< Mateo 13 >
1 Iti dayta nga aldaw, rimmuar ni Jesus iti balay ket napan nagtugaw iti igid ti baybay.
Tisti dan je pa izšel Jezus iz hiše, in sedel je pri morji.
2 Naguummong dagiti nakaad-adu unay a tattao iti aglawlawna, isu a naglugan isuna iti bangka ket nagtugaw iti daytoy. Nagtakder dagiti amin a tattao iti igid ti baybay.
In zbere se pri njem mnogo naroda, toliko, da stopi v ladjo in sede; in vse ljudstvo je stalo na bregu.
3 Ket insuro ida ni Jesus iti adu a banbanag babaen kadagiti pangngarig. Kinunana, “Dumngegkayo, adda maysa a lalaki a napan nagmula.
In pripoveda jim v prilikah mnogo, govoreč: Glej, izšel je sejalec sejat.
4 Iti panagmulana, nagdisso dagiti dadduma a bukel iti igid ti dalan, ket immay dagiti billit ket tinuktokda dagitoy.
In ko je sejal, padlo je nekaj zrnja poleg ceste; in priletele so tice in so ga pozobale.
5 Nagdisso dagiti dadduma a bukbukel iti kabatbatoan, ket awan unay ti dagana. Nagtuboda a dagus, gapu ta saan unay a nauneg ti daga.
Drugo je pa padlo na skalnata tla, kjer ni imelo mnogo zemlje; in precej je pognalo, ker ni imelo globoke zemlje.
6 Ngem idi makatangkayagen ti init, nalaylayda gapu ta awan ti ramutda, ket nagangoda.
Ko je pa vzšlo solnce, ovenelo je; in ker ni imelo korenine, usahnilo je.
7 Nagdisso dagiti dadduma a bukbukel kadagiti kasisiitan a mula. Dimmakkel dagiti siit a mula ket lineppesda ida.
Drugo je pa padlo v trnje; in trnje je zraslo in ga udušilo.
8 Nagdisso dagiti dadduma a bukbukel iti nasayaat a daga ket nagdawada, adda nagdawa iti sangagasut, adda met ti nagdawa iti innem a pulo ken tallopulo.
Drugo je pa padlo na dobro zemljo, in dajalo je sad, nekaj po sto, nekaj pa po šestdeset, a nekaj po trideset.
9 Siasinoman nga addaan iti lapayag, dumngeg koma.”
Kdor ima ušesa, da sliši, naj sliši!
10 Immay dagiti adalan ket kinunada kenni Jesus, “Apay a makisaritaka kadagiti tattao babaen kadagiti pangngarig?”
Pa pristopijo učenci in mu rekó: Za kaj jim v prilikah govoriš?
11 Simmungbat ni Jesus ket kinunana kadakuada, “Naikkankayon iti pannakaawat kadagiti palimed iti pagarian ti langit, ngem saan a naited daytoy kadakuada.
On pa odgovorí in jim reče: Vam je dano, da spoznate skrivnosti nebeškega kraljestva, njim pa ni dano.
12 Gapu ta ti siasinoman nga addaan, ket maikkanto pay iti ad-adu. Ngem ti siasinoman nga awanan, maikkatto pay uray dagiti adda kenkuana.
Kajti kdor ima, dalo mu se bo, in preveč mu bo; kdor pa nima, odvzelo mu se bo tudi to, kar ima.
13 Isu a makisarsaritaak kadakuada kadagiti pangngarig, gapu ta uray no makakitada, saan a pudno a makakitada. Ken uray no mangmangngegda, saan a pudno a makangngegda, wenno makaawatda.
Za to vam govorim v prilikah, ker tisti, kteri vidijo, ne vidijo, in tisti, kteri slišijo, ne slišijo, in ne umejo.
14 Natungpal kadakuada ti padto ni Isaias, a kunana, 'Iti panagdengdengngegyo, mangngegyonto, ngem saanyonto a pulos a maawatan; iti panangkitayo, makakitakayonto, ngem saanyonto a pulos a makita.
