< Proverbi 11 >

1 La bilancia falsa è in abominio al Signore, ma del peso esatto egli si compiace.
LEUM GOD El srunga mwe paun kikiap. Mwe paun suwohs uh mwe insewowo nu sel.
2 Viene la superbia, verrà anche l'obbrobrio, mentre la saggezza è presso gli umili.
Mwet filang ac sa na in sifacna mwekinla. Mwet moul efal pa lalmwetmet.
3 L'integrità degli uomini retti li guida, la perversità dei perfidi li rovina.
Inse pwaye lun mwet wo uh pa kololos. Kutasrik lun mwet sulallal pa kunauselosla.
4 Non serve la ricchezza nel giorno della collera, ma la giustizia libera dalla morte.
Ac fah wangin sripen mwe kasrup ke len in misa lom, a moul suwohs ac pwaye ac ku in molela moul lom.
5 La giustizia dell'uomo onesto gli spiana la via; per la sua empietà cade l'empio.
Moul suwohs lun sie mwet ac akfisrasrye inkanek lal, a sie mwet koluk fah ikori ke koluk lal sifacna.
6 La giustizia degli uomini retti li salva, nella cupidigia restano presi i perfidi.
Moul suwohs uh molela mwet suwohs liki ongoiya, a mwet se su tia ku in lulalfongiyuk el sremla ke oasroasr lal sifacna.
7 Con la morte dell'empio svanisce ogni sua speranza, la fiducia dei malvagi scompare.
Ke pacl sie mwet koluk el misa, finsrak lal welul na wanginla. Lulalfongi lal ke mwe kasrup uh ac wanginla sripa.
8 Il giusto sfugge all'angoscia, al suo posto subentra l'empio.
Mwet suwoswos elos karinginyuk liki mwe lokoalok. Mwe lokoalok inge ac tuku nu sin mwet koluk.
9 Con la bocca l'empio rovina il suo prossimo, ma i giusti si salvano con la scienza.
Kas lun sie mwet nikin God ku in kunauskomla, a lalmwetmet lun mwet suwoswos ku in molikomla.
10 Della prosperità dei giusti la città si rallegra, per la scomparsa degli empi si fa festa.
Siti nufon se enganak ke mwet suwoswos elos sun mwe insewowo nu selos, oayapa ac fah oasr sasa ke pacl mwet koluk elos misa.
11 Con la benedizione degli uomini retti si innalza una città, la bocca degli empi la demolisce.
Mwet suwoswos fin akinsewowoye sie siti na ac akfulatyeyuk, a kas lun mwet koluk uh kunauselik siti sac.
12 Chi disprezza il suo prossimo è privo di senno, l'uomo prudente invece tace.
Ma lalfon se in sufan sie sin sie. Mwet etu uh elos mislana.
13 Chi va in giro sparlando svela il segreto, lo spirito fidato nasconde ogni cosa.
Sie mwet lesrik tia ku in lulalfongiyuk, tuh kom ku in lulalfongi sie mwet oaru, in tia fahkelik ma lukma.
14 Senza una direzione un popolo decade, il successo sta nel buon numero di consiglieri.
Sie mutunfacl ac ikori fin wangin mwet in kol we. Mwet pwapa lalmwetmet pus ac oru in oasr misla.
15 Chi garantisce per un estraneo si troverà male, chi avversa le strette di mano a garanzia, vive tranquillo.
Kom fin wulela in akfalye soemoul lun sie mwetsac, kom ac auli tok. Ac wo nu sum kom fin tia kapsre kom nu kac.
16 Una donna graziosa ottiene gloria, ma gli uomini laboriosi acquistano ricchezza.
Sie mutan oawe ac fah akfulatyeyuk, a mukul sulallal uh eis na mwe kasrup.
17 Benefica se stesso l'uomo misericordioso, il crudele invece tormenta la sua stessa carne.
Oasr ma lacne nu sum sifacna ke pacl kom orek kulang. Kom fin sulallal, kom akkolukye kom sifacna.
18 L'empio realizza profitti fallaci, ma per chi semina la giustizia il salario è sicuro.
Ac wangin kapak pwaye lun mwet orekma koluk, tuh kom fin oru ma suwohs, kom ac fah eis mwe moul pwaye.
19 Chi pratica la giustizia si procura la vita, chi segue il male va verso la morte.
Sie mwet su insianaung in oru ma suwohs fah moul, a mwet se su sulela na ku sel in oru koluk fah misa.
20 I cuori depravati sono in abominio al Signore che si compiace di chi ha una condotta integra.
LEUM GOD El srunga mwet koluk nunak la, a El lungse elos su oru ma suwohs.
21 Certo non resterà impunito il malvagio, ma la discendenza dei giusti si salverà.
Kom in etu na pwaye lah mwet koluk ac fah kalyeiyuk, a mwet suwoswos ac fah moliyukla.
22 Un anello d'oro al naso d'un porco, tale è la donna bella ma priva di senno.
Sie mutan oasku su wangin etaten yoro, ac oana sie ring gold infwen soko pig.
23 La brama dei giusti è solo il bene, la speranza degli empi svanisce.
Ma mwet wo uh kena nu kac, pacl nukewa saflaiya uh ac wo. Pacl mwet koluk uh eis ma elos lungse, saflaiya uh kasrkusrak.
24 C'è chi largheggia e la sua ricchezza aumenta, c'è chi risparmia oltre misura e finisce nella miseria.
Kutu mwet engan in sang ma lalos, a yokelikna kasrpalos. A kutu mwet uh arulana tawi ma lalos, a sukasrup lalos yokelikna.
25 La persona benefica avrà successo e chi disseta sarà dissetato.
Kom in sang in yohk, na ac fah oasr kapkapak lom. Oru kasru lom nu sin mwet, na ac fah kasreyuk kom.
26 Chi accaparra il grano è maledetto dal popolo, la benedizione è invocata sul capo di chi lo vende.
Mwet uh selngawi mwet se su sruokya wheat lal in tupan nu ke pacl yokelik molo, a elos kaksakin mwet se su kukakunla ke sie moul fisrasr.
27 Chi è sollecito del bene trova il favore, chi ricerca il male, male avrà.
Mwe finsrak lom fin wo, kom ac akfulatyeyuk, tuh kom fin suk lokoalok, na lokoalok uh ac fah sun kom.
28 Chi confida nella propria ricchezza cadrà; i giusti invece verdeggeranno come foglie.
Mwet su lulalfongi mwe kasrup uh ac ikori, a mwet suwoswos ac fah kapak oana sra folfol finsroa.
29 Chi crea disordine in casa erediterà vento e lo stolto sarà schiavo dell'uomo saggio.
Kutena mwet su use mwe lokoalok nu fin sou lal, ac wangin ma yorol ke saflaiya. Mwet lalfon uh ac fah mwet orekma lun mwet lalmwetmet.
30 Il frutto del giusto è un albero di vita, il saggio conquista gli animi.
Suwoswos ac fah ase moul, a sulallal ac fah eisla moul.
31 Ecco, il giusto è ripagato sulla terra, tanto più lo saranno l'empio e il peccatore.
Mwet suwohs elos eis mwe moul lalos fin faclu. Ouinge kom in etu lah mwet koluk nukewa ac fah kalyeiyuk.

< Proverbi 11 >