< 民数記 13 >
Hina Gode da Mousesema amane sia: i,
2 汝人を遣して我がイスラエルの子孫に與ふるカナンの地を窺はしめよ即ち支派ごとに一人を取て之を遣すべし其人々は皆かれらの中の牧伯たる者なるべし
“Isala: ili fi fagoyale gala afae afae amoga ouligisu dunu afae ilegema. Amalalu, amo dunu fagoyale ilia da Ga: ina: ne soge (amo Na da Isala: ili dunuma imunu gala) amo ea hou hogoma: ne, desega masa: ne asunasima.”
3 モーセすなはちヱホバの命にしたがひてバランの曠野よりこれを遣せりその人等は皆イスラエルの子孫の領袖たる者なり
Mousese da Gode Ea hamoma: ne sia: i nabi dagoi. Ilia da Ba: ila: ne wadela: i sogega esalu amola amogawi e da amo ouligisu dunu asunasi. Fi Ouligisu Dunu (Desega Masa: ne Asunasi) Liubene Sia: miua (Sa: ge ea mano) Simione Sia: ifa: de (Houlai ea mano) Yuda Ga: ilebe (Yifane ea mano) Isaga Aiga: le (Yousefe ea mano) Ifala: ime Housia (Nane ea mano) Bediamini Ba: ladai (La: ifiu ea mano) Sebiulane Ga: diele (Soudai ea mano) Ma: na: se Ga: dai (Susai ea mano) Da: ne A: miele (Gima: li ea mano) A: sie Sidie (Maigele ea mano) Na: fadalai Nabi (Fofosai ea mano) Ga: de Giuele (Ma: igai ea mano)
4 その名は是のごとしルベンの支派にてはザックルの子シヤンマ
11 ヨセフの支派すなはちマナセの支派にてはスシの子ガデ
16 是すなはちモーセがその地を窺はしめんとて遣したる人々の名なり時にモーセ、ヌンの子ホセアをヨシユアと名けたり
Amo dunu dedei da desega ahoasu dunu amo Mousese da Ga: ina: ne soge ba: la masa: ne asunasi. Mousese da Housia (Nane ea mano) ea dio afadenene, Yosiua dio asuli.
17 モーセかれらを遣はしてカナンの地を窺はしめんとして之に言けるは汝等その南の方に赴きて山に登り
Mousese da desega ahoasu dunu asunasilaloba, e da ilima amane sia: i, “Guiguda: nini asili, ga (north) amoga masa. Asili, Ga: ina: ne ga (south) sogega doaga: le, amalu agolo sogega ba: la masa.
18 その地の如何と其處に住む民の強か弱か多か寡かを觀
Soge ea hou ba: ma. Dunu amo ganodini esalebe ilia idi hogoma. Amola ilia da gasa bagade o gasa hame amo hou hogole ba: ma.
19 またその住ところの地は善か惡か其住ところの邑々は如何なるものなるか彼等は天幕に住をるか城の邑に住をるかを觀
Osobo da ha: i manu heda: mu noga: i o wadela: i hogole ba: ma. Amola dunu da udigili moilai ganodini esala o gasawane gagili sali esala, amo hogoma.
20 またその地は腴なるか痩たるか其中に樹あるや否を觀よ汝等勇しかれその地の果物を携へきたれよとこの時は葡萄の熟し始むる時なりき
Osobo da nasegagila: ? Soge amoga da ifa ganabela: ? Amo huluane hogole ba: ma. Amola fage amo sogega galebe, amo bu gaguli misa. (amo oubi ganodini, waini fage da muni yoi agoane hamosu.)
21 是において彼等上りゆきてその地を窺ひチンの曠野よりレホブにおよべり是はハマテに近し
Amaiba: le, ilegei dunu ilia da ga (north) amoga asili, soge amo da ga (south) diala soge amo wadela: i soge Sini amoga muni asili, Lihoube moilai (Ha: ima: de adobo gigadofa ahoasu gadenene) amoga doaga: i.
22 彼等すなはち南の方に上りゆきてヘブロンにいたれり此にはアナクの子アヒマン、セシヤイおよびタルマイあり(ヘブロンはエジプトのゾアンよりも七年前に建たる者なり)
Ilia da hidadea soge ea ga (south) la: idi asili, Hibalone moilai bai bagade amoga doaga: i. Amogawi, dunu bagadedafa fi dunu ilia dio amo da A: ina: ge, amo iligaga fi (Ahaima: ne, Siesai amola Da: lamai) esalebe ba: i. (Ilia da hemonega Hibalone moilai bai bagade hiouginanawane ode fesuale agoane gidigili, Soua: ne moilai bai bagade Idibidi soge ganodini gagui).
