< Romani 9 >

1 Dico la verità in Cristo, non mentisco, e la mia coscienza me ne dà testimonianza nello Spirito Santo:
Qas tzij ri tajin kinbꞌij pa Cristo, ri nuchomabꞌal kuya ubꞌixik chwe pa ri Uxlabꞌixel.
2 ho nel cuore un grande dolore e una sofferenza continua.
Kꞌo jun nimalaj bꞌis pa wanimaꞌ xuqujeꞌ kꞌo jun qꞌoxom pa ri wanimaꞌ ri man tanalinaq taj.
3 Vorrei infatti essere io stesso anàtema, separato da Cristo a vantaggio dei miei fratelli, miei consanguinei secondo la carne.
Qas kurayij ri wanimaꞌ we ta in ketzelax nuwach xuqujeꞌ kinqꞌatiꞌ che ri Cristo, rech rukꞌ riꞌ are kekꞌamawaꞌx apanoq ri e wachalal rech ri nutinimit.
4 Essi sono Israeliti e possiedono l'adozione a figli, la gloria, le alleanze, la legislazione, il culto, le promesse,
We winaq aꞌj Israel, are waꞌ ri qas e sikꞌital apanoq rech kuꞌx alkꞌwaꞌlaxelabꞌ, rech kekꞌojiꞌ pa ri kꞌakꞌ chomanik, pa ri qꞌijilaꞌnem, are waꞌ ri bꞌiꞌtal loq ojer.
5 i patriarchi; da essi proviene Cristo secondo la carne, egli che è sopra ogni cosa, Dio benedetto nei secoli. Amen. (aiōn g165)
E kijaꞌl konojel ri oꞌjer taq winaq aꞌj Israel ri xaꞌlax cho ri uwachulew, chike aꞌreꞌ xpe wi ri Cristo, are Dios pa kiwiꞌ ronojel ri jastaq. Qꞌijilaꞌtal ri ubꞌiꞌ chibꞌe qꞌij saq. Jeriꞌ. (aiōn g165)
6 Tuttavia la parola di Dio non è venuta meno. Infatti non tutti i discendenti di Israele sono Israele,
Man kaqabꞌij ta kꞌut chi ri utzij ri Dios man xubꞌan taj ri uchak. Rumal ri rumal man konojel taj ri winaq ri e kꞌo kukꞌ ri aꞌj Israel e kijaꞌl aꞌj Israel.
7 né per il fatto di essere discendenza di Abramo sono tutti suoi figli. No, ma: in Isacco ti sarà data una discendenza,
Man rukꞌ ta xuqu cher e rijaꞌl ri Abraham, e ralkꞌwaꞌl ri Abraham, xane: Konojel ri awijaꞌl kajeqiꞌ na rumal ri Isaac.
8 cioè: non sono considerati figli di Dio i figli della carne, ma come discendenza sono considerati solo i figli della promessa.
Kel kubꞌij chi man konojel ta ri e ralkꞌwaꞌl ri Abraham e ralkꞌwaꞌl ri Dios, xwi e ralkꞌwaꞌl ri Dios ri xkikꞌamawaꞌj ri xubꞌij loq ri Dios.
9 Queste infatti sono le parole della promessa: Io verrò in questo tempo e Sara avrà un figlio.
Jewaꞌ kubꞌij ri xubꞌij loq ri Dios: Kinpe na pa jun junabꞌ, che riꞌ ri Sara kakꞌojiꞌ na jun ral ala.
10 E non è tutto; c'è anche Rebecca che ebbe figli da un solo uomo, Isacco nostro padre:
Man xaq xwi ta waꞌ xubꞌij xane xubꞌij xuqujeꞌ chi ri e ral ri Rebeca e ralkꞌwaꞌl xa jun achi, are ri qamam Isaac.
