< 列王記Ⅱ 14 >

1 イスラエルの王エホアハズの子ヨアシの第二年に、ユダの王ヨアシの子アマジヤが王となった。
Isala: ili hina bagade Yihoua: se (Yihouaha: se egefe) ea ouligibi ode aduna amoga, A:masaia (Youa: se egefe) da Yuda hina bagade hamoi.
2 彼は王となった時二十五歳で、二十九年の間エルサレムで世を治めた。その母はエルサレムの出身で、名をエホアダンといった。
E da lalelegele ode 25 agoane esalu, e da muni Yuda hina bagade hamoi, amola e da Yelusaleme moilai bai bagadega esala, ode 29 agoanega Yuda fi ouligilalu.
3 アマジヤは主の目にかなう事をおこなったが、先祖ダビデのようではなかった。彼はすべての事を父ヨアシがおこなったようにおこなった。
E da Hina Gode hahawane ba: ma: ne hamoi. Be e da ea aowa, hina bagade Da: ibidi defele, hame hamoi. Be amomane, e da ea ada Youa: se ea hou defele hamoi.
4 ただし高き所は除かなかったので、民はなおその高き所で犠牲をささげ、香をたいた。
E da Gode Ea hou hame lalegagui dunu ilia ogogole ‘gode’ma nodone sia: ne gadosu sogebi amo hame mugului. Amola amogawi, dunu ilia da ohe amola gabusiga: manoma gobele sasalisu.
5 彼は国が彼の手のうちに強くなった時、父ヨアシ王を殺害した家来たちを殺したが、
A: masaia da ea ouligisu hou gasawane lai dagoloba, e da eagene ouligisu dunu ilia da musa: ea ada medole legei, amo dabele huluane medole lelegei.
6 その殺害者の子供たちは殺さなかった。これはモーセの律法の書にしるされている所に従ったのであって、そこに主は命じて「父は子のゆえに殺さるべきではない。子は父のゆえに殺さるべきではない。おのおの自分の罪のゆえに殺さるべきである」と言われている。
Be e da ilia mano hame medole lelegei. E da Hina Gode Ea hamoma: ne sia: i, Mousese ea Sema ganodini amane dedei, “Mano da wadela: i hou hamosea, ilia ada amola ame mae medole legema. Amola, edalali da wadela: i hou hamosea, manolali mae medole legema. Dunu da hi wadela: i hou hamoiba: le fawane, medole legei dagoi ba: mu”, amo dawa: beba: le, eagene ouligisu dunu ilia mano hame medole lelegei.
7 アマジヤはまた塩の谷でエドムびと一万人を殺した。またセラを攻め取って、その名をヨクテルと名づけたが、今日までそのとおりである。
A: masaia da Idome dadi gagui dunu 10,000 agoane, Deme Fago ganodini fane lelegei. E da gegenana, Sila moilai bai bagade fedelale, amo moilai dio afadenene, bu Yogodiele dio asuli. Amo dio da wali diala.
8 そこでアマジヤがエヒウの子エホアハズの子であるイスラエルの王ヨアシに使者をつかわして、「さあ、われわれは互に顔を合わせよう」と言わせたので、
Amalalu, A:masaia da Isala: ili hina bagade Yihoua: sema molole gegena misa: ne sia: si.
9 イスラエルの王ヨアシはユダの王アマジヤに言い送った、「かつてレバノンのいばらがレバノンの香柏に、『あなたの娘をわたしのむすこの妻にください』と言い送ったことがあったが、レバノンの野獣がとおって、そのいばらを踏み倒した。
Be hina bagade Yihoua: se da ema bu dabe amane adosi, “Eso afaega aya: gaga: nomei ifa Lebanone Goumia dialu da dolo ifa amoma amane sia: si, ‘Didiwi amo nagofe igili lama: ne ima’. Be sigua ohe da baligili ahoanoba, aya: gaga: nomei ifa osa: la heda: le lologei.