In na njih se izpolnjuje prerokovanje Izaija, ktero pravi: "S sluhom boste slišali, in ne boste umeli; in z očmi boste gledali, in ne boste videli.
15 Ta natangken ti puso dagitoy a tattao, ken narigatda a makangngeg, ken inkidemda dagiti matada, isu a saanda a makakita, wenno makangngeg, wenno makaawat kadagiti pusoda, isu nga agsublidanto manen ket paimbagekto ida.'
Kajti temu ljudstvu je srce okamenelo, in z ušesi težko slišijo, in očí svoje so zatisnili: da ne bi kedaj z očmi videli, in z ušesi slišali, in s srcem umeli in se spreobrnili, in bi jih ozdravil."
16 Ngem nagasat dagiti matayo, ta makakitada; ken dagiti lapayagyo, ta makangngegda.
Blagor pa vašim očém, da vidijo, in vašim ušesom, da slišijo.
17 Pudno, ibagak kadakayo nga adu a profeta ken nalinteg a tattao ti nagtarigagay a makakita kadagiti banbanag a makitkitayo, ngem saanda a nakita dagitoy. Tinarigagayanda a mangngeg dagiti banbanag a mangmangngegyo, ngem saanda a nangngeg dagitoy.
Kajti resnično vam pravim, da so mnogi preroki in pravični želeli videti, kar vi vidite, in niso videli; in slišati, kar vi slišite, in niso slišali.
18 Denggenyo ngarud ti pangngarig maipanggep iti mannalon a nangimula iti bukelna.
Čujte torej vi priliko o sejalcu!
19 No adda makangngeg iti sao maipanggep iti pagarian ngem saanna met a maawatan daytoy, umay ti managdakdakes ket takawennna ti naimula iti pusona. Daytoy ti naimula a bukel iti igid ti dalan.
Vsakemu, kdor besedo o kraljestvu sliši, pa je ne ume, pride hudoba, in ukrade, kar je posejano v srcu njegovem; ta je, ki je posejan poleg ceste.
20 Ti naimula iti kabatbatoan ket ti tao a nakangngeg iti sao ken dagus a nangawat iti daytoy nga addaan iti rag-o,
Ki je pa posejan na skalnatih tléh, ta je, kdor besedo sliši in jo precej z veseljem sprejema;
21 ngem saan isuna a rimmamut ket apagbiit laeng a nagtalinaed. Idi adda ti nakaro a panagrigat wenno pannakaidadanes gapu iti sao, dagus a maupay.
Ali nima korenine v sebi, nego je nestanoviten. Ko pa nastane stiska ali preganjanje za voljo besede, pohujšuje se precej.
22 Ti naimula kadagiti nasiit a mula ket ti tao a nakangngeg iti sao, ngem ti sao lineppes dagiti pakaringgoran iti lubong ken ti panangallilaw dagiti kinabaknang, ket saan isuna a makapagbunga. (aiōn )
Ki je pa posejan v trnji, ta je, kdor besedo sliši; ali skrb tega svetá in ničemurnost bogastva uduší besedo, in brez sadú ostane. (aiōn )
23 Ti naimula iti nadam-eg a daga, ket ti tao a dumngeg iti sao ken maawatanna daytoy. Agbungbunga isuna ken makapagpataud iti mula, makapagpataud iti sangagasut a daras iti naimula, dadduma ket innem a pulo, ken ti dadduma ket tallopulo a daras ti kaadu ti naimula.”
Ki je pa posejan na dobro zemljo, ta je, kdor besedo sliši in umé; kdor torej rodí sad, in donaša nekteri po sto, nekteri pa po šestdeset, a nekteri po trideset.
24 Nangibaga pay ni Jesus kadakuada iti sabali pay a pangngarig. Kinunana, “Ti pagarian ti langit ket maiyarig iti maysa a tao a napan nagmula iti nasayaat a bukel iti talonna.
