< Giobbe 38 >
1 Il Signore rispose a Giobbe di mezzo al turbine:
Na LEUM GOD El kaskas nu sel Job in paka uh me, ac fahk:
2 Chi è costui che oscura il consiglio con parole insipienti?
“Su kom an ku kusen siyuk nu ke lalmwetmet luk uh Ke kas na lalfon ac wangin kalmac lom ingan?
3 Cingiti i fianchi come un prode, io t'interrogherò e tu mi istruirai.
Fin mukul se pa kom, tuyak inge Ac topuk ma nga ac siyuk sum uh.
4 Dov'eri tu quand'io ponevo le fondamenta della terra? Dillo, se hai tanta intelligenza!
Ku kom tuh muta ke nga orala faclu ah? Fin arulana yohk etu lom an, kwal srumun ngan lohng.
5 Chi ha fissato le sue dimensioni, se lo sai, o chi ha teso su di essa la misura?
Su tuh wotela mu in pa inge lupan faclu ah? Su tuh asroelik lain in srikasrak uh nu fac ah? Ku kom etu nufon top nu ke ma inge?
6 Dove sono fissate le sue basi o chi ha posto la sua pietra angolare,
Mea sruokya sru ma loangeak faclu uh? Su tuh oakiya eot in sruwasrik lun faclu?
7 mentre gioivano in coro le stelle del mattino e plaudivano tutti i figli di Dio?
Ke tafun lotu in len sac, itu uh tuh tukeni on, Ac lipufan uh sala ke engan.
8 Chi ha chiuso tra due porte il mare, quando erompeva uscendo dal seno materno,
“Su tuh kaliya mutunpot ma sikulya meoa ah Ke kof uh pisrme liki kapin faclu ah?
9 quando lo circondavo di nubi per veste e per fasce di caligine folta?
Nga pa tuh afinya inkof uh ke pukunyeng Ac nokomla ke lohsr lulap ah.
10 Poi gli ho fissato un limite e gli ho messo chiavistello e porte
Nga tuh akilenya masrol se lun inkof uh, Ac filiya oan tukun mutunpot ma srumasryukla arulana ku.
11 e ho detto: «Fin qui giungerai e non oltre e qui s'infrangerà l'orgoglio delle tue onde».
Ac nga fahk nu sin meoa uh, ‘Safla na insacn! Kuiyen noa lom an ac fah tui na inse.’
12 Da quando vivi, hai mai comandato al mattino e assegnato il posto all'aurora,
Job, ku nu oasr len se in moul lom uh Ma kom sap faht uh in takak?
13 perché essa afferri i lembi della terra e ne scuota i malvagi?
Nu oasr pacl kom sap tafun lotu uh in sruokya faclu Ac osrokak mwet sulallal uh liki acn in wikwik lalos uh?
14 Si trasforma come creta da sigillo e si colora come un vestito.
Kalmen len uh oru tuh fineol uh ac infahlfal uh in arulana kohn — Oana ikwikeni ke sie nuknuk, Kalem oana inken sie sil ma itungyuki fin fohk kle uh.
15 E' sottratta ai malvagi la loro luce ed è spezzato il braccio che si alza a colpire.
Kalem lun len uh arulana saromrom nu sin mwet koluk, Pa ikololosi liki anwuk sulallal.
16 Sei mai giunto alle sorgenti del mare e nel fondo dell'abisso hai tu passeggiato?
“Ku nu oasr pacl kom som nu ke unon in kof ma oan in acn loal meoa? Nu oasr pacl kom fahsr fin kapin meoa uh?
17 Ti sono state indicate le porte della morte e hai visto le porte dell'ombra funerea?
Nu oasr mwet akkalemye nu sum mutunpot Su karingin acn lohsr lun facl sin mwet misa?
18 Hai tu considerato le distese della terra? Dillo, se sai tutto questo!
Mea, kalem sum lah faclu lupa kac? Topukyu kom fin etu.
19 Per quale via si va dove abita la luce e dove hanno dimora le tenebre
“Kom etu lah kalem uh tuku ya me, Ku lah pia acn ma lohsr uh mutawauk we uh?
20 perché tu le conduca al loro dominio o almeno tu sappia avviarle verso la loro casa?
Ya kom ku in srisrngiya acn kalem uh ac lohsr uh in tui we, Na sifilpa folokunultalma nu yen seltal uh?
