< Lucas 8 >
1 Napasamak nga dagus kalpasanna nga nangrugi ni Jesus nga nagdalyasat iti nadumaduma nga siudad ken barrio, nga nangikaskasaba ken nangiwarwaragawag iti naimbag a damag maipapan iti pagarian ti Dios ket simmurot kenkuana dagiti sangapulo ket dua,
Palo adava, o Isus lelja te džal ko dizja hem ko gava vaćerindoj o Šukar lafi oto carstvo e Devlesoro. Oleja džele hem o dešu duj apostolja
2 ket kasta met dagiti babbai a napaimbag manipud kadagiti dakes nga espiritu ken saksakit. Isuda da Maria nga napanaganan Magdalena, nga nawayawayaan manipud iti pito a demonio,
hem nesave đuvlja kola inele sasljarde oto bišukar duhija hem oto nambormipa: i Marija vičimi Magdalena, kolatar ikalđa efta demonen,
3 ni Juana nga asawa ni Cusa, nga mangimatmaton kadagiti sanikua ni Herodes, ni Susana, ken dagiti dadduma nga adu a babbai, nga nangipaay para iti kasapulanda nga nagtaud kadagiti sanikuada.
i Jovana, i romni e Irodesere upravnikosiri e Huzesiri, i Suzana hem but avera. Adala đuvlja pumare parencar kandle e Isuse hem lesere učenikonen.
4 Itatta, idi adda adu a tattao ti naguurnong, nga pakairamanan dagiti tattao nga um-umay kenkuana manipud kadagiti adu a nadumaduma nga siudad, nagsarita isuna kadakuada babaen iti pangngarig.
Kad čedinđa pe uzalo Isus baro narodo taro but dizja, ov vaćerđa lenđe jekh priča:
5 “Rimmuar ti mannalon nga napan nagmula iti bukbukel. Kabayatan ti panagmulana, adda dagiti bukbukel nga natinnag iti igid ti dalan ket napayatpayatan ken sinippayot dagiti billit ti tangatang.
“Iklilo o sejači te sejini. I sar frdela ine o seme, nesave zrnja pele ko drom, inele gazime hem o čiriklja sa hale len.
6 Dadduma nga bukbukel ket natinnag iti nabato a daga ket apaman a dimmakel dagitoy nga mulmula, nanglaylayda, gapu ta awan ti pakabasaanda.
Nesave pele ko than kote inele hari phuv upro bara, i kad barile, šućile adalese so na ine len pani.
7 Addamet dagiti bukbukel nga natinnag kadagiti nasisiit nga mulmula, ket dagiti nasiit nga mulmula ket dimmakkel nga kadua dagiti bukbukel ken nangleppes kadakuada.
I nesave pele maškaro kare, o kare barile olencar hem tasavde len.
8 Ngem dadduma kadagiti bukbukel ket natinnag iti nadam-eg nga daga ket pinataudna ti mula nga sangagasut a daras pay ti kaaduna.” Kalpasan nga naibaga ni Hesus dagitoy a banbanag, impukkawna, “Siasinoman iti addaan iti lapayag nga dumngeg, dumngeg koma.”
I nesave pele ki šukar phuv, barile hem ande bijandipe šel puti više.” Kad vaćerđa adava, vičinđa: “Kas isi kana, nek šunel!”
9 Ket dagiti adalanna dinamagda no ania ngata iti kaipapanan daytoy a pangngarig.
Tegani lesere učenici pučle le so manglja te vaćeri adala pričaja.
10 Kinuna ni Hesus kadakuada, “Naikkan kayo iti pribilehio nga mangawat kadagiti misterio iti Pagarian ti Dios, ngem dagiti dadduma a tattao ket masuruan laeng kadagiti pangngarig, tapno, 'uray makitada didanto metlaeng a makita ken mangngeganda didanto metlaeng maawatan.'
A ov phenđa: “Tumenđei dindo te džanen o tajne oto carstvo e Devlesoro, a averenđe vaćerava ano priče, sar te šaj: ‘anglo jaćha te na dikhen hem anglo kana te na haljoven.’
11 Itatta daytoy ti kaipapanan iti pangngarig. Ti bukel ket isu iti sao ti Dios.
A akava i priča vaćeri: O semei o lafi e Devlesoro.
12 Dagiti bukbukel nga natinnag iti igid ti dalan ket dagiti tattao nga nakangngeg iti sao, ngem umay ti diablo ket alaenna ti sao manipud iti pusoda, tapno saanda a mamati ken maisalakan.
