Dagiti Aramid 23

1 Kimmita a diretso ni Pablo kadagiti kameng ti konseho ket kinunana, “Kakabsat, nagbiagak iti sangoanan ti Dios iti amin a nasayaat a konsensiak agingga iti daytoy nga aldaw.”

In ko je Pavel iskreno gledal véliki zbor, je rekel: »Možje in bratje, do danes sem živel po vsej dobri vesti pred Bogom.«

2 Minandaran ti kangatoan a padi a ni Ananias dagiti nakatakder iti abay ni Pablo a tibabenda ti ngiwatna.

Véliki duhovnik Hananija pa je ukazal tem, ki so stali poleg, da ga udarijo po ustih.

3 Ket kinuna ni Pablo kenkuana, “Dusaennaka ti Dios, sika a pader a napintaan iti puraw. Agtugtugawka kadi a mangukom kaniak babaen iti linteg, ngem ibilin mo met a makabilak a maisuppiat iti linteg?”

Potem mu je Pavel rekel: »Bog bo udaril tebe, ti pobeljeni zid, kajti sediš, da mi sodiš po postavi, velevaš pa, da sem udarjen v nasprotju s postavo?«

4 Kinuna dagiti nakatakder, “Kastoy kadi ti panangpabain mo iti kangatoan a Padi ti Dios?”

In ti, ki so stali poleg, so rekli: »Ti zasramuješ Božjega vélikega duhovnika?«

5 Kinuna ni Pablo, “Diak ammo kakabsat, nga isuna ket nangato a padi. Ta naisurat, Saanka nga agsao iti dakes iti mangiturturay kadagiti tattaom.”

Potem je Pavel rekel: »Nisem vedel, bratje, da je véliki duhovnik, kajti pisano je: ›O vladarju svojih ljudi ne boš govoril hudobno.‹«

6 Idi nakita ni Pablo a iti maysa a paset ti Konseho ket Saduceo ken dadduma ket Pariseo, nagsao isuna iti napigsa kadagiti mammagbaga, “Kakabsat, siak ket Pariseo, anakdak ti Pariseo. Mauk-ukomak ditoy gapu ta sitatalekak a mangnamnama nga adda iti panagungar dagiti natay.

Toda ko je Pavel zaznal, da jih je bilo v vélikem zboru en del saducejev, drugi pa farizeji, je v zboru vzkliknil: »Možje in bratje, jaz sem farizej, sin farizeja; zaradi upanja in vstajenja mrtvih sem poklican na zaslišanje.«

7 Idi naibagana daytoy, rimsua ti panagsusuppiat iti nagbabaetan dagiti Pariseo ken Saduceo ket nabingay ti taripnong.

In ko je tako rekel, je med farizeji in saduceji nastalo nesoglasje, in množica je bila razdeljena.

8 Ta ibagbaga dagiti Saduceo nga awan panagungar, awan dagiti anghel ken dagiti espiritu, ngem kuna dagiti Pariseo nga amin dagitoy ket adda.

Kajti saduceji pravijo, da ni vstajenja niti angela niti duha, toda farizeji oboje priznavajo.

9 Napasamak ngarud ti dakkel a riri, ken dadduma kadagiti eskriba a pakairamanan dagiti Pariseo ket timmakder ken simmuppiatda, a kunada, “Awan masarakanmi a biddut iti daytoy a tao. No ngay adda espiritu wenno anghel a nagsao kenkuana?”

In nastalo je veliko vpitje. In pisarji, ki so bili iz farizejskega dela, so vstali ter se prepirali, rekoč: »Na tem človeku ne najdemo nobenega zla, temveč če mu je govoril duh ali angel, se ne bojujmo proti Bogu.«

10 Ket idi adda rimsua a dakkel a panagririri, nagbuteng ti panguloen a kapitan nga amangan no rangrangkayenda ni Pablo, isu a minandaranna dagiti soldado a bumabada ket pilitenda nga alaen isuna manipud kadagiti kameng iti mammagbaga, ken ipanda isuna idiay kuartel.

In ko je nastalo veliko nesoglasje, je vrhovni poveljnik, ker se je bal, da ne bi Pavla raztrgali na koščke, ukazal vojakom, da gredo dol in ga na silo vzamejo izmed njih ter ga privedejo v grad.

11 Iti karabianna, nagtakder ti Apo iti abayna ket kinunana, “Saanka nga agbuteng, kas iti panangpaneknekmo maipapan kaniak ditoy Jerusalem, kasta met a masapul a paneknekam idiay Roma.”

In naslednjo noč je poleg njega stal Gospod ter rekel: »Bodi dobre volje, Pavel, kajti kakor si pričeval o meni v Jeruzalemu, tako moraš pričevati tudi v Rimu.«

12 Ket idi immaldawen, adda dagiti Judio a nangaramid iti tulag ken nangayab iti lunod kadagiti bagbagida: ket kinunada a saandanto a mangan wenno uminom iti aniaman agingga a mapatayda ni Pablo.

In ko je bil dan, so se nekateri izmed Judov zbrali skupaj ter se pod prekletstvom zavezali, rekoč, da ne bodo niti jedli niti pili, dokler Pavla ne ubijejo.

