< Marco 1 >
1 Inizio del vangelo di Gesù Cristo, Figlio di Dio.
Jewaꞌ xkꞌulmatajik are xchapleꞌtaj loq utzijoxik ri utz laj tzij rech ri Jesucristo, ukꞌojol ri Dios.
2 Ecco, io mando il mio messaggero davanti a te, egli ti preparerà la strada. Come è scritto nel profeta Isaia:
Xkꞌulmatajik jetaq ri utzꞌibꞌam loq ri qꞌalajisal rech ri utzij ri Dios Isaías, are xubꞌij: Kintaq na bꞌik ri nutaqoꞌn kanabꞌej na chawach, rech kusukꞌumaj apanoq ri abꞌe,
3 Voce di uno che grida nel deserto: preparate la strada del Signore, raddrizzate i suoi sentieri,
Uchꞌabꞌal jun winaq ri kasikꞌinik pa ri katzꞌinow ulew, kubꞌij: Chisukꞌumaj ri ubꞌe ri Ajawxel, sukꞌum chibꞌana che ri ubꞌe.
4 si presentò Giovanni a battezzare nel deserto, predicando un battesimo di conversione per il perdono dei peccati.
Jeriꞌ xubꞌan ri Juan are xutzijoj ri qasanaꞌ rech kꞌexbꞌal kꞌuꞌx rech kuybꞌal mak pa ri katzꞌinow ulew.
5 Accorreva a lui tutta la regione della Giudea e tutti gli abitanti di Gerusalemme. E si facevano battezzare da lui nel fiume Giordano, confessando i loro peccati.
Konojel ri winaq aꞌj Judea, aꞌj Jerusalén xoꞌpan rukꞌ. Ri Juan xubꞌan kiqasanaꞌ ri winaq pa ri nimaꞌ Jordán, are xtzujutaj kibꞌ che ri kimak.
6 Giovanni era vestito di peli di cammello, con una cintura di pelle attorno ai fianchi, si cibava di locuste e miele selvatico
Ri ratzꞌyaq ri Juan che rismal kamey bꞌantal wi, ri jatꞌibꞌal upam jun tzꞌuꞌm, are xutij che uwa ri e sakꞌ rachiꞌl ri juyubꞌil kabꞌ.
7 e predicava: «Dopo di me viene uno che è più forte di me e al quale io non son degno di chinarmi per sciogliere i legacci dei suoi sandali.
Jewaꞌ xubꞌij are xutzijoj ri utzij ri Dios: Kape chi na jun ri sibꞌalaj kꞌo ukwinem chinuwach in, man taqal ta chwe kinkir ri uxajabꞌ.
8 Io vi ho battezzati con acqua, ma egli vi battezzerà con lo Spirito Santo».
In xinbꞌan iqasanaꞌ rukꞌ jaꞌ, are kꞌu ri kape na kubꞌan na iqasanaꞌ pa ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel.
9 In quei giorni Gesù venne da Nazaret di Galilea e fu battezzato nel Giordano da Giovanni.
Pa taq ri qꞌij riꞌ xopan ri Jesús, upetik pa Nazaret rech Galilea, xbꞌan kan uqasanaꞌ rumal ri Juan pa ri nimaꞌ Jordán.
10 E, uscendo dall'acqua, vide aprirsi i cieli e lo Spirito discendere su di lui come una colomba.
Ri Jesús are xel loq pa ri nimaꞌ, xril ri kaj xjaqajobꞌik, xqaj loq ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel jer xubꞌan jun palomax.
11 E si sentì una voce dal cielo: «Tu sei il Figlio mio prediletto, in te mi sono compiaciuto».
Xtataj xuqujeꞌ jun chꞌabꞌal upetik pa ri kaj xubꞌij: At, at loqꞌalaj nukꞌojol, kakiꞌkot na nukꞌuꞌx awukꞌ.
