< Luca 9 >

1 Egli allora chiamò a sé i Dodici e diede loro potere e autorità su tutti i demòni e di curare le malattie.
Ri Jesús xuꞌsikꞌij ri kabꞌlajuj utijoxelabꞌ, xuya kwinem chike chi resaxik ronojel ri itzel taq uxlabꞌal xuqujeꞌ chukunaxik yabꞌilal.
2 E li mandò ad annunziare il regno di Dio e a guarire gli infermi.
Xuꞌtaq bꞌik chutzijoxik ri ajawarem rech ri Dios, xuqujeꞌ chikikunaxik ri yawabꞌibꞌ
3 Disse loro: «Non prendete nulla per il viaggio, né bastone, né bisaccia, né pane, né denaro, né due tuniche per ciascuno.
Xubꞌij ri Jesús chike: Mikꞌam bꞌik jun jastaq ri kajawataj chiꞌwe pa ri bꞌe, mikꞌam bꞌik ichꞌamiꞌy, ichim, ikaxlan wa, irajil, xuqujeꞌ mikꞌam bꞌik kebꞌ wok iwatzꞌyaq.
4 In qualunque casa entriate, là rimanete e di là poi riprendete il cammino.
Chixkanaj kanoq pa japachike ja ri kixok wi, chixkꞌol chilaꞌ kꞌa chixel na loq pa ri tinimit.
5 Quanto a coloro che non vi accolgono, nell'uscire dalla loro città, scuotete la polvere dai vostri piedi, a testimonianza contro di essi».
We man kixkꞌamawaꞌx pa jun tinimit, chitota kan ri ulew che ri iwaqan are kixel la chilaꞌ, jeriꞌ kiqꞌalajisaj chi man xixkꞌamawaꞌx taj.
6 Allora essi partirono e giravano di villaggio in villaggio, annunziando dovunque la buona novella e operando guarigioni.
Xebꞌe kꞌut ri tijoxelabꞌ, xkitzijoj ri utz laj tzij pa taq ronojel ri leꞌaj, xuqujeꞌ xeꞌkikunaj ri winaq.
7 Intanto il tetrarca Erode sentì parlare di tutti questi avvenimenti e non sapeva che cosa pensare, perché alcuni dicevano: «Giovanni è risuscitato dai morti»,
Ri nim taqanel Herodes Tetrarca xretaꞌmaj ronojel ri tajin kakꞌulmatajik. Xmayijanik rumal cher e kꞌo jujun winaq kakibꞌij chi xkꞌastaj ri Juan Bꞌanal qasanaꞌ.
8 altri: «E' apparso Elia», e altri ancora: «E' risorto uno degli antichi profeti».
E kꞌo xuqujeꞌ kebꞌinik are Elías xukꞌut ribꞌ, e jujun xuqujeꞌ kakibꞌij jun laꞌ chike ri najtir taq qꞌalajisal rech ri utzij ri Dios ri xkꞌastaj loq.
9 Ma Erode diceva: «Giovanni l'ho fatto decapitare io; chi è dunque costui, del quale sento dire tali cose?». E cercava di vederlo.
Xubꞌij ri Herodes: In xintaqan chi resaxik ri ujolom ri Juan. ¿Jachin ta kꞌu waꞌ we achi riꞌ we kabꞌanow taq we jastaq riꞌ? Are kꞌu karaj karil uwach ri Jesús.
10 Al loro ritorno, gli apostoli raccontarono a Gesù tutto quello che avevano fatto. Allora li prese con sé e si ritirò verso una città chiamata Betsàida.
Are xetzalij loq ri tijoxelabꞌ, xkitzijoj che ri Jesús ri xkibꞌano. Ri Jesús xuꞌkꞌam bꞌik, xebꞌe kitukel pa ri tinimit Betsaida.
11 Ma le folle lo seppero e lo seguirono. Egli le accolse e prese a parlar loro del regno di Dio e a guarire quanti avevan bisogno di cure.
