< Proverbi 14 >
1 La donna savia edifica la sua casa, ma la stolta l’abbatte con le proprie mani.
Mukadzi akachenjera anovaka imba yake, asi benzi rinoputsa imba yaro namaoko aro.
2 Chi cammina nella rettitudine teme l’Eterno, ma chi è pervertito nelle sue vie lo sprezza.
Uyo ano mufambiro wakarurama anotya Jehovha, asi uyo ano mufambiro wakatsauka anomuzvidza.
3 Nella bocca dello stolto germoglia la superbia, ma le labbra dei savi son la loro custodia.
Kutaura kwebenzi kunouyisa shamhu kumusana kwaro, asi miromo yavakachenjera inovadzivirira.
4 Dove mancano i buoi è vuoto il granaio, ma l’abbondanza della raccolta sta nella forza del bove.
Kana pasina nzombe, chidyiro hachina chinhu, asi pasimba renzombe ndipo panobva kukohwa kukuru.
5 Il testimonio fedele non mentisce, ma il testimonio falso spaccia menzogne.
Chapupu chechokwadi hachinyengeri, asi chapupu chenhema chinodurura nhema.
6 Il beffardo cerca la sapienza e non la trova, ma per l’uomo intelligente la scienza è cosa facile.
Mudadi anotsvaka uchenjeri asi anohushaya, asi ruzivo runouya zviri nyore kune anonzvera.
7 Vattene lungi dallo stolto; sulle sue labbra certo non hai trovato scienza.
Gara kure nomunhu benzi, nokuti haungawani ruzivo kubva pamiromo yake.
8 La sapienza dell’uomo accorto sta nel discernere la propria strada, ma la follia degli stolti non è che inganno.
Uchenjeri hwomunhu akangwara ndiko kunzwisisa nzira dzake, asi upenzi hwamapenzi ndihwo unyengeri.
9 Gli insensati si burlano delle colpe commesse, ma il favore dell’Eterno sta fra gli uomini retti.
Mapenzi anoseka kutendeuka pazvivi, asi kuita zvakanaka kunowanikwa pakati pavakarurama.
10 Il cuore conosce la sua propria amarezza, e alla sua gioia non può prender parte un estraneo.
Mwoyo mumwe nomumwe unoziva kutambudzika kwawo, uye hapana munhu angagoverana nawo mufaro wawo.
11 La casa degli empi sarà distrutta, ma la tenda degli uomini retti fiorirà.
Imba yeakaipa ichaparadzwa, asi tende rowakarurama richabudirira.
12 V’è tal via che all’uomo par diritta, ma finisce col menare alla morte.
Kune nzira inoita seyakanaka kumunhu, asi kumagumo inotungamirira kurufu.
13 Anche ridendo, il cuore può esser triste; e l’allegrezza può finire in dolore.
Kunyange mukuseka mwoyo unogona kurwadziwa, uye mufaro ungangoperera mukusuwa.
14 Lo sviato di cuore avrà la ricompensa dal suo modo di vivere, e l’uomo dabbene, quella delle opere sue.
Vasingatendi vachapiwa mubayiro wakazara wenzira dzavo, uye munhu akanaka achapiwa mubayiro wenzira dzakewo.
15 Lo scemo crede tutto quel che si dice, ma l’uomo prudente bada ai suoi passi.
Munhu asina mano anongotenda zvose zvose, asi munhu akangwara anongwarira mafambiro ake.
16 Il savio teme, ed evita il male; ma lo stolto è arrogante e presuntuoso.
Munhu akachenjera anotya Jehovha uye anovenga zvakaipa, asi benzi rina manyawi uye harina hanya.
17 Chi è pronto all’ira commette follie, e l’uomo pien di malizia diventa odioso.
Munhu anokurumidza kutsamwa anoita zvinhu zvoupenzi, uye munhu anoita zvounyengeri achavengwa.
