< Levitico 19 >

1 IL Signore parlò ancora a Mosè, dicendo:
Jehova Nyasaye nowacho ne Musa niya,
2 Parla a tutta la raunanza de' figliuoli d'Israele, e di' loro: Siate santi; perciocchè io, il Signore Iddio vostro, [son] santo.
“Wuo gi kanyakla mar Israel duto kendo inyisgi ni: ‘Beduru maler nikech an Jehova Nyasaye ma Nyasachu aler.
3 Porti ciascuno riverenza a sua madre, e a suo padre; e osservate i miei Sabati. Io [sono] il Signore Iddio vostro.
“‘Ngʼato ka ngʼato kuomu nyaka luor min gi wuon kendo nyaka urit Sabato maga. An e Jehova Nyasaye ma Nyasachu.
4 Non vi rivolgete agl'idoli, e non vi fate dii di getto. Io [sono] il Signore Iddio vostro.
“‘Kik uluw bangʼ nyiseche manono, kendo kik ubed gi nyiseche mothedhi mag nyinyo. An e Jehova Nyasaye ma Nyasachu.
5 E quando voi sacrificherete al Signore sacrificio da render grazie, sacrificatelo in maniera ch'egli sia gradito per voi.
“‘Ka uchiwo misango mar lalruok ne Jehova Nyasaye, to timeuru e yo mowinjore ma Jehova Nyasaye oyiego.
6 Mangisi il giorno stesso che voi l'avrete sacrificato, e il giorno seguente; ma ciò che ne sarà avanzato fino al terzo giorno sia bruciato col fuoco.
Misangono ibiro chame e odiechiengno muchiwee kata kinyne, to ringʼo mane odongʼ nyaka chiengʼ mar adek nyaka wangʼ e mach.
7 E se pur se ne mangerà il terzo giorno, sarà fracidume; non sarà gradito.
Ka lemo moro amora kuom ringʼoni ocham chiengʼ mar adek, to Jehova Nyasaye ok noyie kodu nikech en gima kwero.
8 E chiunque ne avrà mangiato porterà la sua iniquità; perciocchè egli avrà profanata una cosa sacra al Signore; e però sia quella persona ricisa da' suoi popoli.
Ngʼato angʼata manocham ringʼono nokwan ka jaketho nikech osedwanyo kama ler mar Jehova Nyasaye, kendo ngʼatno nyaka ngʼad kare oko kuom ogandane.
9 E quando voi mieterete la ricolta della vostra terra, non mietere affatto il canto del campo; e non ispigolar le spighe tralasciate dalla tua ricolta.
“‘Ka ukayo cham manie puotheu, to kik ugol cham duto nyaka manie giko puodho, kata kik uhul nyaka cham modongʼ.
10 E non racimolar la tua vigna, nè raccoglierne i granelli; lasciali a' poveri, e ai forestieri. Io [sono] il Signore Iddio vostro.
Kupono olembeu mag mzabibu, to kik upon-gi duto, bende mago molwar piny kik ukwany. Mago weuru ni joma odhier kod jodak manie dieru. An e Jehova Nyasaye ma Nyasachu.
11 Niuno di voi rubi, nè menta, nè frodi il suo prossimo.
“‘Kik ikwal. “‘Kik iriambi. “‘Kik iwuond nyawadu.
12 E non giurate falsamente per lo mio Nome, sì che tu profani il Nome dell'Iddio tuo. Io [sono] il Signore.
“‘Kik ikwongʼri gi miriambo ni ngʼato gi nyinga nimar kitimo kamano to ichayo Jehova Nyasaye ma Nyasachu. An e Jehova Nyasaye.
13 Non oppressare il tuo prossimo, e non rapir[gli il suo]; il pagamento [del]l'opera del tuo mercenario non dimori appresso di te la notte, infino alla mattina.
“‘Kik ima wadu e yor wuond kata kik imaye gire. “‘Kik itamri chulo ngʼato kuom tich motiyoni kendo nyaka ichule mana godiechiengno.
14 Non maledire il sordo, e non porre intoppo davanti al cieco; ma temi l'Iddio tuo. Io [sono] il Signore.
“‘Kik ikwongʼ ngʼama ite odino, kata kik iket gimoro e nyim muofu monyalo chwanyoree, luoruru Nyasachu. An e Jehova Nyasaye.
15 Non fate iniquità in giudicio; non aver riguardo alla qualità del povero; e non portare onore alla qualità del grande; rendi giusto giudicio al tuo prossimo.
“‘Kik iketh buch ngʼato, to ngʼad bura kare ma kik idogne jachan kata luoro wangʼ ngʼama duongʼ, to ngʼadne wadu bura makare kichungʼ e adiera.
16 Non andare sparlando [d'altrui] fra i tuoi popoli; e non levarti contro al sangue del tuo prossimo. Io [sono] il Signore.
“‘Kik iketh nying jowadu koni gi koni e yor kuoth, kendo kik ihangne jowadu wach ma ok nikare. An e Jehova Nyasaye.
17 Non odiare il tuo fratello nel tuo cuore; riprendi pure il tuo prossimo, e non caricarti di peccato per lui.
“‘Kik ibwon owadu gi chunyi. Nyis wadu kethone e wangʼe, mondo kik iriwri kode e richone.
18 Non far vendetta, e non serbare [odio] a quei del tuo popolo; anzi ama il tuo prossimo come te stesso. Io [sono] il Signore.
“‘Kik idwar chulo kuor, kendo kik ibed ngʼama mon gi jowadgi, to her wadu kaka iherori iwuon. An e Jehova Nyasaye.
19 Osservate i miei statuti: Non far coprire la tua bestia da altra di diversa specie; non seminare il tuo campo di diverse specie [di semenze]; e non portare addosso veste contesta di diverse materie.
