< Luca 5 >

1 Or avvenne che essendogli la moltitudine addosso per udir la parola di Dio, e stando egli in piè sulla riva del lago di Gennesaret,
Jun qꞌijal ri Jesús tajin kutzijoj ri utzij ri Dios chuchiꞌ ri plo Genesaret,
2 vide due barche ferme a riva, dalle quali erano smontati i pescatori e lavavano le reti.
xeꞌril kꞌu kebꞌ jukubꞌ bꞌinibꞌal puꞌwiꞌ jaꞌ ri e kꞌo chuchiꞌ ri plo. Eꞌlinaq loq ri e chapal taq kar ri e kꞌo chupam tajin kakichꞌaj ri e kikꞌat.
3 E montato in una di quelle barche che era di Simone, lo pregò di scostarsi un po’ da terra; poi, sedutosi, d’in sulla barca ammaestrava le turbe.
Ri Jesús xaqꞌan pa ri jukubꞌ bꞌinibꞌal puꞌwiꞌ jaꞌ, xuta toqꞌobꞌ che ri Simón Pedro ajchoqꞌe ri jukubꞌ chi kupaqchiꞌj bꞌik ri jukubꞌ pa ri jaꞌ. Kꞌa te riꞌ xtꞌuyiꞌ pa ri jukubꞌ, xuchapleꞌj uyaꞌik kꞌutuꞌn chike e kꞌi winaq.
4 E com’ebbe cessato di parlare, disse a Simone: Prendi il largo, e calate le reti per pescare.
Are xtoꞌtaj che chꞌawem, xubꞌij che ri Simón: Jat jawjeꞌ nim qajinaq wi le jaꞌ, chakꞌyaqa le akꞌat chilaꞌ rech kaꞌchap ri kar.
5 E Simone, rispondendo, disse: Maestro, tutta la notte ci siamo affaticati, e non abbiam preso nulla; però, alla tua parola, calerò le reti.
Ri Simón, xubꞌij: Ajtij, ronojel jun aqꞌabꞌ xujchakunik, xa ta ne jun kar xqachapo. We kꞌu jeriꞌ kabꞌij la, kaqakꞌyaq le kꞌat junmul chik.
6 E fatto così, presero una tal quantità di pesci, che le reti si rompevano.
Are jewaꞌ xkibꞌano, xenoj ri kar pa ri kꞌat, ri kꞌat xkichapleꞌj tꞌoqopinik.
7 E fecero segno a’ loro compagni dell’altra barca, di venire ad aiutarli. E quelli vennero, e riempirono ambedue le barche, talché affondavano.
Ri Simón rachiꞌl ri toꞌl taq rech xeꞌkisikꞌij ri kachiꞌl ri e kꞌo pa ri jun jukubꞌ chik, rech ketoꞌ kumal. Xkinojisaj kꞌu kebꞌ jukubꞌ che kar, raj kꞌu keqaj ri jukubꞌ chuxeꞌ ri jaꞌ.
8 Simon Pietro, veduto ciò, si gettò a’ ginocchi di Gesù, dicendo: Signore, dipartiti da me, perché son uomo peccatore.
Are xril ri Simón Pedro ri xbꞌantajik, xukulik, xqaj cho ri Jesús, xubꞌij che: Ajawxel Jesús, cheꞌl la wukꞌ, man taqal ta chwe kinkꞌojiꞌ ukꞌ la, sibꞌalaj in ajmak.
9 Poiché spavento avea preso lui e tutti quelli che eran con lui, per la presa di pesci che avean fatta;
Jewaꞌ xubꞌij rumal sibꞌalaj xmayijanik che ri kikꞌiyal ri kar ri xeꞌkichapo, ri rachiꞌl xuqujeꞌ xemayijan rukꞌ.
10 e così pure Giacomo e Giovanni, figliuoli di Zebedeo, ch’eran soci di Simone. E Gesù disse a Simone: Non temere: da ora innanzi sarai pescator d’uomini.
Ri e rachiꞌl ri Simón, ri Jacobo, ri Juan, uꞌkꞌojol ri Zebedeo, xemayijan xuqujeꞌ. Ri Jesús xubꞌij che ri Simón: Man kaxiꞌj ta awibꞌ jetaq ri xabꞌan chkichapik kar, je kabꞌan na chkikꞌamik la winaq wukꞌ in.
