< Proverbi 24 >

1 Non invidiare gli uomini malvagi, non desiderare di stare con loro;
Nimet sok sin mwet koluk, ac nimet oru kom in kawuk selos.
2 poiché il loro cuore trama rovine e le loro labbra non esprimono che malanni.
Pacl nukewa elos pwapa sulal, ac sramsram lalos mwe na purakak lokoalok.
3 Con la sapienza si costruisce la casa e con la prudenza la si rende salda;
Lohm uh musaiyuk fin pwelung lun lalmwetmet ac etauk.
4 con la scienza si riempiono le sue stanze di tutti i beni preziosi e deliziosi.
Acn ma oasr etauk we, infukil uh yunla ke ma saok ac oaskulana.
5 Un uomo saggio vale più di uno forte, un uomo sapiente più di uno pieno di vigore,
Wo in lalmwetmet liki na in ku; aok, yohk sripa in etauk liki in fokoko.
6 perché con le decisioni prudenti si fa la guerra e la vittoria sta nel numero dei consiglieri.
Kom enenu na in akola akwoya meet liki kom srola ke sie mweun, ac kom fin eis kas in kasru wo puspis na kom ac fah ku in kutangla.
7 E' troppo alta la sapienza per lo stolto, alla porta della città egli non potrà aprir bocca.
Kas lalmwetmet uh arulana loalla nu sin sie mwet lalfon in kalem kac. Wangin ma el ac ku in fahk ke pacl ac srumunyuk ma yohk sripa uh.
8 Chi trama per fare il male si chiama mestatore.
Kom fin orek pwapa koluk pacl nukewa, ac fah eteyuk kom lah kom sie mwet orek lokoalok.
9 Il proposito dello stolto è il peccato e lo spavaldo è l'abominio degli uomini.
Ma nukewa sie mwet lalfon ac nunkauk in oru uh ac ma na koluk. Mwet uh srunga mwet se ma kwacna aklusrongtenye mwet.
10 Se ti avvilisci nel giorno della sventura, ben poca è la tua forza.
Kom fin munasla ke pacl kom sun ma upa, kalmac pa ku lom uh srikla.
11 Libera quelli che sono condotti alla morte e salva quelli che sono trascinati al supplizio.
Nimet alolo in molela sie mwet su akola in anwuki ke sripen nununku sesuwos.
12 Se dici: «Ecco, io non ne so nulla», forse colui che pesa i cuori non lo comprende? Colui che veglia sulla tua vita lo sa; egli renderà a ciascuno secondo le sue opere.
Sahp kom ac fahk mu kom nikin, a God El etekom ac nunak lom. El ac fah moli nu sum fal nu ke ma kom orala.
13 Mangia, figlio mio, il miele, perché è buono e dolce sarà il favo al tuo palato.
Tulik nutik, kom in mongo honey, mweyen arulana wo. Oana ke honey emwem in oalum,
14 Sappi che tale è la sapienza per te: se l'acquisti, avrai un avvenire e la tua speranza non sarà stroncata.
ouinge lalmwetmet uh wo nu ke ngunum. Kom fin eis lalmwetmet, na moul lom in pacl fahsru ac fah wo.
15 Non insidiare, o malvagio, la dimora del giusto, non distruggere la sua abitazione,
Nimet oana sie mwet koluk su pwapa sulal in pisrala ma lun sie mwet suwohs, ku in eisla lohm sel.
16 perché se il giusto cade sette volte, egli si rialza, ma gli empi soccombono nella sventura.
Finne pus pacl sie mwet suwohs el ikori, el ac sifil tuyak, a mwe ongoiya uh kunausla mwet koluk.
17 Non ti rallegrare per la caduta del tuo nemico e non gioisca il tuo cuore, quando egli soccombe,
Nimet engan ke pacl mwet lokoalok lom sun ongoiya uh, ac nimet enganak ke pacl el tukulkul.
18 perché il Signore non veda e se ne dispiaccia e allontani da lui la collera.
LEUM GOD El ac etu lah kom engankin, ac El ac tia lungse; fin ouinge, sahp El ac tia sang kai nu sel.
19 Non irritarti per i malvagi e non invidiare gli empi,
Nimet lela mwet koluk in akfosrngaye kom; ac nimet sok selos,
20 perché non ci sarà avvenire per il malvagio e la lucerna degli empi si estinguerà.
mweyen wangin finsrak lun sie mwet koluk nu ke pacl fahsru. Wangin ma el akwot nu kac.
21 Temi il Signore, figlio mio, e il re; non ribellarti né all'uno né all'altro,
Tulik nutik, kom in akfulatye LEUM GOD ac sunakin tokosra. Nimet asruoki nu sin mwet su lainulos.
22 perché improvvisa sorgerà la loro vendetta e chi sa quale scempio faranno l'uno e l'altro?
Mwet ouinge uh ac sa na in kunausyukla. Ya kom akilen luman ongoiya ma ku in tuku sin God me ac sin tokosra me?
23 Anche queste sono parole dei saggi. Aver preferenze personali in giudizio non è bene.
Mwet lalmwetmet uh oayapa fahk ma inge: Tia wo sie mwet nununku in wiwimwet.
24 Se uno dice all'empio: «Tu sei innocente», i popoli lo malediranno, le genti lo esecreranno,
El fin sang mwata nu fin mwet se ma suwohs, mwet nukewa ac srungal ac selngawel.
25 mentre tutto andrà bene a coloro che rendono giustizia, su di loro si riverserà la benedizione.
A kutena mwet nununku su kai mwet oasr mwata, elos fah kapkapak ac mwet uh ac kaksakunulos.
26 Dà un bacio sulle labbra colui che risponde con parole rette.
El su kawuk na pwaye lom el ac topuk kom ke kas pwaye.
27 Sistema i tuoi affari di fuori e fatti i lavori dei campi e poi costruisciti la casa.
Akola ima lom ac yukwiya ma kom ac moul kac, na kom fah musai lohm sum ac sou lom.
28 Non testimoniare alla leggera contro il tuo prossimo e non ingannare con le labbra.
Nimet orek loh lain sie mwet fin wangin mwatal. Nimet fahk kutena ma sutuu kacl.
29 Non dire: «Come ha fatto a me così io farò a lui, renderò a ciascuno come si merita».
Nimet fahk mu, “Nga ac oru nu sel in oana ke el tuh oru nu sik! Nga ac folokunang pacna ma el oru nu sik!”
30 Sono passato vicino al campo di un pigro, alla vigna di un uomo insensato:
Nga fahsr sasla ke ima in grape lun sie mwet alsrangesr ac lalfon.
31 ecco, ovunque erano cresciute le erbacce, il terreno era coperto di cardi e il recinto di pietre era in rovina.
Kupoi ke kokul ac mah kap wel, ac pot ma kuhlasak uh mokukla.
32 Osservando, riflettevo e, vedendo, ho tratto questa lezione:
Nga liye ma inge ac nunku kac, na pa inge mwe luti nga eis kac:
33 un pò dormire, un pò sonnecchiare, un pò incrociare le braccia per riposare
Farpoeni ac mongla kutu srisrik, eis pacl in motul lom,
34 e intanto viene passeggiando la miseria e l'indigenza come un accattone.
tusruktu ke kom srakna motul, sukasrup ac fah tuku nu fom oana sie mwet pisrapasr su us mwe anwuk inpaol.

< Proverbi 24 >