“‘Rituru yorena. “‘Kik uwe jamni mopogore opogore luwre ma nywol nyithindo. “‘Kik uriw kodhi e puodho achiel, kendo kik urwak nanga motwangʼ gi usi ariyo mopogore opogore.
20 Se alcuno giace carnalmente con donna, la quale essendo serva, sia stata sposata ad un uomo, senza essere stata riscattata, nè essere stata messa in libertà, sieno [amendue] castigati di scopatura; non sieno fatti morire; perciocchè colei non è stata messa in libertà.
“‘Ka ngʼato oterore gi misumba ma nyako mapok okendi mosewinjore gi ngʼama onego kende, kata mapok omi thuolo mar dhi, to wachno nyaka none maber. Kik neg nyakono gi ngʼat moterore kodeno nikech pod en misumba.
21 E adduca [colui] al Signore, all'entrata del Tabernacolo della convenenza, un montone [per sacrificio] per la sua colpa.
Ngʼat motimo kode tim makamanono nyaka kel im e nyim Jehova Nyasaye e dho Hemb Romo mondo timgo misango mar pwodhruok e ketho.
22 E faccia il sacerdote, col montone del [sacrificio per] la colpa, purgamento davanti al Signore, per lui, del peccato ch'egli ha commesso; e il peccato ch'egli ha commesso gli sia perdonato.
Jadolo notim misango mar golo richo e nyim Jehova Nyasaye gi imno kuom pwodho ngʼatno e kethone, eka richo mosetimo nowene.
23 Ora, quando voi sarete entrati nel paese, e avrete piantato qualche albero fruttifero, toglietegli il prepuzio, [cioè] il suo frutto; tenete [quell'albero] per incirconciso [per] tre anni; non mangisene [del frutto].
“‘Ka udonjo e pinyno kendo upidho kit yiend olemo moro amora to ukwan olembene ka gik makwero. Kuom higni adek kik umul olembego kendo kik uchamgi.
24 E l'anno quarto sia tutto il frutto suo cosa sacra al Signore, [da rendergli] lode.
E higa mar angʼwen to olembege duto nobed maler, ma en chiwo mar pak ni Jehova Nyasaye.
25 Ma l'anno quinto mangiate del suo frutto, cogliendo la sua rendita per voi. Io [sono] il Signore Iddio vostro.
To e higa mar abich, unyalo chamo olembege. Kuom mano keyo magu nomedre. An e Jehova Nyasaye ma Nyasachu.
26 Non mangiate nulla col sangue; non usate augurii, nè pronostichi.
“‘Kik ucham ringʼo motimo remo. “‘Kik ukor wach kata kik ubed ajuoke mag nyakalondo.
27 Non vi tagliate a tondo i [capelli da'] lati del capo; e non vi guastate i canti della barba.
“‘Kik utit yie wiu kata kik utit yie tiku.
28 Parimente non vi fate alcuna tagliatura nelle carni per un morto, e non vi fate bollatura alcuna addosso. Io [sono] il Signore.
“‘Kik usar dendu kuywago ngʼama otho, kendo kik usar kido moro amora e dendu. An e Jehova Nyasaye.
29 Non contaminar la tua figliuola, recandola a fornicare; e il paese non fornichi, e non si empia di scelleratezze.
“‘Kik utime timbe manyalo miyo nyiu bed jochode, nikech mano nyalo kethonu piny makel richo mangʼeny.
30 Osservate i miei Sabati; e riverite il mio Santuario. Io [sono] il Signore.
“‘Rituru Sabato maga kendo kama ler mar lemo mara nyaka umi luor mowinjore. An e Jehova Nyasaye.
31 Non vi rivolgete agli spiriti di Pitone, e agl'indovini; e non li domandate, per contaminarvi con essi. Io [sono] il Signore Iddio vostro.
“‘Kik udhi upenj wach kuom jo-nyakalondo kata kuom ajuoke mamoko, nikech timo kamano biro miyo ubedo mogak. An e Jehova Nyasaye ma Nyasachu.
32 Levati su davanti al canuto, e onora l'aspetto del vecchio; e temi dell'Iddio tuo. Io [sono] il Signore.
“‘Nyaka ichiw luor kichungone jaduongʼ ma wiye oti lwar kendo uluor Nyasachu. An e Jehova Nyasaye.
33 E quando alcun forestiere dimorerà con voi nel vostro paese, non gli fate alcun torto.
“‘Ka japiny moro odak e dieru, to kik usande.
34 Siavi il forestiere, che dimorerà con voi, come uno di voi [che sia] natio del paese; amalo come te stesso; conciossiachè voi siate stati forestieri nel paese di Egitto. Io [sono] il Signore Iddio vostro.
Japiny moro modak e dieruno nyaka udag kode mana kaka wuodu. Hereuru mana kaka uheroru uwegi nikech ne un jodak e piny Misri. An Jehova Nyasaye ma Nyasachu.
35 Non fate alcuna iniquità in giudicio, nè in misura di spazio, nè in peso, nè in misura di contenenza.
“‘Kik uti gi rapim ma ok nikare ka upimo bor kata pek mar gimoro kata kupimo ngʼeny mare.
36 Abbiate bilance giuste, pesi giusti, efa giusto, e hin giusto. Io [sono] il Signore Iddio vostro, che vi ho tratti fuor del paese di Egitto.
Tiuru gi rapim ma ok riambi kendo mapimo gimoro makare. An e Jehova Nyasaye ma Nyasachu mane ogolou e piny Misri.
37 Osservate adunque tutti i miei statuti e tutte le mie leggi, e mettetele in opera. Io [sono] il Signore.
“‘Rituru yorena duto kod chikena kendo uluwgi. An e Jehova Nyasaye.’”

< Levitico 19 >