Ri winaq are xketaꞌmaj jawjeꞌ xeꞌ wi ri Jesús xkitereneꞌj bꞌik. Xuꞌkꞌamawaꞌj kꞌu ri Jesús, xutzijoj ri ajawarem ri Dios chike, xuqujeꞌ xuꞌkunaj ri kajawataj kunanik chike.
12 Il giorno cominciava a declinare e i Dodici gli si avvicinarono dicendo: «Congeda la folla, perché vada nei villaggi e nelle campagne dintorno per alloggiare e trovar cibo, poiché qui siamo in una zona deserta».
Are xqaj qꞌij, xeqet ri tijoxelabꞌ rukꞌ, xkibꞌij che: Cheꞌtaqa la bꞌik ri winaq pa taq ri naqaj taq tinimit chutzukuxik kiwa xuqujeꞌ jun kꞌolibꞌal jawjeꞌ kekanaj wi kanoq, maj kariqitaj waral jawjeꞌ ri uj kꞌo wi.
13 Gesù disse loro: «Dategli voi stessi da mangiare». Ma essi risposero: «Non abbiamo che cinque pani e due pesci, a meno che non andiamo noi a comprare viveri per tutta questa gente».
Ri Jesús xubꞌij chike: Chiꞌtzuqu ix. Ri tijoxelabꞌ xkibꞌij: Xaq xwi jobꞌ kaxlan wa xuqujeꞌ kebꞌ kar kꞌo qukꞌ, o are kaj la keꞌqaloqꞌo la kiwa konojel we winaq ri.
14 C'erano infatti circa cinquemila uomini. Egli disse ai discepoli: «Fateli sedere per gruppi di cinquanta».
Jewaꞌ xkibꞌij rumal cher xkilo chi e jobꞌ mil achyabꞌ e kꞌolik, ri Jesús xubꞌij chike: Chibꞌij chike ketꞌuyiꞌ pa puq rech nikꞌaj ciento.
15 Così fecero e li invitarono a sedersi tutti quanti.
Jewaꞌ xkibꞌan ri tijoxelabꞌ xeꞌkitaq konojel ri winaq rech ketꞌuyiꞌk.
16 Allora egli prese i cinque pani e i due pesci e, levati gli occhi al cielo, li benedisse, li spezzò e li diede ai discepoli perché li distribuissero alla folla.
Xukꞌam ri Jesús ri jobꞌ kaxlan wa xuqujeꞌ ri kebꞌ kar, xkaꞌy chikaj, xutewechiꞌj, xupirij. Kꞌa te riꞌ xuya chike ri utijoxelabꞌ rech kakijach chike ri winaq.
17 Tutti mangiarono e si saziarono e delle parti loro avanzate furono portate via dodici ceste.
Konojel ri winaq xewaꞌik xuqujeꞌ xenojik, are xkimulij ri chꞌaqaꞌp taq kaxlan wa, kabꞌlajuj chakach xmulitajik.
18 Un giorno, mentre Gesù si trovava in un luogo appartato a pregare e i discepoli erano con lui, pose loro questa domanda: «Chi sono io secondo la gente?».
Jun qꞌijal are tajin kubꞌan chꞌawem ri Jesús, e rachiꞌl ri utijoxelabꞌ xuta chike: ¿In jachin in kakibꞌij ri winaq?
19 Essi risposero: «Per alcuni Giovanni il Battista, per altri Elia, per altri uno degli antichi profeti che è risorto».
Ri utijoxelabꞌ xkibꞌij che: E kꞌo jujun kakibꞌij chi lal lal Juan Bꞌanal qasanaꞌ, e jujun chik kakibꞌij chi lal lal Elías, e jujun chik kakibꞌij chi lal jun chike ri e najtir taq tzijol rech ri utzij ri Dios, ri xkꞌastaj loq.