11 quando essi ancora non eran nati e nulla avevano fatto di bene o di male - perché rimanesse fermo il disegno divino fondato sull'elezione non in base alle opere, ma alla volontà di colui che chiama -
Are majaꞌ kaꞌlax ri e yoꞌx, are qas kꞌamajaꞌ na kakichomaj ubꞌanik ri utzilal o ri etzelal, rech jeriꞌ kajeqiꞌ ri uchomanik loq ri Dios,
12 le fu dichiarato: Il maggiore sarà sottomesso al minore,
man rumal taj ri kichak, xane rumal ri usikꞌinik ri Dios, xbꞌix che ri Rebeca: Ri nabꞌyal kupatanij na ri uchaqꞌ.
13 Ho amato Giacobbe e ho odiato Esaù. come sta scritto:
Xuqujeꞌ tzꞌibꞌatalik: Xinloqꞌaj ri Jacob, xinwetzelaj ri Esaú.
14 Che diremo dunque? C'è forse ingiustizia da parte di Dio? No certamente!
¿Jas kꞌu ri kaqabꞌij? ¿La xa kꞌu man sukꞌ taj ri Dios? Man je ta riꞌ.
15 Userò misericordia con chi vorrò, e avrò pietà di chi vorrò averla. Egli infatti dice a Mosè:
Ri Dios xubꞌij che ri Moisés: Kintoqꞌobꞌisaj uwach ri kawaj in kintoqꞌobꞌisaj uwach, xuqujeꞌ kel na kꞌuꞌx che ri kawaj in kel na kꞌuꞌx che.
16 Quindi non dipende dalla volontà né dagli sforzi dell'uomo, ma da Dio che usa misericordia.
Xaq jeriꞌ ri chaꞌnik ri kabꞌanik man are ta kabꞌanow ri uchuqꞌabꞌ ri winaq, xane are ri utoqꞌobꞌ ri Dios.
17 Dice infatti la Scrittura al faraone: Ti ho fatto sorgere per manifestare in te la mia potenza e perché il mio nome sia proclamato in tutta la terra.
Jeriꞌ rumal ri Tzꞌibꞌatalik kubꞌij che ri Faraón: “Xatinyak apanoq rech katinkoj chukꞌutik ri nukwinem, rech jeriꞌ katzijox na pa ri nubꞌiꞌ pa ronojel ri uwachulew.”
18 Dio quindi usa misericordia con chi vuole e indurisce chi vuole
Xaq jeriꞌ ri Dios kutoqꞌobꞌisaj uwach ri karaj kutoqꞌobꞌisaj uwach, xuqujeꞌ kukowirisaj ranimaꞌ xapachin karaj je kubꞌan che.
19 Mi potrai però dire: «Ma allora perché ancora rimprovera? Chi può infatti resistere al suo volere?».
Wine kabꞌij chwe: ¿Jas kꞌu che kubꞌan aꞌjmakibꞌ chaqe? ¿Jachin kakwinik kukꞌopij ribꞌ cho ri urayibꞌal ukꞌuꞌx ri Dios?
20 O uomo, tu chi sei per disputare con Dio? Oserà forse dire il vaso plasmato a colui che lo plasmò: «Perché mi hai fatto così?».
Ri in kinbꞌij chawe: ¿At jachin at che ri kata che ri Dios jas che jeriꞌ kubꞌano? ¿La kubꞌij kꞌu ri tꞌuꞌy che ri bꞌanal rech? “¿Jas che jewaꞌ xabꞌan che nubꞌanik?”
21 Forse il vasaio non è padrone dell'argilla, per fare con la medesima pasta un vaso per uso nobile e uno per uso volgare?
¿La mat kꞌu kakwin ri bꞌanal bꞌoꞌj kubꞌan jun janipa xaruꞌ, nikꞌaj kukoj che chꞌuluj taq jastaq nikꞌaj chik kukoj che utz taq jastaq?
22 Se pertanto Dio, volendo manifestare la sua ira e far conoscere la sua potenza, ha sopportato con grande pazienza vasi di collera, gia pronti per la perdizione,
¿Jas kꞌu kaqabꞌij waꞌ che we riꞌ, ri Dios pune xraj xukꞌut ri royawal xuqujeꞌ xraj xukꞌut ri ukwinem, xuqꞌiqꞌitej man xuqꞌat taj tzij pa kiwiꞌ ri yaꞌtal chike kakꞌis tzij pa kiwiꞌ?
