< Dagiti Proverbio 21 >
1 Ti puso ti ari ket kasla maysa a waig iti ima ni Yahweh; iturturongna ti danum iti sadinoman a kayatna.
Kraljevo srce je v Gospodovi roki, kakor vodne reke, obrača ga kamor hoče.
2 Amin nga aramid ti maysa a tao ket kasla nalinteg iti bukodna a panagkita, ngem ni Yahweh ti mangtimtimbang iti puso.
Vsaka človekova pot je pravilna v njegovih lastnih očeh, toda Gospod preudarja srca.
3 Ti panagaramid iti umno ken nalinteg ket ad-adda a pakaay-ayoan ni Yahweh ngem iti daton.
Izvajati pravičnost in sodbo je Gospodu bolj sprejemljivo kakor klavna daritev.
4 Ti kinatangsit ken kinapalangguad-nga arigna a silaw ti nadangkes-ket basol.
Vzvišen pogled in ponosno srce in oranje zlobnih je greh.
5 Dagiti panggep ti nagaget ket agturong laeng iti kinarang-ay, ngem tunggal maysa nga agdarasudos ket agturong laeng iti kinakurapay.
Misli marljivega se nagibajo samo k obilju, toda od vsakega, ki je nagel, samo za pomanjkanje.
6 Ti pananggun-od kadagiti kinabaknang babaen iti ulbod a dila ket kasla angep nga agpukaw a dagus ken silo a makapatay.
Pridobivanje zakladov z lažnivim jezikom je ničevost, premetavana sem ter tja, od tistih, ki iščejo smrt.
7 Ti kinaranggas dagiti nadangkes ti kasla mangiyanudto kadakuada, ta agkedkedda nga agaramid iti nalinteg.
Ropanje zlobnih jih bo uničilo, ker so odklonili izvrševati sodbo.
8 Nakillo ti dalan ti nakabasol a tao, ngem agar-aramid iti nalinteg ti nadalus a tao.
Človekova pot je kljubovalna in nenavadna, toda glede čistega, njegovo delo je pravilno.
9 Nasaysayaat ti agnaed iti maysa a suli iti tuktok ti balay ngem iti uneg ti balay a kadenna ti mannakiapa nga asawa a babai.
Bolje je prebivati v kotu hišne strehe kakor s prepirljivo žensko v prostrani hiši.
10 Agtarigagay iti dakes ti nadangkes; awan makita ti kaarrubana a kinaimbag kadagiti matana.
Duša zlobnega želi zlo; njegov sosed v njegovih očeh ne najde naklonjenosti.
11 Inton madusa ti mananglais, agbalin a masirib ti nengneng, ken inton masuroan ti masirib a tao, umad-adu pay ti pannakaammona.
Kadar je posmehljivec kaznovan, preprosti postane moder in kadar je moder poučen, prejema znanje.
12 Kitkitaen ti tao nga agar-aramid iti nalinteg ti balay ti nadangkes, dadaelenna ti nadangkes.
Pravičen človek modro preudarja hišo zlobnega, toda Bog ruši zlobne zaradi njihove zlobnosti.
13 Ti tao a saan a mangipangag iti asug dagiti nakurapay a tattao, inton agasug met isuna, saanto met isuna a maipangag.
Kdorkoli maši svoja ušesa ob joku ubogega, bo tudi sam jokal, toda ne bo uslišan.
14 Ti maysa a sagut ket pabaawenna ti unget, ken ti maysa a sagut ket ikkatenna ti nakaro a pungtot.
Darilo na skrivnem pomirja jezo, nagrada v naročje pa močan bes.
15 No naipatungpal ti hustisia, mangiyeg daytoy iti rag-o iti tao a nagaramid iti nalinteg, ngem mangiyeg daytoy iti panagbuteng kadagiti agar-aramid iti kinadakes.
Pravičnim je veselje izvrševati sodbo, toda uničenje bo za delavce krivičnosti.
16 Ti tao a naiyaw-awan manipud iti pannakaawat, aginananto isuna iti taripnong dagiti natay.
Človek, ki tava izven poti razumevanja, bo ostal v skupnosti mrtvih.
17 Agbalinto a nakurapay ti siasinoman a mangay-ayat iti ragragsak; saanto a bumaknang ti tao mangay-ayat iti arak ken lana.
Kdor ljubi užitek, bo revež, kdor ljubi vino in olje, ne bo bogat.
18 Ti nadangkes a tao ket agbalinto a subbot ti agar-aramid iti nalinteg, ken ti mangliliput ket agbalinto a subbot ti nalinteg.
Zlobni bo odkupnina za pravičnega in prestopnik za poštenega.
19 Nasaysayaat ti agnaed iti let-ang ngem ti makikadua iti babai a mangparparnuay iti riri ken nareklamo unay.
Bolje je prebivati v divjini kakor s prepirljivo in jezno žensko.
20 Ti napateg a gameng ken lana ket adda iti balay ti nasirib, ngem pasaysayangen dagitoy ti maag a tao.
Je zaželen zaklad in olje v prebivališču modrega, toda nespameten človek ga zapravlja.
21 Ti tao nga agar-aramid iti nalinteg ken naimbag-ket makasarak iti biag, kinalinteg, ken dayaw.
Kdor si prizadeva za pravičnostjo in usmiljenjem, najde življenje, pravičnost in čast.
22 Rauten ti nasirib a tao ti siudad dagiti nabileg, ket rebbaenna ti sarikedked a nangsalaknib iti daytoy.
Moder človek zmanjšuje mesto mogočnega in podira moč zaupanja iz tega.
23 Ti siasinoman nga agannad kadagiti ibagbagana ket ilislisina ti bagina iti riribuk.
Kdorkoli zadržuje svoja usta in svoj jezik, svojo dušo zadržuje pred težavami.
24 Ti napalangguad ken natangsit a tao-”mananglais” ti naganna-agtigtignay nga addaan iti nakaro kinapannakkel.
Ponosen in ošaben posmehljivec je njegovo ime, kdor ravna v ponosnem besu.
25 Ti tarigagay ti sadut ti mangpatay kenkuana, ta agkedked dagiti imana nga agtrabaho.
Želja lenega, ga ubija, kajti njegove roke odklanjajo delati.
26 Agmalmalem nga agkalkalikagum isuna, ngem ti tao nga agar-aramid iti nalinteg ket mangmangted ken saanna nga ibabawi.
On lakomno hlepi čez ves dan, toda pravični daje in ne skopari.
27 Makarimon ti daton ti nadangkes a tao; ad-adda pay a makarimon no iyegna daytoy a buyoganna kadagiti dakes a panggep.
Klavna daritev zlobnega je ogabnost, koliko bolj, ko to prinaša z zlobnim umom?
28 Mapukaw ti ulbod a saksi, ngem ti tao a mangipangpangag ket agsao iti amin a tiempo.
Kriva priča bo propadla, toda človek, ki posluša, nenehno govori.
29 Agpampammarang a napigsa ti nadangkes a tao, ngem ti tao a nalinteg ket naannad maipapan kadagiti tignayna.
Zloben človek otrdi svoj obraz, toda kar se tiče poštenega, on uravnava svojo pot.
30 Awan kinasirib, pannakaawat, wenno balakad a maikontra kenni Yahweh.
Ne obstaja niti modrost niti razumevanje niti namera zoper Gospoda.
31 Maisagsagana ti kabalio para iti aldaw ti gubat, ngem ni Yahweh ti makinkukua iti balligi.
Konj je pripravljen za dan bitke, toda rešitev je od Gospoda.