10 あなたは大いにエドムを撃って、心にたかぶっているが、その栄誉に満足して家にとどまりなさい。何ゆえ、あなたは災をひき起して、自分もユダも共に滅びるような事をするのですか」。
Defea! A: masaia! Di da Idome dunu hasali dagoiba: le, disu da gasa fi amo di dawa: sa. Dunu da dima nodone dawa: beba: le, di eno gegemusa: mae dawa: le, dia sogedafa amoga hahawane esalumu da defea. Di da bidi hamosea, di amola dia fi dunu da gugunufinisisu ba: mu.”
11 しかしアマジヤが聞きいれなかったので、イスラエルの王ヨアシは上ってきた。そこで彼とユダの王アマジヤはユダのベテシメシで互に顔をあわせたが、
Be A: masaia da Yihoua: se ea sia: nabimu higa: i. Amaiba: le, hina bagade Youa: se amola ea dadi gagui dunu huluane da gadili mogodigili asili, Yuda soge ganodini Bede Simese moilaiga, A:masaiama gegei.
12 ユダはイスラエルに敗られて、おのおのその天幕に逃げ帰った。
Isala: ili hina bagade Yihoua: se da A: masaia ea dadi gagui wa: i hasalabeba: le, ea dadi gagui dunu da ilila: diasua hobeale afia: i.
13 イスラエルの王ヨアシはアハジヤの子ヨアシの子であるユダの王アマジヤをベテシメシで捕え、エルサレムにきて、エルサレムの城壁をエフライムの門から隅の門まで、おおよそ四百キュビトにわたってこわし、
Yihoua: se da A: masaia gagulaligi. E da Yelusaleme doagala: musa: wa: i asili, gagoi amo da Ifala: ime Logo Ga: sua amonini asili, Hegomai Logo Ga: sua doaga: le amo ea sedade defei 200 mida gadenene agoai, amo huluane mugululi sali.
14 また主の宮と王の家の倉にある金銀およびもろもろの器をことごとく取り、かつ人質をとってサマリヤに帰った。
E da silifa amola gouli ea ba: be, amola Debolo Diasu ganodini hawa: hamosu liligi amola hina bagade diasu ganodini modai liligi amo huluane lale, Samelia moilai bai bagadega gaguli asi. Amola Yuda fi da ema bu mae doagala: ma: ne, e da Yuda dunu oda gagulaligili, Samelia sogega oule asi. Amo da Yuda fi ilima sisasu. Ilia da bu doagala: lalu, e da amo gagulaligi dunu medole legema: ne sia: i.
15 ヨアシのその他の事績と、その武勇および彼がユダの王アマジヤと戦った事は、イスラエルの王の歴代志の書にしるされているではないか。
Yihoua: se ea hou eno huluane, amola e da Yuda hina bagade A: masaiama gegeloba, ea nimi hou, amo da “Isala: ili hina bagade Ilia Hawa: Hamonanu Meloa” amo ganodini dedene legei.
16 ヨアシはその先祖たちと共に眠って、イスラエルの王たちと共にサマリヤに葬られ、その子ヤラベアムが代って王となった。
Yihoua: se da bogoi amola hina bagade uli dogosu sogebi Samelia moilai bai bagade, amo ganodini uli dogone sali. Egefe Yelouboua: me (ea gona: su) da e bagia Isala: ili hina bagade hamoi.
17 ヨアシの子であるユダの王アマジヤは、エホアハズの子であるイスラエルの王ヨアシが死んで後、なお十五年生きながらえた。
Isala: ili hina bagade Yihoua: se da bogoloba, Yuda hina bagade da ode 15 eno agoane bu esalu, bogoi.
18 アマジヤのその他の事績は、ユダの王の歴代志の書にしるされているではないか。
A: masaia ea hou eno huluane da “Yuda hina bagade Ilia Hamonanu Meloa” amo ganodini dedene legei.
19 時に人々がエルサレムで徒党を結び、彼に敵対したので、彼はラキシに逃げていったが、その人々はラキシに人をつかわして彼をそこで殺させた。
Yelusaleme dunu mogili da A: masaia medole legemusa: wamo sia: sa: ili ilegei. Amo sia: nababeba: le, A:masaia da La: igisi moilai bai bagadega hobea: i. Be ema ha lai dunu da ema fa: no bobogele, amola amogawi e medole legei.