Predloží jim drugo priliko, govoreč: Nebeško kraljestvo je podobno človeku, kteri je posejal dobro seme na njivi svojej.
25 Ngem bayat a matmaturog dagiti tattao, immay ti kabusorna ket nagmula met kadagiti ruot iti nagbabaetan dagiti trigo sa pimmanaw.
Ko so pa ljudjé spali, prišel je njegov sovražnik, in posejal je kukolj po pšenici, in odšel.
26 Idi nagrusing dagiti bulongna ken agbungadan, ket nagparang met dagiti ruot.
Ko je pa zrastla trava in je donesla sad, pokaže se tudi kukolj.
27 Immay dagiti adipen ti makinkukua iti daga ket kinunada kenkuana, 'Amo, saan kadi a nasayaat a bukel ti immulam iti talonmo?' Kasano nga adda nagtubo a ruotna?'
Pa pridejo hišnega gospodarja hlapci in mu rekó: Gospod! nisi li dobrega semena posejal na svojej njivi? Odkod se je pa vzel kukolj?
28 Kinunana kadakuada, ‘Maysa a kabusor ti nangaramid iti daytoy.' Kinuna dagiti adipen kenkuana, 'Kayatmo kadi a mapankami ket parutenmi dagitoy?'
On jim pa reče: Sovražnik človek je to storil. Hlapci mu pa rekó: Hočeš li, da gremo in ga izplevemo?
29 Kinuna ti makinkukua iti daga, 'Saan. Gapu ta bayat a parparutenyo dagiti ruot, amangan no mairaman a maparutyo dagiti trigo.
On pa reče: Ne! da ne bi kedaj, trgaje kukolj, izrovali ž njim vred pšenice.
30 Bay-anyo a dumakkelda nga agpada agingga iti panagapit. Iti tiempo ti panagapit, ibagakto kadagiti agapit, “Umuna a parutenyo dagiti ruot ket reppeten dagitoy tapno mapuoranda, ngem urnongenyo dagiti trigo idiay kamaligko.””
Pustite, naj raste oboje skupaj do žetve; in v čas žetve porečem koscem: Poberite najprej kukolj, in povežite ga v snope, da ga sežgem; pšenico pa spravite v žitnico mojo.
31 Ket nangibaga ni Jesus iti sabali pay a pangngarig kadakuada. Kinunana, “Ti pagarian ti langit ket maiyarig bukel ti mustasa nga innala ti maysa a tao ket napanna immula iti talonna.
Predloží jim drugo priliko, govoreč: Nebeško kraljestvo je podobno gorušičnemu zrnu, ktero je človek vzel, in posejal na njivi svojej,
32 Daytoy a bukel ket pudno a kababassitan kadagiti amin a bukbukel. Ngem no dumakkel daytoy, dakdakkel daytoy ngem kadagiti mula iti minuyongan. Agbalin daytoy a kayo, isu nga umay agumok dagiti bilbillit iti tangatang kadagiti sangana.”
Ktero je res najdrobneje od vseh semen: kedar pa zraste, veče je od zelišč, in postane drevo, da prileté tice nebeške in se nastanjujejo po vejah njegovih.
33 Ket nangibaga ni Jesus kadakuada iti sabali pay a pangngarig. “Ti pagarian ti langit ket kasla lebadura nga innala ti maysa a babai sana inlaok kadagiti tallo a rukod a namasa nga arina agingga nga immalsa ti namasa nga arina.”
Pové jim drugo priliko: Nebeško kraljestvo je podobno kvasu, kterega je žena vzela in primesila trem mericam moke, dokler se vse ne skvasi.
34 Imbaga ni Jesus amin dagitoy a banbanag kadagiti adu a tattao babaen kadagiti pangngarig. Saan nga agsao isuna kadakuada a saan nga agaramat iti pangngarig.
