< ルカの福音書 12 >
1 その時、無數の人あつまりて、群衆ふみ合ふばかりなり。イエスまづ弟子たちに言ひ出で給ふ『なんぢら、パリサイ人のパンだねに心せよ、これ僞善なり。
Khu nsikhi ugwa amakhindiga ga vanu valundamane pupaninye nu khukhadana, akhatengula ukhunchova na vakhongi va mwene tasi, mwilolelage ni khiluve ikya Vafarisayo avuvene, “Viva vanyalubedo”
2 蔽はれたるものに露れぬはなく、隱れたるものに知られぬはなし。
Sapakhave ne siri iyifihime iyiyo sayigubatuliwe, nikhunu khikyo khikhafihime, khile khe ukhuvonekha.
3 この故に汝らが暗きにて言ふことは、明るきにて聞え、部屋の内にて耳によりて語りしことは、屋の上にて宣べらるべし。
Linio lola ilyumwa nchovaga vumilimuhisi, pulipuli khikha vulimu ndumuli. Nu vavenchaga vumukhu ganchova mumbulukhutu igati mu nyumba nchenyo ivikhungiwe filanchovaga khu kyanya khu nyumba.
4 我が友たる汝らに告ぐ。身を殺して後に何をも爲し得ぬ者どもを懼るな。
Nikhuvavulamincha vayangamula dwadaga avibuda umbili, ulwakhuva va livuvule ukhinu ikya khuvomba,
5 懼るべきものを汝らに示さん。殺したる後ゲヘナに投げ入るる權威ある者を懼れよ。われ汝らに告ぐ、げに之を懼れよ。 (Geenna )
Lino nikhuva vunga uvakhu dwada. Mudwadage ula uvuyakhiva ibuda nu anayelweli woni nu khutaga khujehanamu. Kweli, nikhuvavula umwe mudwadage ujwua. (Geenna )
6 五 羽の雀は二錢にて賣るにあらずや、然るに其の一 羽だに神の前に忘れらるる事なし。
limo shamoro5 savigunchi wa kundalama ivili? Pu asikhuli numo uvi yakhuva ga Nguluve.
7 汝らの頭の髮までもみな數へらる。懼るな、汝らは多くの雀よりも優るるなり。
Lino pu mulumanye ukhuta, injweli ncha twe gwinyo nchivaliwe mulwadwadaga. Umwe mulivavaha nukhu dwanchiwa. Khuvuvaha khisita ishomoro inyinyingi.
8 われ汝らに告ぐ、凡そ人の前に我を言ひあらはす者を、人の子もまた神の使たちの前にて言ひあらはさん。
Nikhuva, vula uviavenchoga uviyakhiva ikhunjidikha une khumiho ga vanu, nu Mwana va Adamu ayikhumwidikha khumiho ga vasung'wa va Nguluve.
9 されど人の前にて我を否む者は、神の使たちの前にて否まれん。
Umunu uvavenchaga uviyakhiva inchova ilimenyu ilivivi khu mwana va Adamu, ayisikhiliwa,
10 凡そ言をもて人の子に逆ふ者は赦されん。されど聖 靈を瀆すものは赦されじ。
lino uvavenchaga, uviibeda khu mepo umbalanche, sakhasyekhiliwe.
11 人なんぢらを會堂、或は司、あるひは權威ある者の前に引きゆかん時、いかに何を答へ、または何を言はんと思ひ煩ふな。
Vuyakhiva vikhuvahilikha khuvulongolo khu vavaha avasinagogi, na vatwa na vakhilunga mulwadwada nu khu nchova nu khunchova vu mukhitetela,
khikyo mwinchova, Pu umepo umbalanche ayikhuva manyisya umwa khunchovela khu sikhi ugwa.”
13 群衆のうちの或 人いふ『師よ、わが兄弟に命じて、嗣業を我に分たしめ給へ』
Umunu umo nu lulundamano akhambula, “Umanyisi, umbule ulukhololwango angavile uluvafu lwango.”
14 之に言ひたまふ『人よ、誰が我を立てて汝らの裁判人また分配 者とせしぞ』
U Yisu akhanda, veni uviambikhile ukhuva indamunchi nu khulihava imbulongolo winyo?
15 かくて人々に言ひたまふ『愼みて凡ての慳貪をふせげ、人の生命は所有の豐なるには因らぬなり』
Pu akha vavula, mwilolelage mu mhombo iya vunogwe, ulwakhuva uvumi wa munu vusi khuli nu vumofu uwa finu ifi alinavyo.”