11 Ed essi, tratte le barche a terra, lasciarono ogni cosa e lo seguirono.
Are xetzalij pa ri chaqiꞌj ulew, xkiya kan ronojel ri kijastaq, xkitereneꞌj ri Jesús.
12 Ed avvenne che, trovandosi egli in una di quelle città, ecco un uomo pien di lebbra, il quale, veduto Gesù e gettatosi con la faccia a terra, lo pregò dicendo: Signore, se tu vuoi, tu puoi mondarmi.
Ri Jesús are xopan pa ri jun leꞌaj xuriq jun achi nojinaq che chꞌaꞌk. Ri achi are xrilbꞌej rech ri Jesús, xukiꞌk, xuya ri upalaj pa ri ulew, xuta toqꞌobꞌ che kakunaxik jewaꞌ xubꞌij: Wajaw, we kaj la, chinkunaj la xuqujeꞌ chinchꞌojchꞌobꞌej la.
13 Ed egli, stesa la mano, lo toccò dicendo: Lo voglio, sii mondato. E in quell’istante la lebbra sparì da lui.
Ri Jesús xuyuq ri uqꞌabꞌ, xuchapo, kꞌa te ri xubꞌij che: Kawaj, chatutziroq. Aninaq xsach ri chꞌaꞌk ri kꞌo che ri achi.
14 E Gesù gli comandò di non dirlo a nessuno: Ma va’, gli disse, mostrati al sacerdote ed offri per la tua purificazione quel che ha prescritto Mosè; e ciò serva loro di testimonianza.
Ri Jesús xubꞌij che chi maj jachin che kutzijoj wi ri xkꞌulmatajik, xubꞌij xuqujeꞌ che: Jat jakꞌutu awibꞌ cho ri chꞌawenel cho ri Dios pa kiwiꞌ ri winaq rech katrilo. Chakꞌama bꞌik ri sipanik ri kakitzuj ri e winaq ri kuꞌtzir che ri chꞌaꞌk, jetaq ri kubꞌij ri utaqanik ri Moisés. Rukꞌ waꞌ kaqꞌalajisaj chi xatchꞌajchꞌobꞌetajik.
15 Però la fama di lui si spandeva sempre più; e molte turbe si adunavano per udirlo ed esser guarite delle loro infermità.
Pune jeriꞌ, aninaq xtukin ubꞌixik ri xkꞌulmatajik, e kꞌi winaq xoꞌpan chutayik ri Jesús, xuqujeꞌ chukꞌamawaꞌxik kunanik.
16 Ma egli si ritirava ne’ luoghi deserti e pregava.
Kꞌi mul xel bꞌik ri Jesús pa ri tinimit, xeꞌ chubꞌanik chꞌawem pa ri leꞌaj ri katzꞌinowik.
17 Ed avvenne, in uno di que’ giorni, ch’egli stava insegnando; ed eran quivi seduti de’ Farisei e de’ dottori della legge, venuti da tutte le borgate della Galilea, della Giudea e da Gerusalemme; e la potenza del Signore era con lui per compier delle guarigioni.
Jun qꞌijal are tajin kuya kꞌutuꞌn ri Jesús, e tꞌuyutꞌuj ri fariseos xuqujeꞌ ri aꞌjtijabꞌ rech ri taqanik chunaqaj ri Jesús. Are waꞌ ri e petinaq pa taq ri leꞌaj rech Galilea, rech Judea, xuqujeꞌ e kꞌo jujun ri kepe pa ri tinimit Jerusalén. Ri ukwinem ri Ajawxel kꞌo rukꞌ ri Jesús chikiꞌkunaxik ri winaq.
18 Ed ecco degli uomini che portavano sopra un letto un paralitico, e cercavano di portarlo dentro e di metterlo davanti a lui.
Xoꞌpan kꞌu nikꞌaj achyabꞌ kukꞌam loq jun achi qꞌoyol cho jun chꞌat, man kakwin taj kusalabꞌaj ribꞌ, xkitzukuj kꞌut jas xkibꞌan che rokisaxik bꞌik cho ri Jesús.
19 E non trovando modo d’introdurlo a motivo della calca, salirono sul tetto, e fatta un’apertura fra i tegoli, lo calaron giù col suo lettuccio, in mezzo alla gente, davanti a Gesù.