18 Gli scemi ereditano stoltezza, ma i prudenti s’incoronano di scienza.
Vasina mano vachagara nhaka youpenzi, asi vakangwara vachapfekedzwa korona yezivo.
19 I malvagi si chinano dinanzi ai buoni, e gli empi alle porte de’ giusti.
Vanhu vakaipa vachagwadama pamberi pavakanaka, uye vakaipa pamasuo avakarurama.
20 Il povero è odiato anche dal suo compagno, ma gli amici del ricco son molti.
Varombo vanoraswa kunyange navavakidzani vavo, asi vapfumi vane shamwari zhinji.
21 Chi sprezza il prossimo pecca, ma beato chi ha pietà dei miseri!
Uyo anozvidza muvakidzani wake anotadza, asi akaropafadzwa ane tsitsi kune vanoshayiwa.
22 Quelli che meditano il male non son forse traviati? ma quelli che meditano il bene trovan grazia e fedeltà.
Ko, vanoronga zvakaipa havarasiki here? Asi avo vanoronga zvakanaka vanowana rudo nokutendeka.
23 In ogni fatica v’è profitto, ma il chiacchierare mena all’indigenza.
Kushanda nesimba kwose kunopa mubayiro, asi kungotaura kunotungamirira kuurombo bedzi.
24 La corona de’ savi è la loro ricchezza, ma la follia degli stolti non è che follia.
Upfumi hwavakachenjera ikorona yavo, asi upenzi hwamapenzi hunobereka upenzi.
25 Il testimonio verace salva delle vite, ma chi spaccia bugie non fa che ingannare.
Chapupu chechokwadi chinoponesa upenyu, asi chapupu chenhema chinonyengera.
26 V’è una gran sicurezza nel timor dell’Eterno; Egli sarà un rifugio per i figli di chi lo teme.
Uyo anotya Jehovha ane nhare yakasimba, uye ichava utiziro kuvana vake.
27 Il timor dell’Eterno è fonte di vita e fa schivare le insidie della morte.
Kutya Jehovha ndicho chitubu choupenyu, kunodzora munhu kubva pamisungo yorufu.
28 La moltitudine del popolo è la gloria del re, ma la scarsezza de’ sudditi è la rovina del principe.
Mukuwanda kwavanhu ndimo mune ukuru hwamambo, asi pasina vanhu muchinda anoparadzwa.
29 Chi è lento all’ira ha un gran buon senso, ma chi è pronto ad andare in collera mostra la sua follia.
Munhu ane mwoyo murefu anonzwisisa, asi munhu anokurumidza kutsamwa anoratidza upenzi.
30 Un cuor calmo è la vita del corpo, ma l’invidia è la carie dell’ossa.
Mwoyo wakagadzikana unopa upenyu kumuviri, asi ruchiva runoodza mapfupa.
31 Chi opprime il povero oltraggia Colui che l’ha fatto, ma chi ha pietà del bisognoso, l’onora.
Uyo anomanikidza varombo anoratidza kuti anozvidza Musiki wavo, asi ani naani ane hanya nevanoshayiwa anokudza Mwari.
32 L’empio è travolto dalla sua sventura, ma il giusto spera anche nella morte.
Kana njodzi yauya, akaipa anowisirwa pasi, asi kunyange murufu akarurama ane utiziro.
33 La sapienza riposa nel cuore dell’uomo intelligente, ma in mezzo agli stolti si fa tosto conoscere.
Uchenjeri hunogara mumwoyo yavanohunzvera uye kunyange pakati pamapenzi hunozvizivisa.
34 La giustizia innalza una nazione, ma il peccato è la vergogna dei popoli.
Kururama kunosimudzira rudzi, asi chivi chinonyadzisa vanhu vapi zvavo.
35 Il favore del re è per il servo prudente, ma la sua ira è per chi gli fa onta.
Mambo anofarira muranda akachenjera, asi muranda anonyadzisa achatsamwirwa naye.