Nesavei manuša sar o drom ko savo pele o zrnja. Kad šunena o Lafi, avela o beng hem lela le lengere vilendar, sar te na poverujinen hem te na oven spasime.
13 Ket dagiti met natinnag iti nabato a daga ket dagiti tattao nga idi nangngegan da iti sao, inawatda a siraragsak, ngem awan ti uray maysa a ramutda; mamati da laeng iti apagdarikmat, ket no dumteng ti tiempo ti pannubok, umadayoda.
A nesavei sar o than e barencar ko savo pele o zrnja. Kad šunena o Lafi, odmah lena le radosno, ali nane len koreno. On nesavo vreme verujinena, ali kad avela o iskušenje otperena.
14 Dagiti bukbukel nga natinnag kadagiti nasiit nga mulmula ket dagiti tattao nga dimngeg iti sao, ngem iti panagdalyasat da iti dalanda, maleppesda kadagiti pakadanagan ken kinabaknang ken ragragsak iti daytoy a biag, ken isut' gapuna nga awan ti maibungada nga maluom.
A nesavei sar o than maškaro kare ko savo pele o zrnja. Adalai okola kola šunena o Lafi, ali živinena ano brige, ano barvalipe hem ano zadovoljstvija e dživdipnasere, i ovena tasavde hem na anena šukar plod.
15 Ngem dagiti bukbukel nga natinnag iti nasayaat a daga, dagitoy dagiti tattao nga, addaan iti napudno ken naimbag a panagpuspuso, kalpasan nga nangngeganda iti sao, salimetmetanda ken agbungada nga adda ti panagan-anus.
A nesavei sar i šukar phuv ki savi sejime o zrnja. Adalai okola kola e šukare hem e bimelale vileja šunena o Lafi hem ićerena le sa đikote na anena šukar plod.”
16 Itatta, awan ti siasinoman, nga idi napasgedanna ti pagsilawan, kalubanna iti malukong wenno ikabilna iti sirok ti papag. Ngem ketdi, ikabilna iti umiso nga paggiananna, tapno iti tumunggal maysa nga sumrek, makitada ti lawag.
“Niko na tharela i svetiljka te učhari la čareja ili te čhivel la talo than e pašljojbnasoro, nego čhivela la ko than zaki svetiljka te šaj dikhen o svetlost okola kola đerdinena.
17 Ta awan iti nailemmeng, nga saan nga maipakaammo, wenno aniaman a palimed, nga saan nga maammoan ken masilawan.
Adalese so, sa soi garavdo, ka dičhol; sa soi tajno, ka šunđol.
18 Isu nga agannad kayo no kasano iti pinagdengngegyo, gapu ta siasinoman nga addaan, ket isu maikkan pay iti ad-adu, ken siasinoman nga awanan, manipud kenkuana ket maala uray pay ti pagarupenna nga adda kenkuana.”
Adalese pazinen sar šunena. Adalese so, kas isi, ka del pe lese pana, a kas nane, ka lel pe lestar hem adava so mislini da isi le.”
19 Kalpasan ket ni nanang ken dagiti kakabsat ni Hesus ket immay kenkuana, ngem saanda nga makaasideg kenkuana gapu iti adu nga tattao.
A e Isusesiri daj hem lesere phralja avena ine nakoro leste, ali oto but narodo našti ine te aven đi oleste.
20 Ket naimbaga kenkuana, “Ti inam ken dagiti kakabsatmo a lallaki ket addada nga agtatakder idiay ruar, kayatdaka a makita.”
A neko phenđa lese: “Ti daj hem te phralja terđona avri hem mangena te dikhen tut.”
21 Ngem simmungbat ni Hesus ket kinunana kadakuada, “Ti inak ken kakabsatko ket dagiti dumngeg iti sao ti Dios ken tungpalenda.”
A o Isus phenđa: “Akalai mli daj hem mle phralja – kola šunena hem ćerena o lafi e Devlesoro.”
22 Ket napasamak iti maysa kadagidiay nga al-aldaw nga naglugan ni Hesus ken dagiti adalan iti bangka, ket kinunana kadakuada, “Mapan tayo idiay ballasiw iti dan-aw.”
I jekh dive o Isus phenđa ple učenikonenđe: “Te nakha ki aver strana oto jezero!” I đerdinde ano čamco hem pođinde.