16 また譬を語りて言ひ給ふ『ある富める人、その畑 豐に實りたれば、
U Yisu akhavavula ikhihwa na nicho, akhanchova akhata, ikyalo kya munu yumo utayili,
17 心の中に議りて言ふ「われ如何にせん、我が作物を藏めおく處なし」
kya motikhe fincho, Akhivuncha mugati akhata, nelivuvule apakhuvikha imote yango?
18 遂に言ふ「われ斯く爲さん、わが倉を毀ち、更に大なるものを建てて、其處にわが穀物および善き物をことごとく藏めん。
Akhanchova, nivomba ndeenidenyanya ifibana vyango ifidebe nu khunjenga ifibana ifivaha, nu khuvikha imote yoni ni finu ifinge vyoni.
19 かくてわが靈魂に言はん、靈魂よ、多年を過すに足る多くの善き物を貯へたれば、安んぜよ、飮食せよ、樂しめよ」
Nu khuyivula inumbula ukhuta,” numbula wivekhile ikhibana ne vinu vyooni khusikhi ikya miakha gimingi. Tama, nu khuhovokha, uliuchage nukhunjwa nu khuhovokha.”
20 然るに神かれに「愚なる者よ、今宵なんぢの靈魂とらるべし、さらば汝の備へたる物は、誰がものとなるべきぞ」と言ひ給へり。
Lino UNguluve akhambula, uve vi munu ulipelwa, ikhilo iyi vinogwa inumbula yakho ukhuhuma khulyuve, ni finuvyoni ifiwavekhile fiva vyani?
21 己のために財を貯へ、神に對して富まぬ者は斯くのごとし』
Vunyilava umunu nu munu uvivekha ikyuma ulekhe ukhwita yilisya khu Twa.
22 また弟子たちに言ひ給ふ『この故にわれ汝らに告ぐ、何を食はんと生命のことを思ひ煩ひ、何を著んと體のことを思ひ煩ふな。
U Yisu akhavavula avakhongi vamwene, pu lino nikhuvavula ukhuta, mlekhe ukhu susuvala khukya muhiitamile ginyo ukhuta mwilya khikhi, mufwala khikhi.
Ulwakhuva imitamile khulutilile mukyakhulya, nu mbili gulutilile mumyenda.
24 鴉を思ひ見よ、播かず、刈らず、納屋も倉もなし。然るに神は之を養ひたまふ、汝ら鳥に優るること幾許ぞや。
Mulolage ifidege ivya khukyanya, safilina nu khubena. Valivuvule inyumba na khikhi bana ikya khuvikhila, lino uDada veto, ikhikhuvalisya. Umwe samuli vananu ukhulutilila fincho ndi fidege!
25 汝らの中たれか思ひ煩ひて、身の長 一尺を加へ得んや。
Pu pwale veni uvi ikhigatancha imbutamilo wa mwene?
26 されば最 小き事すら能はぬに、何ぞ他のことを思ひ煩ふか。
Ingavesanuvomba imbombo indebe khikhukhwi gatancha na gange goni?
27 百合を思ひ見よ、紡がず、織らざるなり。されど我なんぢらに告ぐ、榮華を極めたるソロモンだに、其の服裝この花の一つにも及かざりき。
Mulolage amavuva - vugimela. Sagivomba nu khubota ulwakhuva. Nikhumbula, na yu Sulemani khu vuvaha wa mwene woni savikhiwe ukhuva vope pwale,
28 今日ありて、明日 爐に投げ入れらるる野の草をも、神は斯く裝ひ給へば、況て汝らをや、ああ信仰うすき者よ、
Ingave Unguluve si vikha vunonu ilinyasi khuvunambalililo, ne lelo pugale, khilavo vitaga khumwota. Lino silutilila ukhuvavikha umwe? Umwe mwi valwidikho ulusupi!
29 なんぢら何を食ひ何を飮まんと求むな、また心を動かすな。
Mulagatalaga ukhuta twilya khikhi nu khunywa khikhi mulavenchaga nu vugwanchi.
30 是みな世の異邦人の切に求むる所なれど、汝らの父は、此 等の物のなんぢらに必要なるを知り給へばなり。
Ukhuva avavaha va khilunga vigatanchiwa ne nchakhilunga. Nu Dada vito ulumanyile ukhuta mulonda ago.