23 彼らつひにエシコルの谷にいたり其處より一球の葡萄のなれる枝を砍とりてこれを杠に貫き二人してこれを擔へりまた石榴と無花果を取り
Desega ahoasu dunu da Esiegole Fago amoga doaga: le, ilia da waini efe amoda damuni fasili gaguli asi. Amo amodaga legei da waini fage gagabu bagade galu. Amo da dioi bagadeba: le, dunu aduna da amo ifaga la: gili, gisawene ahoasu. Ilia eno ifa fage amo ‘bomegala: nade’ amola ‘figi’ gaguli misi.
24 イスラエルの子孫其處より葡萄一球を砍とりしが故にその處をエシコル(一球の葡萄)の谷と稱ふ
(Amo soge ea dio da Esiegole Fago - dawa: loma: ne da ‘waini fage gagabu’ - Bai amogawi Isala: ili dunu da waini fage damuni fasi).
Desega ahoasu dunu da eso 40amoga soge hogolalu, bu Mousese, Elane amola Isala: ili dunu Ga: idesie soge, wadela: i hafoga: i soge Ba: ila: ne amo ganodini esala, amoga buhagi. Ilia ba: i liligi huluane olelei amola waini fage gagabu ilia gaguli misi, amo olei.
26 パランの曠野なるカデシに至りてモーセとアロンおよびイスラエルの子孫の全會衆に就きかれらと全會衆にその復命を申しその地の果物をこれに見せり
27 彼等すなはちモーセに語りて言ふ我等は汝が遣しし地にいたれり誠に其處は乳と蜜とながる是その果物なり
Ilia da Mousesema amane sia: i, “Ninia da soge huluane noga: le ba: i. Osobo da noga: i amola nasegagi. Amo soge ea ha: i manu fage afae da goea.
28 然ながらその地に住む民は猛くその邑々は堅固にして甚だ大なり我等またアナクの子孫の其處にをるを見たり
Be dunu fi amogawi esalebe da gasa bagade ba: i. Amola ilia moilai da gasa bagade gagui amola gagili sali agoane hamoi dagoi. Amola ninia da bagadedafa dunu fi, amo A: ina: ge egaga fi, amogawi esalebe ba: beba: le bagade hihini ba: i.
29 またアマレキ人その南の地に住みヘテ人エブス人およびアモリ人その山々に住みカナン人その海邊とヨルダンの邊に住をると
A: malege fi da amo soge ea ga (south) la: idi esala. Amola agolo soge ganodini, Hidaide dunu fi, Yebiusaide amola A: moulaide dunu esalebe ba: sa. Amola Medidela: inia Hano Wayabo Bagade bega: amola Yodane Hano bega: , amogawi Ga: ina: ne dunu da fi esala.
30 時にカルブ、モーセの前に民を靜めて言けるは我等直に上りゆきて之を攻取ん我等は必ずこれに勝ことを得ん
Isala: ili dunu da Mousesema egane sia: beba: le, Ga: ilebe da ilima ouiya: ma: ne sia: i. E amane sia: i, “Ninia wahadafa ilima doagala: mu da defea. Ninia gasa da amo soge hasalimu defele gala.”
31 然ど彼とともに往たる人々は言ふ我等はかの民の所に攻上ることを得ず彼らは我らよりも強ければなりと
Be desega ahoasu dunu amo da Ga: ilebe ili gilisili asi, ilia amane sia: i, “Hame mabu! Ninia da gasa hame. Amo dunu doagala: mu da hamedei. Amo dunu ilia gasa da ninia gasa baligi dagoi.”
32 彼等すなはちその窺ひたりし地の事をイスラエルの子孫の中に惡く言ふらして云く我等が行巡りて窺ひたる地は其中に住む者を呑ほろぼす地なり且またその中に我等が見し民はみな身幹たかき人なりし
Amaiba: le ilia da eno Isala: ili dunuma ilia soge ba: i amoga ogogole ba: i sia: ne olelei. Ilia amane sia: i, “Amo soge da ha: i bagade. Ha: i manu heda: i da esalebe dunu amo sadimu hamedei. Dunu huluane ninia ba: i da sedadedafa.
33 我等またアナクの子ネピリムを彼處に見たり是ネピリムより出たる者なり我儕は自ら見るに蝗のごとくまた彼らにも然見なされたり
Ninia da A: ina: ge egaga fi dunu bagadedafa ba: i. Ninia da ilia da: i ba: beba: le, ninia da: i da danuba: agoane defele dawa: i. Amola ilia da nini ba: beba: le, danuba: defele agoane dawa: i.