23 Ket naglayagda. Ngem kabayatan nga aglaylayagda, nakaturog ni Hesus, ket immay ti bagyo nga binuyugan iti napigsa unay nga angin idiay dan-aw, ket diay bangkada ket mangrugi nga mapunno iti danum, ket addadan iti kasta unay a peggad.
A sar plovinena ine, o Isus zasuća. I muklja pe jekh zorali barval upro jezero. O čamco lelja te pherđol pani i arakhle pe ani opasnost.
24 Ket dagiti adalan ni Hesus ket immayda kenkuana ket riniingda isuna, kunada, “Apo! Apo! Nganngani tayo nga matayen!” Nakariing isuna, ket tinubngar na iti angin ken ti narungsot a danum ket nagsardengda, ken adda iti linak.
I o učenici ale uzalo Isus hem džangavde le vaćerindoj: “Gospodarona, Gospodarona, meraja!” I o Isus uštino, naredinđa e barvaljaće hem e talasenđe te ačhon, i ačhile hem ulo mir.
25 Ket kinunana kadakuada, “Ayan ti pammatiyo?” Iti butengda, nasdaawda unay, ket kinunada iti tumunggal maysa, “Siasino ngarud daytoy, ta mandaranna uray dagiti angin ken iti danum, ket agtulnogda kenkuana?”
Tegani pučlja e učenikonen: “Kaj tumari vera?” A on darandile hem začudime pučle jekh avere: “Kova šaj te ovel akava so naredini e barvaljenđe hem e panjese, a on šunena le?”
26 Nakadanunda iti rehion ti Gerasenes, nga kabangibang ti Galilea.
I resle ko krajo e gerasakoro savoi prekalo e Galilejakoro jezero.
27 Idi bimmadek ni Hesus iti daga, adda iti maysa a lalaki nga naggapo iti siudad a simmabat kenkuana, ket daytoy a lalaki ket linuganan dagiti demonio. Iti naunday a panawen saan isuna nga agus-usar iti kawkawes, ken saan isuna nga aggigian iti balay, no di ket idiay sementeryo.
A kad o Isus iklilo ki phuv, reslja le nesavo manuš tari diz kova inele opsednutime demonencar. Sa edobor vreme inele nango hem na beštino ano čher, nego maškaro grobija.
28 Idi nakitana ni Hesus, nagikkis isuna, ken nagpakleb iti sangoananna. Ket iti napigsa a balikas kinunana, “Ania ti biangko kenka, Hesus, Anak iti Kangatoan a Dios? Agpakpakaasi-ak kenka, saannak nga parigaten.”
I kad dikhlja e Isuse, vrištinđa, pelo anglo leste hem vičinđa oto sa o glaso: “So mangeja mandar, Isuse, Čhaveja e Najbare Devlesereja? Molinava tut, ma mučin man!”
29 Ta manmandaran ni Hesus ti narugit nga espiritu nga rumuar manipud iti lalaki, gapu ta masansan nga tenngelenna isuna. Uray no galutanda iti kadkadena ken kawkawar ken bantayanda pay, ket mapugsatna latta iti galutna ken iturong latta ti demonio idiay let-ang.
(Adalese so o Isus već naredinđa e melale duhose te ikljol adale manušestar. Angleder, đi hem kad o stražarija pazinena le ine hem phandena le ko lancija hem ko okovija, o manuš phagela len ine hem o demoni legari le ine ko čuče thana.)
30 Ket nagsaludsod ni Hesus kenkuana, “Ania ti nagan mo?” Ket kinunana, “Sangaarban,” ta adu dagiti demonio nga limmugan kenkuana.
A o Isus pučlja le: “Sar to anav?” I ov phenđa: “Legija”, adalese so but demonja đerdinde ano leste.
31 Intultuloy dagiti demonio iti nakipagpakpakaasi ken ni Hesus nga saanna koma ida nga mandaran nga mapan idiay yuyeng. (Abyssos )
I zorale molinde le te na naredini lenđe te džan ki Beskrajno rupa. (Abyssos )
32 Ita ti arban dagiti adu a babbaboy ket adda idiay nga mangmangan idiay turod, ket indawat dagiti demonio nga palubosanna isuda nga lumugan kadagiti babbaboy. Pinalubosanna isuda nga aramidenda dayta.
A adari ko brego inele krdo oto bale save hana ine, i o demonja molinde e Isuse te mukel lenđe te đerdinen ano bale. I ov muklja lenđe.