12 Subito dopo lo Spirito lo sospinse nel deserto
Kꞌa te riꞌ xkꞌam bꞌik ri Jesús rumal ri Uxlabꞌixel pa ri katzꞌinow ulew.
13 e vi rimase quaranta giorni, tentato da satana; stava con le fiere e gli angeli lo servivano.
Kawinaq qꞌij xkꞌojiꞌk chilaꞌ chikixoꞌl juyubꞌil taq aꞌwaj, xkoj kꞌaꞌmabꞌal pa ri ubꞌe rumal ri Itzel rech kaqaj pa mak. Xepe kꞌu ri angelibꞌ chupatanixik.
14 Dopo che Giovanni fu arrestato, Gesù si recò nella Galilea predicando il vangelo di Dio e diceva:
Are xokisataj ri Juan pa cheꞌ, ri Jesús xeꞌ chutzijoxik ri utz laj utzij ri Dios pa Galilea.
15 «Il tempo è compiuto e il regno di Dio è vicino; convertitevi e credete al vangelo».
Xubꞌij: Xopan ri qꞌij ri utzujum loq ri Dios, xnaqajir loq ri rajawarem, chikꞌexa ikꞌuꞌx, chikojo ri utz laj tzij.
16 Passando lungo il mare della Galilea, vide Simone e Andrea, fratello di Simone, mentre gettavano le reti in mare; erano infatti pescatori.
Are xikꞌow bꞌik ri Jesús chuchiꞌ ri cho pa Galilea, xeꞌril ri Simón rachiꞌl ri Andrés ri rachalal, tajin kakikꞌyaq ri kikꞌat pa ri cho, rumal cher e chapal taq kar.
17 Gesù disse loro: «Seguitemi, vi farò diventare pescatori di uomini».
Ri Jesús xubꞌij chike: Chixanloq, chinitereneꞌj, kinbꞌan na chiꞌwe chikikꞌam loq achyabꞌ wukꞌ.
18 E subito, lasciate le reti, lo seguirono.
Aninaq xkitzaq kanoq ri kikꞌat, xeteriꞌ bꞌik chirij ri Jesús.
19 Andando un poco oltre, vide sulla barca anche Giacomo di Zebedèo e Giovanni suo fratello mentre riassettavano le reti.
Ri Jesús are bꞌininaq chi apanoq jubꞌiqꞌ xeꞌril ri Jacobo rachiꞌl ri Juan e ralkꞌwaꞌl ri Zebedeo, e kꞌo apanoq pa ri jukubꞌ bꞌinibꞌal puꞌwiꞌ ri jaꞌ, tajin kakisalabꞌaj ri kikꞌat puꞌwiꞌ ri jaꞌ.
20 Li chiamò. Ed essi, lasciato il loro padre Zebedèo sulla barca con i garzoni, lo seguirono.
Ri Jesús xuꞌsikꞌij apanoq ri achyabꞌ, ri achyabꞌ xkiya kan ri kitat Zebedeo kukꞌ ri e kajchakibꞌ pa ri jukubꞌ bꞌinibꞌal, kꞌa te riꞌ xebꞌe rukꞌ ri Jesús.
21 Andarono a Cafarnao e, entrato proprio di sabato nella sinagoga, Gesù si mise ad insegnare.
Are xoꞌpan pa ri tinimit Capernaúm, pa ri qꞌij rech uxlanem, ri Jesús xok bꞌik pa ri Sinagoga, xuchapleꞌj uyaꞌik kꞌutuꞌn.
22 Ed erano stupiti del suo insegnamento, perché insegnava loro come uno che ha autorità e non come gli scribi.
Ri winaq kemayijan che taq ri ukꞌutuꞌn, rumal cher man kuxiꞌj ta ribꞌ chukꞌutik. Man je ta kubꞌano jetaq kakibꞌan ri aꞌjtijabꞌ rech ri taqanik.