31 ただ父の御國を求めよ。さらば此 等の物は、なんぢらに加へらるべし。
Lino mulondage uludeva tasi pu agange ikhuvongelenchaga,
32 懼るな、小き群よ、なんぢらに御國を賜ふことは、汝らの父の御意なり。
Muladwadaga, umwe mwikhipunga ikhidebe, ulwakhuva u Dada veto ihavokha ukhutupo ufwe uludeva.
33 汝らの所有を賣りて施濟をなせ。己がために舊びぬ財布をつくり、盡きぬ財寶を天に貯へよ。かしこは盜人も近づかず、蟲も壞らぬなり、
Gunchaga ikyuma kyoni nu khuvapa avaganchu, mwivikhile imepakho igisagisila ne lakhiba khu kyanya iyisayisila upu avalyasi savakhahedelele na yi nondo sayikhawese ukhubungua.
34 汝らの財寶のある所には、汝らの心もあるべし。
Ulwakhuva upunyilipo iakhiba puyilipo na yi numbula yakho.
Imwenda gieto give nutali give gikhungiwe nu khanda, gwa taa nchinyo nu khulola ukhuta nchikwe ndelela ukhwakha,
36 主人、婚筵より歸り來りて戸を叩かば、直ちに開くために待つ人のごとくなれ。
Nu khuva nda vanu avikhundola Utwa vavene ukhuhuma khuluhekhelo ulwa vutegulani, ukhuta aginche nu khuta, puvi khudindulila undyango na mbivi igele.
37 主人の來るとき、目を覺しをるを見らるる僕どもは幸福なるかな。われ誠に汝らに告ぐ、主人 帶して其の僕どもを食事の席に就かせ、進みて給仕すべし。
Vasayiwe avavombi avuvene Utwa ayikhuvavona valimiho. Lweli ayikhunga mienda imitali nu khanda, nu khuvatamikha pasi khukhulya nu khuvapa linchaga.
38 主人、夜の半ごろ若くは夜の明くる頃に來るとも、かくの如くなるを見らるる僕どもは幸福なり。
Ingave Utwa ikhwincha khusikhisikhi pu uvuloleli uwa pakhilo nu wa sikhi khadatu yu vuloleli nu khuvavona ukhuva viyandalile, viva vagatalufu avavombi avo.
39 なんぢら之を知れ、家主もし盜人いづれの時 來るかを知らば、その家を穿たすまじ。
Ukhulutilila nago, mungalumanye ukhuta umunu ikhwincha khuhincha sakhale ikhuyilekha inyumba vebomole.
40 汝らも備へをれ。人の子は思はぬ時に來ればなり』
Muvenchage miho, ulwakhuva samulumanyile usikhi ugu ikhwincha umwana va Adamu.
41 ペテロ言ふ『主よ、この譬を言ひ給ふは我らにか、また凡ての人にか』
u Petro anchovile akhata, “Itwa, vukhutuvula yufwe ifi khwani, nukhumbula umunu nu munu?
42 主いひ給ふ『主人が時に及びて僕どもに定の糧を與へさする爲に、その僕どもの上に立つる忠實にして慧き支配人は誰なるか、
U Twa akhavavula akhata, “Veni umbanda unonu nu nyaluhala, uve Utwa va mwene ikhu mbikha khukyanya khuva mbombo avange ukhuta avapinchage ikyakhulya kyavene khunsikhi ugwa venchaga?
43 主人のきたる時、かく爲し居るを見らるる僕は幸福なるかな。
Asayiwe umbaha uvi Utwa va mwene anginche ivona ivomba imbombo yila iyakhambulule ukhuvomba.
44 われ實をもて汝らに告ぐ、主人すべての所有を彼に掌どらすべし。
Lweli nikhuvavula umwe ukhuta ikhu mbikha khukyanya khu kyuma kyoni.
45 若しその僕、心のうちに、主人の來るは遲しと思ひ、僕・婢女をたたき、飮食して醉ひ始めなば、
Lino umbaha ula anchovile munumbula mumwene, “Utwa vango inchelewa ukhukhilivu kha; pu akhatengula ukhuvatova avambombo voni, avagosi na vadala pu akhatengula ukhulya nu khunywa nu khugala,
46 その僕の主人、おもはぬ日 知らぬ時に來りて、之を烈しく笞うち、その報を不 忠 者と同じうせん。
utwa vamwene nu mbanda ayikhwincha pa khigono ikhisakhivo nekha nu sikhi gugwa sugumanyile, nu mwene ayigida tusekhele tusekhele, nu khuvikha pupaninye na avasava vikhwelewa'
47 主人の意を知りながら用意せず、又その意に從はぬ僕は、笞うたるること多からん。
Umbaha, uvyalumanyile uvugane wa Ntwa wa mwene nu mwene sakhivikhe vuuonu nu khuvomba vuuonu nu vugane wa mwene, nu khutoviwa ne mbikhi inyingi.
