Dagiti Proverbio 13
1 Denggen ti masirib nga anak ti panangisuro ti amana, ngem ti mananglalais saanto a dumngeg iti panangtubngar.
Moder sin posluša poučevanje svojega očeta, toda posmehljivec ne posluša oštevanja.
2 Ragragsaken ti maysa a tao dagiti naimbag a banbanag manipud iti bunga ti ngiwatna, ngem ti paggugusto ti mangliliput ket kinaranggas.
Človek bo jedel dobro po sadu svojih ust, toda duša prestopnikov bo jedla nasilje.
3 Ti mangsalsaluad iti ngiwatna salsalaknibanna ti biagna, ngem ti sumanao daddadaelenna ti bagina.
Kdor varuje svoja usta, varuje svoje življenje, toda kdor široko odpira svoje ustnice, bo imel uničenje.
4 Awan kadagiti tarigagay dagiti nasadut a tattao ti magun-dda, ngem magun-odto amin dagiti nagaget a tattao dagiti tarigagayda.
Lenuhova duša želi, pa nima ničesar, toda duša marljivega bo postala obilna.
5 Ti agar-aramid iti umno ket kagurgurana ti kinaulbod, ngem pagbalinen ti nadangkes a tao ti bagina a makarimon, ken ar-aramidenna ti nakababain.
Pravičen človek sovraži laganje, toda zloben človek je gnusen in prihaja v sramoto.
6 Salsalakniban ti kinalinteg dagiti saan a biddut ti wagasda, ngem iyadayo ti kinadangkes dagiti agbasbasol.
Pravičnost varuje tistega, ki je na poti iskren, toda zlobnost ruši grešnika.
7 Adda maysa a tao a mangpabpabaknang iti bagina ngem awanan met a pulos, ken adda ti maysa a tao a mangmangted kadagiti amin a kukuana, ngem, pudpudno a baknang isuna.
Tam je, ki se dela bogatega, vendar nima ničesar, tam je, ki se dela ubogega, vendar ima velika bogastva.
8 Mabalin a subboten ti nabaknang a tao ti biagna babaen kadagiti sanikuana, ngem saanto a pulos a makaawat ti napanglaw a tao iti kasta a kita ti pangta.
Odkupnina človekovega življenja so njegova bogastva, toda ubogi ne slišijo oštevanja.
9 Agragrag-o ti silaw ti agar-aramid iti umno, ngem maiddep ti pagsilawan ti nadangkes.
Svetloba pravičnega razveseljuje, toda svetilka zlobnega bo ugasnjena.
10 Ti kinatangsit ket mangparnuay laeng iti riri, ngem adda kinasirib kadagiti dumdumngeg iti naimbag a pammagbaga.
Samo s ponosom pride spor, toda z dobrim svetovanjem je modrost.
11 Maibus ti kinabaknang no kasta unay ti kinaparammag, ngem ti agur-urnong iti kuarta babaen iti panagtrabaho ti imana mapaaduna ti kuartana.
Premoženje, pridobljeno z ničevostjo, bo zmanjšano, toda kdor zbira s trudom, ga bo povečal.
12 No naitantan ti namnama, burakenna ti puso, ngem ti kalikagum a natungpal ket maiyarig a kayo ti biag.
Upanje, ki se prelaga, dela srce bolno, toda ko prihaja želja, je to drevo življenja.
13 Ti tao a mangum-umsi iti sursuro ket sagrapennanto met laeng daytoy, ngem magunggonaanto ti tao a mangraem iti bilin.
Kdorkoli prezira besedo, bo uničen, toda kdor se boji zapovedi, bo nagrajen.
14 Ti sursuro ti masirib a tao ket maiyarig a burayok ti biag, iyadayunaka manipud kadagiti silo ni patay.
Postava modrega je studenec življenja, da odide od zank smrti.
15 Makagun-od iti pabor ti nasayaat a pannakaawat, ngem awan patinggana ti dalan ti mangliliput.
Dobro razumevanje daje naklonjenost, toda pot prestopnikov je težka.
16 Mangngeddeng dagiti manakem a tattao segun iti pannakaammoda, ngem ibutbutaktak ti maag ti kinamaagna.
Vsak razsodni človek se ukvarja s spoznanjem, toda bedak izpostavlja svojo neumnost.
17 Matnag iti riribuk ti mensahero a nadangkes, ngem mangiyeg iti kapia ti mensahero a napudno.
Zloben poslanec pada v vragolijo, toda zvest predstavnik je zdravje.
18 Pumanglaw ken maibabainto ti saan a mangikankano iti panangdisiplina, ngem maidaydayawto ti makasursuro manipud iti pannakailintegna.
Revščina in sramota bosta tistemu, ki odklanja poučevanje, toda kdor upošteva opomin, bo spoštovan.
19 Ti natungpal a kalikagum ket nasam-it iti paggugusto, ngem kagurgura dagiti maag a tallikudan ti kinadakes.
Izpolnjena želja je duši sladka, toda bedakom je to ogabnost, da odidejo od zla.
20 Makipagbiagka kadagiti masirib a tattao ket agbalinka a masirib, ngem dagiti kakaddua dagiti maag ket agsagaba iti kinaranggas.
Kdor hodi z modrimi ljudmi, bo moder, toda skupina bedakov bo uničena.
21 Kamkamaten ti didigra dagiti managbasol, ngem magunggonaan iti nasayaat dagiti mangar-aramid iti umno.
Zlo preganja grešnike, toda dobro bo pravičnim poplačano.
22 Ti nasayaat a tao mangibati iti tawiden dagiti appokona, ngem ti kinabaknang ti managbasol ket maidulin para kadagiti agar-aramid iti umno.
Dober človek zapušča dediščino otrokom svojih otrok, premoženje grešnika pa je prihranjeno za pravičnega.
23 Ti saan a naarado a taltalon a kukua ti napanglaw ket mabalin a mangpaadda iti adu a taraon, ngem pukawen daytoy ti kinakillo.
Mnogo hrane je v oranju zemlje ubogih, toda tam je, kar je uničeno zaradi pomanjkanja sodbe.
24 Ti tao a saan a mangdisdisiplina iti anakna, kagurgurana ti anakna, ngem ti tao a mangay-ayat iti anakna ket disdisiplinaenna daytoy.
Kdor prizanaša svoji šibi, sovraži svojega sina, toda kdor ga ljubi, ga zgodaj kara.
25 Ti tao nga agar-aramid iti umno ket mangan agingga a mapennek, ngem ti tiyan ti nadangkes ket kanayon a mabisin.
Pravični jé do zadovoljitve svoje duše, toda trebuh zlobnega bo čutil pomanjkanje.
