16 そのためユダヤ人たちは、安息日にこのようなことをしたと言って、イエスを責めた。
Amalalu, Yesu da Sa: bade esoga dunu uhibiba: le, ilia da Yesu se nabima: ne Ema halasu.
17 そこで、イエスは彼らに答えられた、「わたしの父は今に至るまで働いておられる。わたしも働くのである」。
Yesu da ilima bu adole i, “Na Ada da mae helefili hawa: hamonana. Na amolawane da hawa: hamoma: mu.”
18 このためにユダヤ人たちは、ますますイエスを殺そうと計るようになった。それは、イエスが安息日を破られたばかりではなく、神を自分の父と呼んで、自分を神と等しいものとされたからである。
Amo sia: nababeba: le, Yu ouligisu dunu da Yesu medomusa: logo baligiliwane hogoi helesu. E da Sa: bade eso Sema wadela: lesi. Be amo fawane hame, Gode da Ea Adadafa E da sia: beba: le, E amola Gode, Ela da defele E da sia: i dagoi.
19 さて、イエスは彼らに答えて言われた、「よくよくあなたがたに言っておく。子は父のなさることを見てする以外に、自分からは何事もすることができない。父のなさることであればすべて、子もそのとおりにするのである。
Amaiba: le, Yesu da ilima bu adole i, `Na dilima dafawane sia: sa. Gode Egefe da hisu hawa: hamomu hamedei. E da Eda Ea hawa: hamonanebe ba: beba: le, amo hawa: E da hamosa. Eda Ea hawa: hamosu defele, Egefe da hamosa.
20 なぜなら、父は子を愛して、みずからなさることは、すべて子にお示しになるからである。そして、それよりもなお大きなわざを、お示しになるであろう。あなたがたが、それによって不思議に思うためである。
Eda da Egefema dogolegeiba: le, E da Ea hawa: hamosu Egefe Ema olelesa. Eno baligili hawa: hamosu E da Egefema olelemuba: le, dilia da fofogadigimu.
21 すなわち、父が死人を起して命をお与えになるように、子もまた、そのこころにかなう人々に命を与えるであろう。
Eda da bogoi dunu uhini, ilima esalusu iaha, amo defele Egefe da Ea hanai defele ilima esalusu iaha.
22 父はだれをもさばかない。さばきのことはすべて、子にゆだねられたからである。
Eda da dunuma fofada: su hou hame hamosa. E da fofada: su hou huluane Egefe Ema iaha.
23 それは、すべての人が父を敬うと同様に、子を敬うためである。子を敬わない者は、子をつかわされた父をも敬わない。
Dunu huluane ilia Edadafa Ema nodone sia: sa. Ilia da Egefedafa Ema nodone sia: musa: , Eda da Ema fofada: su hou i dagoi. Nowa da Egefedafa Ema nodone hame dawa: sea, e da Edadafa Ema nodone hame dawa: sa.
24 よくよくあなたがたに言っておく。わたしの言葉を聞いて、わたしをつかわされたかたを信じる者は、永遠の命を受け、またさばかれることがなく、死から命に移っているのである。 (aiōnios )
Na da dilima dafawane sia: sa. Nowa da Na sia: nabasea amola Na Asunasisu Dunu amo Ea hou dafawaneyale dawa: sea, amo dunu da eso huluane Fifi Ahoanusu lai dagoi. E da se imunusa: fofada: su mae hamone, bogosu sogebi yolesili, degele, eso huluane Fifi Ahoanusu sogebi amoga doaga: i dagoi. (aiōnios )
25 よくよくあなたがたに言っておく。死んだ人たちが、神の子の声を聞く時が来る。今すでにきている。そして聞く人は生きるであろう。
Na da dilima dafawane sia: sa. Eso da doaga: mu. Hame! Eso da doaga: i dagoi. Amo esoha bogoi dunu da Gode Egefe Ea sia: nababeba: le, ilia bu uhini wa: legadomu.
26 それは、父がご自分のうちに生命をお持ちになっていると同様に、子にもまた、自分のうちに生命を持つことをお許しになったからである。
Edadafa da esalusu ea bai agoane diala. Amola Gode da hamobeba: le, Egefe da amo bai defele diala.
27 そして子は人の子であるから、子にさばきを行う権威をお与えになった。
Gode da Egefedafa amo Dunu Egefe hamoiba: le, Gode da fofada: su hou huluane amo hamoma: ne, Ema i dagoi.
28 このことを驚くには及ばない。墓の中にいる者たちがみな神の子の声を聞き、
Amo hou amoma mae fofogadigima. Bogoi dunu huluane uli dogoi ganodini diala amo da Dunu Egefe ea sia: nabimu. Amo eso da ba: mu.
29 善をおこなった人々は、生命を受けるためによみがえり、悪をおこなった人々は、さばきを受けるためによみがえって、それぞれ出てくる時が来るであろう。
Ea sia: nababeba: le, ilia bogoi uli dogoi yolesili, wa: legadomu. Noga: le hamosu dunu da wa: legadole Fifi Ahoanumu. Wadela: i hamosu dunu da wa: legadole, se iasu lama: ne, fofada: mu.