20 Allora domandò: «Ma voi chi dite che io sia?». Pietro, prendendo la parola, rispose: «Il Cristo di Dio».
Ri Jesús xuta chike: In ¿jachin kꞌu in kibꞌij ix? Lal lal Cristo rech ri Dios, xcha ri Pedro.
21 Egli allora ordinò loro severamente di non riferirlo a nessuno.
Ri Jesús xuꞌpixibꞌaj ri utijoxelabꞌ rech man kakitzijoj taj we riꞌ che jachinaq. Xubꞌij xuqujeꞌ chike:
22 «Il Figlio dell'uomo, disse, deve soffrire molto, essere riprovato dagli anziani, dai sommi sacerdoti e dagli scribi, esser messo a morte e risorgere il terzo giorno».
Ri uKꞌojol ri Achi kuriq na kꞌax, ketzelax na uwach kumal ri e kꞌamal taq bꞌe, ri e kinimaꞌqil ri e bꞌanal taq chꞌawem cho ri Dios xuqujeꞌ ri aꞌjtijabꞌ rech ri taqanik. Sibꞌalaj choqꞌaqꞌ wi chi kakamisax na churox qꞌij kꞌut kakꞌastaj uwach.
23 Poi, a tutti, diceva: «Se qualcuno vuol venire dietro a me, rinneghi se stesso, prenda la sua croce ogni giorno e mi segua.
Xubꞌij kꞌu chike konojel: We kꞌo jun karaj kubꞌan nutijoxel, mubꞌan ri urayinik, ronojel qꞌij reqaj ri ucheꞌ ripbꞌal xuqujeꞌ chinutereneꞌj.
24 Chi vorrà salvare la propria vita, la perderà, ma chi perderà la propria vita per me, la salverà.
Xapachin ri karaj kukol ri ukꞌaslemal, kasach na uwach riꞌ. Xapachin kꞌu ri kuya ri ukꞌaslemal wumal we kakolotaj na riꞌ.
25 Che giova all'uomo guadagnare il mondo intero, se poi si perde o rovina se stesso?
¿Jas kutayij che ri achi kuchꞌek ronojel ri qꞌinomal rech ri uwachulew kꞌa te riꞌ ke pa jun alik kaxkꞌolal?
26 Chi si vergognerà di me e delle mie parole, di lui si vergognerà il Figlio dell'uomo, quando verrà nella gloria sua e del Padre e degli angeli santi.
We kꞌo jun kakꞌix chwe, xuqujeꞌ kukꞌixibꞌej ri nutzij, kakꞌix xuqujeꞌ na ri uKꞌojol ri Achi che are kape pa ri ujuluwem xuqujeꞌ pa ri ujuluwem ri Tataxel xuqujeꞌ kech ri Tyoxalaj taq angelibꞌ.
27 In verità vi dico: vi sono alcuni qui presenti, che non morranno prima di aver visto il regno di Dio».
Kinbꞌij xuqujeꞌ chiꞌwe chi e kꞌo winaq ri e kꞌo waral man kekam ta na, we man nabꞌe kakil ri ajawarem rech ri Dios.
28 Circa otto giorni dopo questi discorsi, prese con sé Pietro, Giovanni e Giacomo e salì sul monte a pregare.
Wajxaqibꞌ qꞌij ubꞌim ri Jesús we jastaq riꞌ, xpaqꞌi puꞌwiꞌ jun juyubꞌ chubꞌanik chꞌawem, e rachiꞌl ri Pedro, ri Juan xuqujeꞌ ri Jacobo.
29 E, mentre pregava, il suo volto cambiò d'aspetto e la sua veste divenne candida e sfolgorante.
Tajin kubꞌan chꞌawem are xkꞌexkꞌobꞌ ri upalaj, xsaqir ri ratzꞌyaq xuqujeꞌ xuchapleꞌj chuplinem.