23 Allora un uomo che era nella sinagoga, posseduto da uno spirito immondo, si mise a gridare:
Xaq kꞌa teꞌ xwaꞌjil jun achi pa ri Sinagoga ri kꞌo jun itzel uxlabꞌal che, xuraq uchiꞌ xubꞌij:
24 «Che c'entri con noi, Gesù Nazareno? Sei venuto a rovinarci! Io so chi tu sei: il santo di Dio».
Jesús aj Nazaret, ¿jas che kanim awibꞌ chiqaxoꞌl? ¿La xa at petinaq chiqatukixik? In wetaꞌm at jachinaq. At riꞌ ri at chaꞌtal rumal ri Dios.
25 E Gesù lo sgridò: «Taci! Esci da quell'uomo».
Ri Jesús xubꞌij che: Chatuxlanoq, chatel bꞌik che we achi riꞌ.
26 E lo spirito immondo, straziandolo e gridando forte, uscì da lui.
Ri itzel uxlabꞌal xutzaq ri achi pa ri ulew rukꞌ chuqꞌabꞌ, kꞌa te riꞌ xuraqaqej uchiꞌ, xel bꞌik che ri achi.
27 Tutti furono presi da timore, tanto che si chiedevano a vicenda: «Che è mai questo? Una dottrina nuova insegnata con autorità. Comanda persino agli spiriti immondi e gli obbediscono!».
Konojel ri winaq xkixiꞌj kibꞌ, kakitatabꞌela chibꞌil taq kibꞌ: ¿Jas waꞌ we riꞌ? ¡Jun kꞌakꞌ kꞌutuꞌn waꞌ rumal laꞌ qas rukꞌ chuqꞌabꞌ kubꞌano! Pune aꞌre itzel taq uxlabꞌal keniman che.
28 La sua fama si diffuse subito dovunque nei dintorni della Galilea.
Rumal waꞌ aninaq xel utzijoxik ri Jesús pa ronojel Galilea.
29 E, usciti dalla sinagoga, si recarono subito in casa di Simone e di Andrea, in compagnia di Giacomo e di Giovanni.
Ri Jesús are xeꞌl bꞌik pa ri Sinagoga e rachiꞌl ri Jacobo xuqujeꞌ ri Juan xebꞌe cho rachoch ri Simón xuqujeꞌ ri Andrés.
30 La suocera di Simone era a letto con la febbre e subito gli parlarono di lei.
Aninaq xkibꞌij che ri Jesús chi ri ujiꞌ ixoq ri Simón yawabꞌ, qꞌoyol pa ri usok, kꞌo qꞌaqꞌ che.
31 Egli, accostatosi, la sollevò prendendola per mano; la febbre la lasciò ed essa si mise a servirli.
Ri Jesús xqebꞌ rukꞌ ri ixoq, xuchap che ri uqꞌabꞌ, xutoꞌo xwaꞌjilik. Aninaq kꞌut xel bꞌik ri qꞌaqꞌ che ri ixoq. Aninaq xwaꞌjilik xuchapleꞌj kipatanixik.
32 Venuta la sera, dopo il tramonto del sole, gli portavano tutti i malati e gli indemoniati.
Are xqaj ri qꞌij, ri winaq xeꞌkikꞌam bꞌik ri e yawabꞌibꞌ xuqujeꞌ ri e kꞌo itzel taq uxlabꞌal chike rukꞌ ri Jesús.
33 Tutta la città era riunita davanti alla porta.
Jeriꞌ konojel ri winaq xkimulij kibꞌ chuchiꞌ ri uchiꞌ ja.
34 Guarì molti che erano afflitti da varie malattie e scacciò molti demòni; ma non permetteva ai demòni di parlare, perché lo conoscevano.
Ri Jesús xuꞌkunaj e kꞌi yawabꞌibꞌ. Xeꞌresaj xuqujeꞌ itzel taq uxlabꞌal, man xuya ta bꞌe chike ri uxlabꞌal xechꞌawik rumal cher ri itzel taq uxlabꞌal ketaꞌm uwach ri Jesús.