30 わたしは、自分からは何事もすることができない。ただ聞くままにさばくのである。そして、わたしのこのさばきは正しい。それは、わたし自身の考えでするのではなく、わたしをつかわされたかたの、み旨を求めているからである。
Na da Nisu hamedafa hamosa. Gode Ea adoi defele, amo fofada: su fawane Na hamosa. Na da Na hanai hame be Na Asunasisu Dunu Ea hanai asigi dawa: su liligi fawane Na da hamobeba: le, amo fofada: su hou da moloiwanedafa.
31 もし、わたしが自分自身についてあかしをするならば、わたしのあかしはほんとうではない。
Na da Nisu Na hou olelesea, defea, na sia: da dafawane hame agoane ba: mu.
32 わたしについてあかしをするかたはほかにあり、そして、その人がするあかしがほんとうであることを、わたしは知っている。
Be Na sia: dilia dafawaneyale dawa: ma: ne, eno dunu (Gode) da fofada: sa. Ea sia: da dafawane Na dawa:
33 あなたがたはヨハネのもとへ人をつかわしたが、そのとき彼は真理についてあかしをした。
Dilia da adola ahoasu dunu Yonema asunasi dagoi. E da Na hou ilima moloiwane olelei.
34 わたしは人からあかしを受けないが、このことを言うのは、あなたがたが救われるためである。
Be na hou osobo bagade ba: su dunu da olelemu, na da hame hanai. Be dilia Fifi Ahoanusu ba: ma: ne, amo sia: Na da sia: i dagoi.
35 ヨハネは燃えて輝くあかりであった。あなたがたは、しばらくの間その光を喜び楽しもうとした。
Yone da nenanusu gamali agoane galu. Dilia da ea hadigi ganodini fonobahadi hahawane esalu.
36 しかし、わたしには、ヨハネのあかしよりも、もっと力あるあかしがある。父がわたしに成就させようとしてお与えになったわざ、すなわち、今わたしがしているこのわざが、父のわたしをつかわされたことをあかししている。
Be Na olelesu da Yone ea ba: su olelei, amo baligi dagoi. Gode da Na hawa: hamosu Nama olelei dagoi. Amo hawa: hamosu da Na ada da Na asunasi, amo olelesa.
37 また、わたしをつかわされた父も、ご自分でわたしについてあかしをされた。あなたがたは、まだそのみ声を聞いたこともなく、そのみ姿を見たこともない。
Na Ada da Na asunasiba: le, E da Na ba: su dunu esala. Dilia da Ea sia: hamedafa nabasu. Ea odagi dilia da hame ba: su.
38 また、神がつかわされた者を信じないから、神の御言はあなたがたのうちにとどまっていない。
Dilia da Ea asunasi Dunu dafawaneyale hame dawa: beba: le, Ea sia: da dilia dogo ganodini hame sala.
39 あなたがたは、聖書の中に永遠の命があると思って調べているが、この聖書は、わたしについてあかしをするものである。 (aiōnios )
Dilia da Fifi Ahoanusu lamusa: Gode Sia: Dedei idilala. Be amo sia: da Na hou fawane olelesa. (aiōnios )
40 しかも、あなたがたは、命を得るためにわたしのもとにこようともしない。
Be dilia da eso huluane Fifi Ahoanusu Nama edegemu higasa.
Na da osobo bagade dunu ilia nodosu hame hogosa.
42 しかし、あなたがたのうちには神を愛する愛がないことを知っている。
Be Na da dilia hou dawa: Na dawa: loba, dilia dogo ganodini Godema asigi hou da hamedafa gala.
43 わたしは父の名によってきたのに、あなたがたはわたしを受けいれない。もし、ほかの人が彼自身の名によって来るならば、その人を受けいれるのであろう。
Na da Na Ada Ea adoiba: le misi, be dilia da Na hou dafawaneyale hame dawa: sa. Be eno dunu hi fawane hanaiba: le masea, amo dilia da hahawane ba: mu.
44 互に誉を受けながら、ただひとりの神からの誉を求めようとしないあなたがたは、どうして信じることができようか。
Dunu eno ilia dilima nodone sia: ma: ne, dilia hanaiwane hamosa. Be Gode da dilima nodone dawa: ma: ne, dilia da amo logo hame hogosa. Amaiba: le, dilia da Na hou habodane dafawaneyale dawa: ma: bela: ?
45 わたしがあなたがたのことを父に訴えると、考えてはいけない。あなたがたを訴える者は、あなたがたが頼みとしているモーセその人である。
Na da dilia wadela: i houba: le, Na da Adama dili diliwaneya udidimu, amo mae dawa: ma. Dilia da Mousese ea hou dawa: beba: le, hamoma: beyale dawa: sa. Be Mousese, hi fawane da dilia wadela: i houba: le Godema fofada: mu.
46 もし、あなたがたがモーセを信じたならば、わたしをも信じたであろう。モーセは、わたしについて書いたのである。
Mousese da Na hou olelemusa: dedeiba: le, dilia Mousese ea hou dafawanedafa dawa: i ganiaba, Na hou dafawaneyale dawa: la: loba.
47 しかし、モーセの書いたものを信じないならば、どうしてわたしの言葉を信じるだろうか」。
Be ea dedei dilia da dafawaneyale hame dawa: beba: le, dilia da Na sia: habodane dafawaneyale dawa: ma: bala?”