Man kekwin ta kꞌut koꞌk bꞌik pa ri ja rumal cher sibꞌalaj e kꞌi ri winaq, xaq jeriꞌ xkesaj nikꞌaj xot puꞌwiꞌ ri ja, xkiqasaj bꞌik ri achi cho ri Jesús.
20 Ed egli, veduta la loro fede, disse: O uomo, i tuoi peccati ti sono rimessi.
Are xril ri Jesús ri kikojobꞌal, xubꞌij che ri achi: Ala, ri amak xekuyutajik.
21 Allora gli scribi e i Farisei cominciarono a ragionare, dicendo: Chi è costui che pronunzia bestemmie? Chi può rimettere i peccati se non Dio solo?
Ri fariseos xuqujeꞌ ri aꞌjtijabꞌ rech ri taqanik xkibꞌij: ¿Jachin jun jeꞌ kunaꞌ we achi riꞌ? Xaq kubꞌij awas taq tzij che ri Dios. Xaq xwi ri Dios kakwinik kukuy makaj.
22 Ma Gesù, conosciuti i loro ragionamenti, prese a dir loro: Che ragionate nei vostri cuori?
Ri Jesús xril ri xkichomaj ri achyabꞌ pa kanimaꞌ. Xuta chike: ¿Jas che jewaꞌ kixchoman pa taq iwanimaꞌ?
23 Che cosa è più agevole dire: I tuoi peccati ti son rimessi, oppur dire: Lèvati e cammina?
¿Jachin man kꞌax ta ubꞌixik: “Xkuyutaj ri amak” o “Chatwaꞌjiloq, chatbꞌinoq”?
24 Ora, affinché sappiate che il Figliuol dell’uomo ha sulla terra autorità di rimettere i peccati: Io tel dico (disse al paralitico), lèvati, togli il tuo lettuccio e vattene a casa tua.
Rech kꞌu kiwilo chi ri uKꞌojol ri Achi kꞌo ukwinem kukuy makaj cho ri uwachulew. Ri Jesús xukaꞌyej ri achi ri man kakwin taj kusalabꞌaj ribꞌ, xubꞌij che: Chatwaꞌjiloq, chakꞌama bꞌik ri achꞌat, jat cho awachoch.
25 E in quell’istante, alzatosi in presenza loro e preso il suo giaciglio, se ne andò a casa sua, glorificando Iddio.
Ri achi aninaq xwaꞌjilik chikiwach konojel ri winaq, xukꞌam bꞌik ri uchꞌat, xeꞌ cho rachoch kuqꞌijilaꞌj ri Dios.
26 E tutti furon presi da stupore e glorificavano Iddio; e pieni di spavento, dicevano: Oggi abbiamo visto cose strane.
Konojel ri winaq sibꞌalaj xemayijanik che ri xkilo, xkiqꞌijilaꞌj ri Dios, xkibꞌij: Mayijabꞌal taq jastaq ri xqil kamik.
27 E dopo queste cose, egli uscì e notò un pubblicano, di nome Levi, che sedeva al banco della gabella, e gli disse: Seguimi.
Are xel bꞌik ri Jesús pa ri tinimit, xril jun toqꞌil alkabal ubꞌiꞌ Leví, tꞌuyul pa ri ja ri katoqꞌix wi alkabal, xubꞌij che: Chinatereneꞌj.
28 Ed egli, lasciata ogni cosa, si levò e si mise a seguirlo.
Xwaꞌjil kꞌu ri Leví, xuya kan ronojel ri ujastaq, xutereneꞌj ri Jesús.
29 E Levi gli fece un gran convito in casa sua; e c’era gran folla di pubblicani e d’altri che erano a tavola con loro.
Ri Leví xubꞌan jun nimaqꞌij cho ri rachoch. Xuꞌsikꞌij ri Jesús, e nikꞌaj winaq chik, xuqujeꞌ ri e rachiꞌl toqꞌil taq alkabal.
30 E i Farisei ed i loro scribi mormoravano contro i discepoli di Gesù, dicendo: Perché mangiate e bevete coi pubblicani e coi peccatori?