33 Isu nga dagiti demonio ket rimuarda manipud iti dayta nga tao ken simrekda kadagiti babbaboy, ket ti arban ket nagap-apurada nga bimmaba iti turod nga agturong iti dan-aw ket nalmesda.
Tegani o demonja iklindoj e manušestar, đerdinde ano bale. I o bale prastandile taro brego ano jezero hem taslile.
34 Idi nakita dagiti tattao nga agay-aywan kadagiti babbaboy ti napasamak, naglibasda ket impadamagda iti siudad ken iti kadagiti barbarrio.
I kad okola so arakhena ine e balen dikhle so ulo, našle hem vaćerde adalestar e manušenđe ani diz hem ano gava.
35 Isu nga dagiti tattao nga nakangngeg maipanggep iti daytoy, rimmuarda nga mangkita no ania iti napasamak, ket immayda ken ni Hesus ket nasarakanda ti lalaki nga rimuaran dagiti demonio. Nakabadon isuna ken addan iti nalimbong a panagpanpanunotna, nakatugaw iti sakaanan ni Hesus, ket nagbutengda.
Tegani o manuša ale te dikhen so ulo. Ale koro Isus hem arakhle e manuše, kolestar iklile o demonja, sar urjavdo hem saste gođaja bešela uzalo e Isusesere pre, i darandile.
36 Ket dagiti nakakita iti daytoy nga napasamak ket imbagada kadagiti dadduma no kasano nga naisalakan ti lalaki nga inadipen dagiti demonio.
A okola so dikhle adava so ulo, vaćerde averenđe sar o Isus sasljarđa e opsednutime manuše.
37 Amin dagiti tattao iti rehion ti Gerasenes ken dagiti adda iti aglawlawda nga lugar, kiniddawda ken ni Hesus nga panawanna ida, gapu ta tinengngel ida iti nalaus a panagbuteng. Isu nga naglugan isuna iti bangka nga agsubli.
I sa o narodo oto krajo e gerasakoro zamolinde e Isuse te džal olendar adalese so uklinđa len bari dar. Tegani o Isus đerdinđa ano čamco te irini pe palal.
38 Diay lalaki nga nagtalawan dagiti demonio ket nagpakpakaasi ken ni Hesus nga palubusanna isuna nga sumurot kenkuana, ngem pinagawid isuna ni Hesus, a kunana,
A o manuš, kolestar o Isus ikalđa e demonen, molinđa e Isuse te džal oleja, ali o Isus bičhalđa le vaćerindoj:
39 “Agsubli ka iti balaymo ken ipakaammom amin nga naindaklan a banbanag nga inaramid ti Dios para kenka.” Nagawid ngarud ti lalaki ket inwaragawagna iti entero nga siudad dagiti naindaklan a banbanag nga inaramid ni Hesus para kenkuana.
“Irin tut te čhereste hem vaćer sa so ćerđa će o Devel.” I o manuš dželo maškari sa i diz hem vaćerđa so ćerđa lese o Isus.
40 Iti panagsubli ni Hesus, inawat isuna dagiti adu nga tattao, ta agur-urayda amin kenkuana.
A kad o Isus irinđa pe ki aver strana oto jezero, but manuša inele radosna so dikhe le so avela, adalese so sare adžićerena le ine.
41 Pagammoan, immay iti lalaki nga managan Jairo, ket maysa isuna kadagiti mangidadaulo iti sinagoga. Nagpakleb ni Jairo iti sakaanan ni Hesus ket kiniddawna nga mapan koma isuna idiay balayna,
I dikh, alo o manuš palo anav Jair, kova inele vođa ani sinagoga. I perindoj anglo pre e Isusesere, phenđa: “Molinava tut, ava maje ano čher.”
42 ta addaan isuna iti kakaisuna nga anak a babai, nga agtawen iti sangapulo ket dua, ken isuna ket matmatayen. Ngem iti ipapanna, dagiti adu nga tattao ket inaribungbunganda isuna.
Adalese so e Jairesiri jekhori čhaj, kola ine dešu duj berš, inele anglo meriba. I sar o Isus džala ine palo Jair, o narodo gurini pe ano leste.
43 Adda babai sadiay nga agpadpadara iti las-ud ti sangapulo ket dua a tawen ket nagastosnan amin nga kuartana kadagiti mangngagas, ngem saan nga napaimbag ti siasinoman kadakuada.
A maškaro narodo inele jekh đuvli kolatar dešu duj berš thavdinđa rat. Oj sa plo barvalipe dinđa ko doktorija, ali nijekh našti ine te sasljari la.