48 されど知らずして打たるべき事をなす者は、笞うたるること少からん。多く與へらるる者は、多く求められん。多く人に托くれば、更に多くその人より請ひ求むべし。
Lino umbaha uvesalumanyile uvugani wa NTwa va mwene, pu akhavomba agilondiwa, ayitova imbikhi ndebe, ulwa khuva uvivapile fingi, ifingi vikhufilonda u khuhuma khu mwene, nu mwene uvivamwamini khu fihele likhe, khu mwene ayufilondiwa ifihelelikhe ukhulutilila.
49 我は火を地に投ぜんとて來れり。此の火すでに燃えたらんには、我また何をか望まん。
Ninchile khukhoncha umwoto mukhilunga, ninogwa guve gwakhile,
50 されど我には受くべきバプテスマあり。その成し遂げらるるまでは、思ひ逼ること如何ばかりぞや。
Pu luno nelinulwoncho ulwa khwonchiva, nu khuva nulususuvalo ukhufikha khuvumalilo!
51 われ地に平和を與へんために來ると思ふか。われ汝らに告ぐ、然らず、反つて分爭なり。
Lino, usaga mwita ninchile khukhuvapa ulwidikho mukhilunga? Bakho, nikhuvavulanincha, ukhuta neletile ukhulekhehana.
52 今よりのち一家に五 人あらば、三人は二人に、二人は三人に分れ爭はん。
Ukhuma lino nu khwendelela yukhuva na vanu 5 munjengo yimo nukhugavaniya radatu viva khusana na vavili, na vavili viva khusana na vadatu.
53 父は子に、子は父に、母は娘に、娘は母に、姑姆は嫁に、嫁は姑姆に分れ爭はん』
Yuvikhigava, udada iva khusana nu mwana, nu mwana ayiva khusana nu dadaye, uvanina iva khusana nu ng'inchava mwene, nu vanina ukwive iva khusana nu khwive va mwene.
54 イエスまた群衆に言ひ給ふ『なんぢら雲の西より起るを見れば、直ちに言ふ「急雨きたらん」と、果して然り。
U Yisu akha vavula avanyalulundamano nave, “Ukhuta vumuvona amafunde vugihumila khuvuhumo, mwinchova usikhi ugwa fula gufikhe vuyilivo vuyakhiva yiva,
55 また南 風ふけば、汝 等いふ「強き暑あらん」と、果して然り。
Ne mepo ukhuhuma khuvutegulilo wa khilunga nu khuluguto, mwinchova, pupalava na mafukhe amakhali, vuyilava.
56 僞善者よ、汝ら天 地の氣色を辨ふることを知りて、今の時を辨ふること能はぬは何ぞや。
Umwe mwe vanyagila, muwesya ukhulesya imigendele igiya khilunga na khukyanya, lino yuyiwa ndakhikhi samukhawese ukhwelesya usikhi ugupugule?
Khikhi umunu nu munu alekhe ukhukhwihiga ilya lweli? Khu mwene ukhu vomba usikhi ugwalinago nu sikhi ugwakhuvomba evo?
58 なんぢ訴ふる者とともに司に往くとき、途にて和解せんことを力めよ。恐らくは訴ふる者なんぢを審判 人に引きゆき、審判 人なんぢを下役にわたし、下役なんぢを獄に投げ入れん。
Ungave vuluta nu vihegiwa vakhe khuvulongolo khwa uhakhimu, nitangage ukhwibatana nu vihigiwa vakho vulimumule mulinchila alekhe ukhukhuhilikha khwa akhimu, nu hakhimu akhuhilikhe khu ofisa, nu ofisa akhakhutaga khulumande.
59 われ汝に告ぐ、一レプタも殘りなく償はずば、其處に出づること能はじ』
Ni khuvavula, ukhuhuma ukhwa akhuhombile ukhuhuma khumwisyo ne senti iya mwisyo.