Ri aꞌjtijabꞌ rech ri taqanik xuqujeꞌ ri fariseos xkichꞌaꞌ chike ri e tijoxelabꞌ, xkibꞌij: ¿Jas che kixwaꞌ kukꞌ ri aꞌjmakibꞌ xuqujeꞌ ri toqꞌil taq alkabal?
31 E Gesù rispondendo, disse loro: I sani non hanno bisogno del medico, bensì i malati.
Ri Jesús xubꞌij chike: Man kajawataj ta ajkun chike ri winaq ri utz kiwach, xane are kajawataj ajkun chike ri e yawabꞌibꞌ.
32 Io non son venuto a chiamare i de’ giusti, ma de’ peccatori a ravvedimento.
Man in petinaq ta kꞌu che kisikꞌixik ri winaq ri kakinaꞌo chi e sukꞌ xane are keꞌntzukuj ri aꞌjmakibꞌ ri ketaꞌm chi kꞌo kimak.
33 Ed essi gli dissero: I discepoli di Giovanni digiunano spesso e fanno orazioni; così pure i discepoli de’ Farisei; mentre i tuoi mangiano e bevono.
Jun qꞌijal nikꞌaj winaq xkibꞌij che ri Jesús: Ri utijoxelabꞌ ri Juan Bꞌanal qasanaꞌ amaqꞌel kakiqꞌip kibꞌ che waꞌim, je xuqujeꞌ ri kitijoxelabꞌ ri fariseos ¿jas kꞌu che amaqꞌel kewaꞌ ri atijoxelabꞌ xuqujeꞌ kequmunik?
34 E Gesù disse loro: Potete voi far digiunare gli amici dello sposo, mentre lo sposo è con loro?
Ri Jesús xutzalij uwach ri kitzij, xubꞌij: ¿La kumaj kꞌut kakiqꞌip kiwaꞌim re rajtobꞌom jun jiꞌatz? Man kumaj taj.
35 Ma verranno i giorni per questo; e quando lo sposo sarà loro tolto, allora, in que’ giorni, digiuneranno.
Kopan kꞌu na jun qꞌij are kesax bꞌik ri jiꞌatz chikixoꞌl, kꞌa te riꞌ riꞌ kakiqꞌip na kiwaꞌim che taq ri qꞌij riꞌ.
36 Disse loro anche una parabola: Nessuno strappa un pezzo da un vestito nuovo per metterlo ad un vestito vecchio; altrimenti strappa il nuovo, e il pezzo tolto dal nuovo non adatta al vecchio.
Kꞌa te riꞌ xuya jun kꞌambꞌejabꞌal noꞌj xubꞌij: Man kꞌo ta jun winaq kukꞌojoj jun qꞌeꞌl atzꞌyaq rukꞌ jun chꞌaqaꞌp kꞌakꞌ atzꞌyaq, rumal kateqꞌetobꞌ riꞌ ri kꞌakꞌ atzꞌyaq, xuqujeꞌ ri chꞌaqaꞌp kꞌakꞌ atzꞌyaq man kukꞌulaj ta ribꞌ rukꞌ ri qꞌeꞌl.
37 E nessuno mette vin nuovo in otri vecchi; altrimenti vin nuovo rompe gli otri, il vino si spande, e gli otri vanno perduti.
Man kꞌo ta xuqujeꞌ jun winaq ri kuya kꞌakꞌ vino pa qꞌeꞌl taq tzꞌuꞌm taq qꞌebꞌal, rumal chi ri kꞌakꞌ vino xaq katix bꞌik riꞌ, xuqujeꞌ ri tzꞌuꞌm taq qꞌebꞌal ketꞌoqopin riꞌ.
38 Ma il vin nuovo va messo in otri nuovi.
Ri kꞌakꞌ vino yaꞌtalik kayak pa taq kꞌakꞌ taq tzꞌuꞌm taq qꞌebꞌal.
39 E nessuno che abbia bevuto del vin vecchio, ne desidera del nuovo, perché dice: Il vecchio è buono.
Man kꞌo ta xuqujeꞌ jun winaq karaj kutij rech ri kꞌakꞌ vino, we utijom kan rech ri ojer vino. Jeriꞌ rumal cher ri winaq ri kutij nabꞌe ri kꞌakꞌ vino kꞌa te riꞌ kutij ri ojer vino, kubꞌij na: “Are sibꞌalaj utz ri ojer vino.”

< Luca 5 >