44 Napan isuna iti likudan ni Hesus ket sinagidna iti laylayan ti badona, ket dagdagus nga nagsardeng ti panagpagpadarana.
Nakhini oto palal e Isusese hem dolinđa pe upro lesere fostanesoro krajo hem otojekhvar ačhilo te thavdel latar o rat.
45 Kinuna ni Hesus, “Siasino ti nangsagid kaniak?” Idi amin ket nagsaan, kinuna ni Pedro, “Apo, nagado dagiti tattao nga mangliplipit kenka ken mangar-aribungbong kenka.
I o Isus pučlja: “Ko dolinđa pe upra mande?” A kad đijekh olendar phende: “Na injum me”, o Petar phenđa: “Gospodarona, sar te džana kad but džene čedinde pe hem gurinena pe uzala tute.”
46 Ngem kinuna ni Hesus, “Adda iti nangsagid kaniak, ta ammok nga adda iti pannakabalin nga rimuar manipud kaniak.”
A o Isus phenđa: “Neko namerno dolinđa pe upra mande. Osetinđum sar ikljola mandar o zoralipe.”
47 Idi makita ti babai nga saannan nga mailemmeng iti inaramidna, immasideg ti babai nga agpigpigerger. Nagpakleb iti sangoanan ni Hesus, ket imbagana iti sangoanan dagiti tattao ti makagapu no apay nga sinagidna ni isuna ken no kasano isuna nga nagimbag a dagus.
A i đuvli dikhlja so našti te garaj pe, tresindoj oti dar ali hem peli mujeja đi phuv anglo leste hem vaćerđa anglo sa o manuša sose dolinđa pe upro leste hem sar otojekhvar inele sasljardi.
48 Ket kinunana kenkuana, “Anak a babai, ti pammatim isu ti nangpaimbag kenka. Mapanka a sikakappia.”
A o Isus phenđa laće: “Mli čhaj, ti vera sasljarđa tut. Dža ano mir!”
49 Idi manarimaan isuna nga agsasao, adda ti immay nga naggapu iti balay ti mangidadaulo iti sinagoga, nga kunana, “Diay anak mo nga babai ket natayen. Saan mon nga singaen ti manursuro.”
Sar o Isus pana vaćeri ine adava, nesavo manuš taro čher e Jairesoro, e sinagogakere vođasoro, alo hem phenđa: “Jaire, ti čhaj muli. Ma više mučin e učitelje.”
50 Ngem idi nangngeg ni Hesus daytoy, sinungbatanna isuna, “Saanka nga agbuteng. Mamati ka laeng, ket maisalakan isuna.”
A o Isus šunđa adava hem phenđa e Jairese: “Ma dara! Samo verujin hem oj ka ovel sasljardi!”
51 Ket idi nakasangpet iti balay, saan na nga pinalubusan ti siasinoman nga makiserrek kenkuana malaksid kada Pedro, Juan, Santiago, ken ti ama ti ubing a babai, ken ti inana.
I kad reslo ko čher, o Isus na muklja nikase te đerdini oleja, sem e Petrese, e Jovanese, e Jakovese hem e čhajorjakere dadese hem e dajaće.
52 Itatta, amin dagiti tattao sadiay ket agladladingit ken sangsangitanda isuna, ngem kinunana, “Saan kayo nga agsangit. Saan isuna nga natay, ngem matmaturog laeng.”
A sare, kola već inele ano čher, runde hem tugujinde palo late. A o Isus phenđa: “Ma roven! Adalese so oj na muli, nego sovela.”
53 Ngem kinatawaanda isuna nga inum-umsi, ta ammoda isuna ket natayen.
I on asandile lese adalese so džande so muli.
54 Ngem isuna, innalana ti ima ti ubing nga babai, immawag a kunana, “Ubing, bumangonka.”
A o Isus dželo hem dolinđa la oto vas hem vičinđa: “Čhajorije, ušti!”
55 Ket nagsubli ti espiritu na, ket bimmangon a dagus isuna. Inbilinna nga adda ti maited kenkuana nga kanenna.
I lakoro duho irinđa pe ano late, i otojekhvar uštini, a o Isus naredinđa te den la nešto te hal.
56 Dagiti nagannakna ket nasdaaw, ngem binilinna ida nga awan ti pangibagaanda iti napasamak.
I lakoro dad hem lakiri daj inele but začudime, a o Isus naredinđa lenđe te na vaćeren nikase so ulo.