30 Ed ecco due uomini parlavano con lui: erano Mosè ed Elia,
Xkikꞌut xuqujeꞌ kibꞌ e kebꞌ achyabꞌ ketzijon rukꞌ ri Jesús, are Moisés rachiꞌl Elías.
31 apparsi nella loro gloria, e parlavano della sua dipartita che avrebbe portato a compimento a Gerusalemme.
Sibꞌalaj jeꞌl ri ujuluwem ri kipalaj. Ketzijon rukꞌ ri Jesús, puꞌwiꞌ ri ukamikal ri kakꞌulmataj na pa ri tinimit Jerusalén.
32 Pietro e i suoi compagni erano oppressi dal sonno; tuttavia restarono svegli e videro la sua gloria e i due uomini che stavano con lui.
Ri Pedro kꞌut xuqujeꞌ ri e rachiꞌl e kaminaq che waram, are xekꞌastaj qꞌanoq, xeꞌkil we kebꞌ winaq riꞌ xuqujeꞌ ri ujuluwem.
33 Mentre questi si separavano da lui, Pietro disse a Gesù: «Maestro, è bello per noi stare qui. Facciamo tre tende, una per te, una per Mosè e una per Elia». Egli non sapeva quel che diceva.
Are kakibꞌan bꞌenam ri e kebꞌ achyabꞌ, xpe ri Pedro, xuchapleꞌj chꞌawem pune man qas ta kuchomaj jas ri tajin kubꞌij: Ajtij, utz waꞌ kujkanaj waral. Kaqayaq oxibꞌ alaj taq ja, jun ech la, jun rech le Moisés, xuqujeꞌ jun rech le Elías.
34 Mentre parlava così, venne una nube e li avvolse; all'entrare in quella nube, ebbero paura.
Tajin kachꞌaw na are xaq kꞌa te xpe jun sutzꞌ xechꞌuqutaj chupam, xkixiꞌj kꞌu kibꞌ.
35 E dalla nube uscì una voce, che diceva: «Questi è il Figlio mio, l'eletto; ascoltatelo».
Xpe kꞌu jun chꞌabꞌal pa ri sutzꞌ kubꞌij: Are waꞌ ri loqꞌalaj nukꞌojol, chitatabꞌej ri kubꞌij.
36 Appena la voce cessò, Gesù restò solo. Essi tacquero e in quei giorni non riferirono a nessuno ciò che avevano visto.
Are xtaniꞌ ri chꞌabꞌal, xebꞌe ri e rachiꞌl ri Jesús. Maj kꞌu jachin che xkitzijoj wi ri tijoxelabꞌ ri xkilo.
37 Il giorno seguente, quando furon discesi dal monte, una gran folla gli venne incontro.
Chukabꞌ qꞌij, are xeqaj loq puꞌwiꞌ ri juyubꞌ, e kꞌi winaq xeꞌl bꞌik chi kikꞌulaxik.
38 A un tratto dalla folla un uomo si mise a gridare: «Maestro, ti prego di volgere lo sguardo a mio figlio, perché è l'unico che ho.
Kꞌo kꞌu jun achi chikixoꞌl ri winaq, ko xchꞌawik, xubꞌij: Ajtij, bꞌana la jun toqꞌobꞌ chwe, toꞌo la le nukꞌojol.
39 Ecco, uno spirito lo afferra e subito egli grida, lo scuote ed egli dà schiuma e solo a fatica se ne allontana lasciandolo sfinito.
Kꞌo jun itzel uxlabꞌal che, xaq kꞌa teꞌ kuraqaqej uchiꞌ, katontiꞌrik, kawusuw upuꞌchiꞌ. Tajin kubꞌan kꞌax che.
40 Ho pregato i tuoi discepoli di scacciarlo, ma non ci sono riusciti».
Xeꞌnbꞌochiꞌj ri tijoxelabꞌ la kakesaj bꞌik ri itzel uxlabꞌal, man xekwin ta kꞌut.