21 Certo, tu lo sai, perché allora eri nato e il numero dei tuoi giorni è assai grande!
Sahp kom ac ku, mweyen kom arulana matu, Ac kom tuh isusla oe ke faclu orekla ah!
22 Sei mai giunto ai serbatoi della neve, hai mai visto i serbatoi della grandine,
“Kom nu utyak nu in acn in filma Su nga filiya snow ac af yohk kosra uh we?
23 che io riserbo per il tempo della sciagura, per il giorno della guerra e della battaglia?
Nga filiyana oan akola nu ke pacl elya ac sikyak, Ac nu ke len in lokoalok ac mweun.
24 Per quali vie si espande la luce, si diffonde il vento d'oriente sulla terra?
Kom nu som nu ke acn faht ah takak we, Ku acn ma eng kutulap uh tuh we me uh?
25 Chi ha scavato canali agli acquazzoni e una strada alla nube tonante,
“Su pukanak inyoa ma af uh ac kahkla kac, Ac sakunla inkanek lun pusren pulahl in pacl in paka?
26 per far piovere sopra una terra senza uomini, su un deserto dove non c'è nessuno,
Su oru tuh af uh in kahkla yen wangin mwet muta we?
27 per dissetare regioni desolate e squallide e far germogliare erbe nella steppa?
Su aksroksrokye acn ma pulamlamla ac arulana enenu kof, Tuh mah uh in ku in srunak we?
28 Ha forse un padre la pioggia? O chi mette al mondo le gocce della rugiada?
Ku oasr papa tumun af uh ku aunfong uh?
29 Dal seno di chi è uscito il ghiaccio e la brina del cielo chi l'ha generata?
Su oswela ice ac aunfong ma kekela uh,
30 Come pietra le acque induriscono e la faccia dell'abisso si raggela.
Ma oru tuh kof in ekla oana eot, Ac orala fin kof uh in tipenmarla?
31 Puoi tu annodare i legami delle Plèiadi o sciogliere i vincoli di Orione?
“Ya kom ku in kapriya un itu Pleiades nu sie, Ku tulala mwe lohl ma kapriya un itu Orion uh?
32 Fai tu spuntare a suo tempo la stella del mattino o puoi guidare l'Orsa insieme con i suoi figli?
Kom ku in pakiya mukuikui lun itu uh ke pacl la, Ac kol un itu ma petsaela Mwe Yuyu Lulap se ac Mwe Yuyu Srisrik sac uh?
33 Conosci tu le leggi del cielo o ne applichi le norme sulla terra?
Ku kom etu ma sap ma karingin acn engyeng uh, Ac kom ku in oru tuh ma sap inge in orekmakinyuk pac faclu?
34 Puoi tu alzare la voce fino alle nubi e farti coprire da un rovescio di acqua?
“Kom ku in wowoyak ac sapsap nu sin pukunyeng uh Ac oru tuh elos in fwikomla in wolak ke af?
35 Scagli tu i fulmini e partono dicendoti: «Eccoci!»?
Ac kom fin sap sarom uh in sarmelik, Ya ac ku in tuku nu yurum ac fahk, ‘Kut a inge. Mea pac kut in oru?’
36 Chi ha elargito all'ibis la sapienza o chi ha dato al gallo intelligenza?
Su fahk nu sin won ibis lah Infacl Nile ac sronoti, Ku su fahk nu sin won wa mukul uh lah ac afi?
37 Chi può con sapienza calcolare le nubi e chi riversa gli otri del cielo,
Su oasr etauk yoro, ac ku in oakla pukunyeng uh, Ac eklulosyak in kahkinya af uh —
38 quando si fonde la polvere in una massa e le zolle si attaccano insieme?
Af su folsani fohkfok uh ac srukoalela?
39 Vai tu a caccia di preda per la leonessa e sazi la fame dei leoncini,
“Ku kom pa sokak mongo nun lion uh, Ac akkihpye lion fusr su masrinsral
40 quando sono accovacciati nelle tane o stanno in agguato fra le macchie?
Ke elos ac wikwik in luf lalos uh, Ku oan in luf kialos soan ma elos in uniya uh?
41 Chi prepara al corvo il suo pasto, quando i suoi nati gridano verso Dio e vagano qua e là per mancanza di cibo?
Su sang mongo nu sin won raven uh Ke pacl elos forfor masrinsral, Ac ke pacl won fusr natulos uh pang nu sik in sukok mongo?