35 Al mattino si alzò quando ancora era buio e, uscito di casa, si ritirò in un luogo deserto e là pregava.
Sibꞌalaj aqꞌabꞌil kꞌa kamuquq na, xwaꞌjil bꞌik ri Jesús xel bꞌi cho ri ja, xeꞌ pa jun leꞌaj utukel, chilaꞌ xuchapleꞌj wi chꞌawem.
36 Ma Simone e quelli che erano con lui si misero sulle sue tracce
Ri Simón e rachiꞌl jujun tijoxelabꞌ chik xebꞌe chutzukuxik ri Jesús.
37 e, trovatolo, gli dissero: «Tutti ti cercano!».
Are xkiriqo xkibꞌij che: Konojel ri winaq tajin kakitzukuj la.
38 Egli disse loro: «Andiamocene altrove per i villaggi vicini, perché io predichi anche là; per questo infatti sono venuto!».
Ri Jesús xubꞌij chike: Chujel bꞌik waral, joꞌ chi pa taq nikꞌaj leꞌaj chik, rech jeriꞌ keꞌntzijoj ri utzij ri Dios, rumal cher are waꞌ nupatan in petinaq.
39 E andò per tutta la Galilea, predicando nelle loro sinagoghe e scacciando i demòni.
Xaq jeriꞌ, xbꞌinik pa ronojel Galilea, xutzijoj ri utz laj tzij pa ri Sinagoga, xuqujeꞌ xeꞌresaj ri itzel taq uxlabꞌal chike ri winaq.
40 Allora venne a lui un lebbroso: lo supplicava in ginocchio e gli diceva: «Se vuoi, puoi guarirmi!».
Xopan jun chꞌaꞌk achi rukꞌ ri Jesús, xqebꞌ rukꞌ xukiꞌk choch, kꞌa te riꞌ xuta toqꞌobꞌ che xubꞌij: We kaj la, chinchꞌajchꞌobꞌej la.
41 Mosso a compassione, stese la mano, lo toccò e gli disse: «Lo voglio, guarisci!».
Salabꞌataj ri ranimaꞌ ri Jesús xuyuq ri uqꞌabꞌ xuchap ri achi, xubꞌij: Jeꞌ kawaj, chatchꞌajchꞌobꞌetajoq.
42 Subito la lebbra scomparve ed egli guarì.
Ri achi aninaq xutzirik, xel bꞌik ri chꞌaꞌk che.
43 E, ammonendolo severamente, lo rimandò e gli disse:
Ri Jesús xutaq bꞌik ri achi, xupixabꞌaj bꞌik, xubꞌij che:
44 «Guarda di non dir niente a nessuno, ma và, presentati al sacerdote, e offri per la tua purificazione quello che Mosè ha ordinato, a testimonianza per loro».
Qas chataꞌ, mabꞌij chi che jun winaq ri xkꞌulmataj awukꞌ, xaq xwi jat jakꞌutu awibꞌ choch ri chꞌawenel pa kiwiꞌ ri winaq, chakꞌama bꞌik ri sipanik ri kubꞌij ri utaqanik ri Moisés, rech kakil ri winaq chi xatutzirik.
45 Ma quegli, allontanatosi, cominciò a proclamare e a divulgare il fatto, al punto che Gesù non poteva più entrare pubblicamente in una città, ma se ne stava fuori, in luoghi deserti, e venivano a lui da ogni parte.
Are xel bꞌik ri achi rukꞌ ri Jesús, xuchapleꞌj utzijoxik chike ri winaq ri xkꞌulmatajik. Rumal riꞌ man xkwin ta chi ri Jesús xok pa taq ri tinimit, pune jeriꞌ e kꞌi winaq aꞌj jaljoj taq tinimit xoꞌpan rukꞌ.