Vse to je govoril Jezus ljudém v prilikah, in brez prilike jim ni govoril;
35 Daytoy ket tapno pumudno ti naisao idi babaen iti profeta, idi kinunana, “Kadagiti pangngarig iyungapkonto ti ngiwatko. Ibagakto dagiti banbanag a nailemmeng manipud idi naparsua ti lubong.”
Da se izpolni, kar je rečeno po preroku, kteri pravi: "V prilikah bom odprl usta svoja; pripovedal bom skrivnosti od začetka sveta."
36 Kalpasanna, pinanawan ni Jesus dagiti adu a tattao ket simrek iti balay. Immay kenkuana dagiti adalanna ket kinunada, “Ilawlawagmo kadakami ti pangngarig dagiti ruot iti talon.”
Tedaj razpustí Jezus ljudstvo, in pride domú. Pa pristopijo k njemu učenci njegovi, govoreč: Razloži nam priliko o kukolji na njivi.
37 Simmungbat ni Jesus ket kinunana, “Ti agmulmula iti nasayaat a bukel ket ti Anak ti Tao.
On pa odgovorí in jim reče: Sejalec dobrega semena je sin človečji.
38 Ti talon ket ti lubong; ket ti nasayaat a bukel, dagitoy dagiti annak ti pagarian. Dagiti ruot ket dagiti annak ti managdakdakes,
Njiva je pa svet; a dobro seme, ti so sinovi kraljestva; kukolj so pa sinovi hudobije.
39 ket ti kabusor a nangimula kadakuada ket ti diablo. Ti panagapit ket isu ti kanibusanan ti lubong, ken dagiti agapit, isuda dagiti anghel. (aiōn )
Sovražnik, kteri ga je posejal, je hudič; žetev je pa konec svetá; a kosci so angelji. (aiōn )
40 Ngarud, kas iti pannakaurnong ken pannakapuor dagiti ruot, kastanto met inton kanibusanan ti lubong. (aiōn )
Kakor se torej kukolj pobira, in v ognji sežiga, tako bo na koncu tega sveta. (aiōn )
41 Ibaonto ti Anak ti Tao dagiti anghelna, ket urnongendanto ken ikkatenda iti pagarianna amin a banbanag a pakaigapuan ti panagbasol, ken dagidiay agar-aramid iti kinadakes.
Sin človečji bo poslal angelje svoje, in pobrali bodo vsa puhujšanja iz kraljestva njegovega in tiste, kteri delajo krivico,
42 Itapuakdanto ida idiay urno ti apuy, ket sadiay addanto ti panagsasangit ken panagngaretnget dagiti ngipen.
In vrgli jih bodo v ognjeno peč: tam bo jok in škripanje z zobmí.
43 Ket agraniagto dagiti nalinteg a tattao a kas iti init iti pagarian ti Amada. Siasinoman nga addaan kadagiti lapayag, dumngeg koma.
Tedaj se bodo zasvetili pravični kakor solnce v svojega očeta kraljestvu. Kdor ima ušesa, da sliši, naj sliši!
44 Ti pagarian ti langit ket maiyarig iti maysa a gameng a nailemmeng iti talon. Nasarakan daytoy ti maysa a tao ket inlemmengna daytoy. Iti ragsakna napanna inlako amin a sanikuana, ket ginatangna dayta a talon.
Zopet je nebeško kraljestvo podobno skritemu zakladu na polji, kterega je človek našel in skril; in od veselja svojega je šel in je prodal vse, kar je imel, in kupil je tisto polje.
45 Kasta met laeng a ti pagarian ti langit ket maiyarig iti agtagtagilako nga agsapsapul kadagiti napapateg a perlas.
Zopet je nebeško kraljestvo podobno človeku kupcu, kteri je iskal lepih biserjev.
46 Idi nakasarak isuna iti maysa a perlas a nabalor unay, napanna inlako amin a sanikuana ket ginatangna daytoy.
In ko je našel en dragocen biser, šel je, prodal vse, kar je imel, in ga je kupil.