20 人々は彼を馬に載せて運んできて、エルサレムで彼を先祖たちと共にダビデの町に葬った。
Ea fi dunu ea da: i hodo hosi da: iya ligisili, Yelusaleme moilai bai bagadega gaguli asili, hina bagade uli dogosu sogebi Da: ibidi Moilai Bai Bagade ganodini uli dogone sali.
21 そしてユダの民は皆アザリヤを父アマジヤの代りに王とした。時に年十六歳であった。
Amalalu, Yuda fi dunu da A: masaia egefe Asaia, amo ilima hina bagade hamoma: ne ilegei. Amogala, ea lalelegei ode da 16 agoane ba: i.
22 彼はエラテの町を建てて、これをユダに復帰させた。これはかの王がその先祖たちと共に眠った後であった。
Ea ada bogole fa: no, Asaia da Ila: de moilai bu fedelale, amo buga: le gagui.
23 ユダの王ヨアシの子アマジヤの第十五年に、イスラエルの王ヨアシの子ヤラべアムがサマリヤで王となって四十一年の間、世を治めた。
Yuda hina bagade A: masaia (Youa: se egefe) da Yuda fi ode15agoanega ouligilalu, Yelouboua: me ea gona: su (Yihoua: se egefe) da Isala: ili hina bagade hamoi. E da Samelia moilai bai bagadega esala, ode 40 agoanega Isala: ili fi ouligilalu.
24 彼は主の目の前に悪を行い、イスラエルに罪を犯させたネバテの子ヤラベアムの罪を離れなかった。
E da hina bagade Yelouboua: me (Niba: de egefe) amo da Isala: ili fi dunu ili wadela: le hamoma: ne oule asi, amo ea hou defele, Yelouboua: me ea gona: su da Hina Godema wadela: i hou hamosu.
25 彼はハマテの入口からアラバの海まで、イスラエルの領域を回復した。イスラエルの神、主がガテヘペルのアミッタイの子である、そのしもべ預言者ヨナによって言われた言葉のとおりである。
E da soge huluane amo da ga (north) la: idi Ha: ima: de Adobo Gigadofa Ahoasu amoganini asili ga (south) Bogoi Hanoga doaga: i, amo soge huluane musa: fefedele lai, e da hasalalu bu lai. Musa: Isala: ili Hina Gode da ea hawa: hamosu dunu Youna (ea ada da Amidai amola e da Ga: de Hifa moilaiga misi) amodili amo hou huluane olelei.
26 主はイスラエルの悩みの非常に激しいのを見られた。そこにはつながれた者も、自由な者もいなくなり、またイスラエルを助ける者もいなかった。
Hina Gode da Isala: ili fi ilia bagadedafa se nabasu ba: i. Ilima fidisu dunu da hame galu.
27 しかし主はイスラエルの名を天が下から消し去ろうとは言われなかった。そして彼らをヨアシの子ヤラベアムの手によって救われた。
Be Hina Gode da ili bu mae ba: ma: ne, dafawanedafa gugunufinisimu hame ilegei. Amaiba: le, E da hina bagade Yelouboua: me ea gona: su fidibiba: le, Ea fi gaga: i.
28 ヤラベアムのその他の事績と、彼がしたすべての事およびその武勇、すなわち彼が戦争をした事および、かつてユダに属していたダマスコとハマテを、イスラエルに復帰させた事は、イスラエルの王の歴代志の書にしるされているではないか。
Yelouboua: me ea gona: su ea hawa: hamosu eno huluane amola ea nimi fili gegesu hamoi, amola e da Isala: ili fi bu gaguma: ne, Dama: saga: se amola Ha: ima: de moilai bai bagade ela bu fedele lai, amo huluane da “Isala: ili hina bagade Ilia Hamonanu Meloa” amo ganodini dedene legei.
29 ヤラベアムはその先祖であるイスラエルの王たちと共に眠って、その子ゼカリヤが代って王となった。
Yelouboua: me ea gona: su da bogole, hina bagade bogoi uli dogosu sogebi amo ganodini uli dogone sali. Egefe, Segalaia da e bagia, Isala: ili hina bagade hamoi.

< 列王記Ⅱ 14 >