23 e questo per far conoscere la ricchezza della sua gloria verso vasi di misericordia, da lui predisposti alla gloria,
Rech jeriꞌ kukꞌut ri uqꞌinomal ri ujuluwem chikiwach ri uꞌchaꞌom apanoq rech kaya uqꞌij kumal.
24 cioè verso di noi, che egli ha chiamati non solo tra i Giudei ma anche tra i pagani, che potremmo dire?
Uj waꞌ ri xujusikꞌij apanoq, man xwi ta xuꞌchaꞌ ri aꞌj Israel xane xuꞌchaꞌ xuqujeꞌ ri man aꞌj Israel taj.
25 Chiamerò mio popolo quello che non era mio popolo e mia diletta quella che non era la diletta. Esattamente come dice Osea:
Jeriꞌ kubꞌij ri tzꞌibꞌatalik pa ri wuj rech Oseas: Kinbꞌij na nutinimit chike ri man e nutinimit taj, xuqujeꞌ ri man loqꞌatal ta nabꞌe, kinloqꞌaj na.
26 E avverrà che nel luogo stesso dove fu detto loro: «Voi non siete mio popolo», là saranno chiamati figli del Dio vivente.
Xuqujeꞌ pa ri kꞌolibꞌal ri xbꞌix wi chike: Ri ix man ix nutinimit taj, chilaꞌ kabꞌix wi na chike chi e ralkꞌwaꞌl ri kꞌaslik Dios.
27 Se anche il numero dei figli d'Israele fosse come la sabbia del mare, sarà salvato solo il resto; E quanto a Israele, Isaia esclama:
Ri Isaías, xubꞌij: Pune e kꞌi ri ralkꞌwaꞌl ri Israel jetaq ri sanyobꞌ ri kꞌo chuchiꞌ ri plo, xaq e kebꞌ oxibꞌ kekolotajik.
28 perché con pienezza e rapidità il Signore compirà la sua parola sopra la terra.
Jeriꞌ rumal ri Dios aninaq kubꞌan na ri kꞌisbꞌal uqꞌatoj tzij puꞌwiꞌ ri uwachulew.
29 Se il Signore degli eserciti non ci avesse lasciato una discendenza, saremmo divenuti come Sòdoma e resi simili a Gomorra. E ancora secondo ciò che predisse Isaia:
Jeriꞌ ubꞌim loq ri Isaías: We ta mat xuya kan qijaꞌl ri Nimalaj Ajawxel, kujjunumataj riꞌ rukꞌ ri e tinimit Sodoma rachiꞌl Gomorra man xkikoj taj ri xbꞌix chike rumal ri Dios.
30 Che diremo dunque? Che i pagani, che non ricercavano la giustizia, hanno raggiunto la giustizia: la giustizia però che deriva dalla fede;
¿Jas kꞌu ri kaqabꞌij waꞌ che we riꞌ? Ri winaq ri man aꞌj Israel taj, ri man tajin ta kakitzukuj ri sukꞌal. Xkiriq ri sukꞌal, ri sukꞌal ri kakꞌamawaꞌxik pa ri kojobꞌal.
31 mentre Israele, che ricercava una legge che gli desse la giustizia, non è giunto alla pratica della legge.
Ri winaq aꞌj Israel are xkitereneꞌj ri sukꞌal pa ri taqanik, man xkiriq taj.
32 E perché mai? Perché non la ricercava dalla fede, ma come se derivasse dalle opere. Hanno urtato così contro la pietra d'inciampo,
¿Jas che? Rumal ri xkitereneꞌj ri taqanik man rukꞌ taj kojobꞌal, xane rukꞌ ri kichak, xkitopij kibꞌ che ri abꞌaj ri topibꞌal aqanaj.
33 Ecco che io pongo in Sion una pietra di scandalo e un sasso d'inciampo; ma chi crede in lui non sarà deluso. come sta scritto:
Jetaq ri kubꞌij ri Tzꞌibꞌatalik: Kinya na waral pa Sión, jun abꞌaj topibꞌal aqanaj, rech jeriꞌ katzaq jun. Are kꞌu ri kakojon che ri Cristo, man kel taj ukꞌixibꞌal.

< Romani 9 >