47 Kasta met laeng a ti pagarian ti langit ket maiyarig iti maysa nga iket a naiwayat iti baybay, ket makaurnong dayta iti tunggal kita dagiti parsua.
Zopet je nebeško kraljestvo podobno saku, kteri se je vrgel v morje, in je zajel od vsakega rodú.
48 Idi napunno daytoy, ingguyod dagiti mangngalap daytoy iti igid ti baybay. Ket nagtugawda ken inurnongda dagiti nasayaat a banbanag iti pangikargaan, ngem imbellengda dagiti awan serserbina a banbanag.
In ko se je napolnil, izvlekli so ga na kraj in so sedli, in kar je bilo dobro, pobrali so v posode, a kar je bilo slabo, vrgli so proč.
49 Kastanto met ti mapasamak inton kanibusanan ti lubong. Umayto dagiti anghel ket isinada dagiti dakes manipud kadagiti nalinteg. (aiōn )
Tako bo na koncu sveta. Angelji pojdejo, in odločili bodo hudobne izsred pravičnih. (aiōn )
50 Itapuakdanto dagiti managdakdakes iti urno ti apuy, ket sadiay addanto ti panagsasangit ken panagngaretnget dagiti ngipen.
In vrgli jih bodo v ognjeno peč; tam bo jok in škripanje z zobmí.
51 Naawatanyo kadi amin dagitoy a banbanag?” Kinuna dagiti adalan kenkuana, “Wen.”
Jezus jim reče: Ste li vse to umeli? Rekó mu: Dà, Gospod!
52 Ket kinuna ni Jesus kadakuada, “Ngarud tunggal eskriba a nagbalin nga adalan iti pagarian ti langit ket maiyarig iti lalaki a makinkukua iti maysa a balay, a mangiruar kadagiti daan ken baro a banbanag manipud iti nangidulinanna kadagiti gamengna.”
On jim pa reče: Za to je vsak pismar, kteri se je naučil kraljestva nebeškega, podoben človeku gospodarju, kteri prinaša iz zaklada svojega novo in staro.
53 Idi nalpasen a naisao ni Jesus dagitoy a pangngarig, pimmanaw isuna manipud iti dayta a lugar.
In zgodí se, ko Jezus te prilike končá, odide odtod.
54 Ket napan ni Jesus iti bukodna a rehion ket nangisuro kadagiti tattao kadagiti sinagogada. Ti nagbanaganna, nagsiddaawda ket kinunada, “Sadino ti nangalaan daytoy a tao iti kinasiribna ken ti naggapuan dagitoy a nakakaskasdaaw?
In prišedši v domovino svojo, učil je v njih shajališči, da so se zavzemali in so govorili: Odkod temu ta modrost in močí?
55 Saan kadi a daytoy a lalaki ti anak ti karpintero? Saan kadi a ni Maria ti inana? Ken da Santiago, Jose, Simon ken Judas dagiti kakabsatna a lallaki?
Ali ni ta tesarjev sin? ali se ne imenuje mati njegova Marija, in bratje njegovi Jakob in Judej in Simon in Juda?
56 Ken saan kadi a kakadduatayo dagiti kakabsatna a babbai? Isu a sadino ti nangalaanna kadagitoy amin a banag?”
In niso li vse sestre njegove pri nas? Odkod torej temu vse to?
57 Narurudda kenkuana. Ngem kinuna ni Jesus kadakuada, “Mapadayawan ti maysa a profeta malaksid iti bukodna a pagilian ken iti bukodna a pamilia.”
In pohujševali so se nad njim. Jezus jim pa reče: Prerok ni brez častí, razen v domovini svojej, in na domu svojem.
58 Ket saan isuna a nangaramid iti adu a nakakaskasdaaw idiay gapu iti saanda a panamati.
In ni storil ondej mnogo čudežev, za voljo njih nevere.