41 Gesù rispose: «O generazione incredula e perversa, fino a quando sarò con voi e vi sopporterò? Conducimi qui tuo figlio».
Ri Jesús xubꞌij: Ri ix winaq sibꞌalaj man kixkojon taj, xuqujeꞌ man sukꞌ ta riꞌ bꞌe. ¿Jampaꞌ xaq in kꞌo iwukꞌ che ikochꞌik? Chakꞌama loq ri akꞌojol.
42 Mentre questi si avvicinava, il demonio lo gettò per terra agitandolo con convulsioni. Gesù minacciò lo spirito immondo, risanò il fanciullo e lo consegnò a suo padre.
Ri itzel uxlabꞌal xutzaq ri ala pa ri ulew are tajin kaqebꞌ loq. Ri Jesús kꞌut xresaj bꞌik ri itzel uxlabꞌal, xukunaj ri ala, kꞌa te riꞌ xutzalij bꞌik che ri utat.
43 E tutti furono stupiti per la grandezza di Dio. Mentre tutti erano sbalorditi per tutte le cose che faceva, disse ai suoi discepoli:
Konojel ri winaq xkimayijaj ri nimalaj uchuqꞌabꞌ ri Dios. Are tajin kemayijan ri winaq che ri xubꞌan ri Jesús, ri Jesús xubꞌij chike ri utijoxelabꞌ:
44 «Mettetevi bene in mente queste parole: Il Figlio dell'uomo sta per esser consegnato in mano degli uomini».
Qas chikojo retal we kinbꞌij chiꞌwe, ri uKꞌojol ri Achi kajach na pa kiqꞌabꞌ ri achyabꞌ.
45 Ma essi non comprendevano questa frase; per loro restava così misteriosa che non ne comprendevano il senso e avevano paura a rivolgergli domande su tale argomento.
Ri utijoxelabꞌ man xkichomaj taj jas ri xubꞌij chike. Jeriꞌ rumal cher tzꞌapital ri kibꞌoqꞌoch rech man kakichꞌobꞌ taj. Man kꞌo ta kꞌu jun karaj kuta che jas ri karaj kubꞌij.
46 Frattanto sorse una discussione tra loro, chi di essi fosse il più grande.
Ri tijoxelabꞌ kꞌut xkichapleꞌj utzijoxik rij jachin ri qas nim uqꞌij chike.
47 Allora Gesù, conoscendo il pensiero del loro cuore, prese un fanciullo, se lo mise vicino e disse:
Retaꞌm ri Jesús ri tajin kakichomaj rumal riꞌ xukꞌam apanoq jun laj nitzꞌ akꞌal, xuya chuxukut.
48 «Chi accoglie questo fanciullo nel mio nome, accoglie me; e chi accoglie me, accoglie colui che mi ha mandato. Poiché chi è il più piccolo tra tutti voi, questi è grande».
Kꞌa te riꞌ xubꞌij: Ri kukꞌamawaꞌj we akꞌal riꞌ pa ri nubꞌiꞌ, in kinukꞌamawaꞌj, xuqujeꞌ ri kinukꞌamawaꞌj, kukꞌamawaꞌj ri xintaqow loq. Are sibꞌalaj nim uqꞌij ri man nim ta uqꞌij chi ixoꞌl ix.
49 Giovanni prese la parola dicendo: «Maestro, abbiamo visto un tale che scacciava demòni nel tuo nome e glielo abbiamo impedito, perché non è con noi tra i tuoi seguaci».
Ajtij, xcha ri Juan, xqil jun achi tajin keꞌresaj itzel taq uxlabꞌal pa ri bꞌiꞌ la, ri uj xqaqꞌil kanoq rumal cher man qachiꞌl taj.
50 Ma Gesù gli rispose: «Non glielo impedite, perché chi non è contro di voi, è per voi».
Ri Jesús xubꞌij che: Man kiꞌqꞌil taj. Ri man qakꞌulel taj, qachiꞌl riꞌ.
51 Mentre stavano compiendosi i giorni in cui sarebbe stato tolto dal mondo, si diresse decisamente verso Gerusalemme
Are xqeteqobꞌ loq ri qꞌij are katzalij ri Jesús pa ri kaj, xuchap ukꞌuꞌx keꞌ pa ri tinimit Jerusalén.
52 e mandò avanti dei messaggeri. Questi si incamminarono ed entrarono in un villaggio di Samaritani per fare i preparativi per lui.
Xuꞌtaq bꞌik u taqoꞌn kenabꞌej apanoq keꞌkisukꞌumaj ri kꞌolibꞌal jawjeꞌ kawar wi pa ri tinimit ri kꞌo pa Samaria.
53 Ma essi non vollero riceverlo, perché era diretto verso Gerusalemme.
Ri winaq aꞌj chilaꞌ man xkikꞌulaj ta ri Jesús, rumal cher xkilo chi pa Jerusalén bꞌenam wi rij.
54 Quando videro ciò, i discepoli Giacomo e Giovanni dissero: «Signore, vuoi che diciamo che scenda un fuoco dal cielo e li consumi?».
Are xkil ri tijoxelabꞌ Jacobo xuqujeꞌ ri Juan ri xkꞌulmatajik, xkita che ri Jesús: Ajawxel, ¿la kaj la kaqata chikajil qꞌaqꞌ pa kiwiꞌ we winaq riꞌ rech kejaꞌrik?
55 Ma Gesù si voltò e li rimproverò.
Xtzalqꞌomij ri Jesús, xuꞌyajo.
56 E si avviarono verso un altro villaggio.
Kꞌa te riꞌ xkitaqej. Xebꞌe pa jun leꞌaj chik.
57 Mentre andavano per la strada, un tale gli disse: «Ti seguirò dovunque tu vada».
Are e bꞌenaq pa ri bꞌe, jun achi xubꞌij che ri Jesús: Kinteriꞌ chij la xapawjeꞌ keꞌ wi la.
58 Gesù gli rispose: «Le volpi hanno le loro tane e gli uccelli del cielo i loro nidi, ma il Figlio dell'uomo non ha dove posare il capo».
Xubꞌij ri Jesús che: Ri e par e kꞌo kijul, ri aꞌwaj kerapinik kꞌo kisok. Are kꞌu ri uKꞌojol ri Achi maj jawjeꞌ kuqꞌoyobꞌa wi ri ujolom.
59 A un altro disse: «Seguimi». E costui rispose: «Signore, concedimi di andare a seppellire prima mio padre».
Xubꞌij ri Jesús che jun chik: Chatteren chwij. Ri achi xubꞌij: Ajawxel, ya la bꞌe chwe kinwil na kanoq kamuq ri nutat.
60 Gesù replicò: «Lascia che i morti seppelliscano i loro morti; tu và e annunzia il regno di Dio».
Ri Jesús xubꞌij che: Chaya bꞌe chike ri e kaminaqibꞌ keꞌkimuq ri e kech kaminaqibꞌ. Ri at kꞌut chatan loq, chatzijoj ri ajawarem rech ri Dios.
61 Un altro disse: «Ti seguirò, Signore, ma prima lascia che io mi congedi da quelli di casa».
Jun achi chik xubꞌij: Ajawxel, kinteriꞌ chij la, xwi ya na la bꞌe chwe kenchꞌabꞌej kan ri e kꞌo pa ri wachoch.
62 Ma Gesù gli rispose: «Nessuno che ha messo mano all'aratro e poi si volge indietro, è adatto per il regno di Dio».
Ri Jesús xubꞌij che: Man taqal ta che jun winaq kok pa ri ajawarem rech ri Dios we nabꞌe kuya ri uqꞌabꞌ puꞌwiꞌ ri arado kꞌa te riꞌ kakaꞌy kan chirij.

< Luca 9 >