13 Adda ti nasurok nga uppat a pulo a lallaki a nangaramid iti daytoy a nalimed a panggep.

In bilo jih je več kot štirideset, ki so sklenili to zaroto.

14 Napanda kadagiti panguloen a padi ken kadagiti panglakayen ket kinunada, “Inkabilmi dagiti bagbagimi iti sirok ti dakkel a lunod, nga awan iti mangan aginggana a mapataymi ni Pablo.

In prišli so k visokim duhovnikom in starešinam ter rekli: »Mi smo se pod velikim prekletstvom zavezali, da ne bomo ničesar jedli, dokler Pavla ne umorimo.«

15 Ita ngarud, palubosanyo ti konseho nga ibagada iti panguloen a kapitan a paulogenda a maiyeg kadakayo, a kasla kayatyo a palutputen a naimbag iti kasona. Dakami met, nakasaganakami a mangpatay kenkuana sakbay nga umay ditoy.”

Zdaj torej z vélikim zborom naznanite vrhovnemu poveljniku, da ga naslednji dan privede dol k vam, kot da glede njega zahtevate nekaj bolj podrobnega, mi pa smo pripravljeni, da ga ubijemo, preden pride blizu.

16 Ngem nangngegan ti anak a lalaki ti kabsat a babai ni Pablo a kumlebda nga aguray, isu a napan ken simrek iti kuartel ket imbagana kenni Pablo.

In ko je sin Pavlove sestre slišal o njihovem prežanju, je odšel in vstopil v grad ter povedal Pavlu.

17 Inayaban ni Pablo ti maysa kadagiti senturion ket imbagana, “Ipanyo daytoy nga agtutubo a lalaki iti panguloen a kapitan, ta adda banag nga ibagana kenkuana.

Potem je Pavel k sebi poklical enega izmed stotnikov in rekel: »Spremite tega mladeniča k vrhovnemu poveljniku, kajti povedati mu ima neko stvar.«

18 Inkuyog ngarud ti senturion ti agtutubo a lalaki ket impanna isuna iti panguloen a kapitan ket kinunana, “Inayabannak ni Pablo a balud ken dinawatna nga iyegko daytoy nga agtutubo a lalaki kenka. Adda banag nga ibagana kenka.”

Tedaj ga je ta vzel in ga spremil k vrhovnemu poveljniku in rekel: »Jetnik Pavel me je poklical k sebi in me prosil, da tega mladeniča spremim k tebi, ki ti ima nekaj povedati.«

19 Iniggaman ti panguloen a kapitan ti ima ti agtutubo ket napanda iti pribado a lugar ket nagsaludsod kenkuana, “Ania kadi dayta a masapul nga ibagam kaniak?”

Potem ga je vrhovni poveljnik prijel za roko in odšel z njim stran na samo ter ga vprašal: »Kaj je to, kar mi imaš povedati?«

20 Kinuna ti agtutubo a tao, “Nagtutulagan dagiti Judio a kiddawenda kenka a paulogem ni Pablo no bigat iti konseho, a kasla agsaludsodda pay iti naing-inget maipapan iti kasona.

In rekel je: »Judje so se strinjali, da od tebe zahtevajo, da jim naslednji dan privedeš Pavla dol v véliki zbor, kakor da bodo od njega zahtevali nekaj bolj podrobnega.

21 Ngem saanmo nga itulok ti kayatda, gapu ta adda nasurok uppat a pulo a lallaki a kumkumleb a mangur- uray kenkuana. Nagsapatada a saandanto a mangan wenno uminom agingga a mapatayda isuna. Uray ita nakasaganadan, ur-urayenda iti pammalubos nga aggapu kenka.

Ampak ne ukloni se jim, kajti nanj preži izmed njih več kot štirideset mož, ki so se s prisego zavezali, da ne bodo niti jedli niti pili, dokler ga ne ubijejo. In sedaj so pripravljeni, ker od tebe pričakujejo obljubo.«

22 Pinalubusan ngarud ti panguloen a kapitan a mapanen ti agtutubo a lalaki, kalpasan iti panangisurona kenkuana, “Awan iti pangibagaam a naibagam dagitoy a banbanag kaniak.”

Tako je potem vrhovni poveljnik pustil mladeniču oditi in mu naročil: » Glej, da nobenemu človeku ne poveš, da si mi razodel te besede.«

23 Ket nangayab iti dua kadagiti senturion ken imbagana, “Mangala kayo ti dua gasut a soldado a nakasagana a mapan agingga idiay Cesarea, ken pito pulo a kumakabayo a lallaki, ken dua gasut a pumipika a lallaki. Pumanawkayo iti maikatlo nga oras iti rabii.”

In k sebi je poklical dva stotnika, rekoč: »Pripravita dvesto vojakov in sedemdeset konjenikov in dvesto suličarjev, da gredo ob tretji nočni uri v Cezarejo,

24 Imbilinna met kadakuada a maipaayan ni Pablo kadagiti ayup a mabalinna a pagsakayan, ken ipanda isuna a natalged kenni Felix a gobernador.

in priskrbite jim živali, da bodo lahko Pavla posadili nanje in ga varno privedite k voditelju Feliksu.«

25 Ket nagsurat iti surat a kastoy:

In napisal je pismo na ta način:

26 Claudius Lisias, iti kalalaingan a gobernador Felix, kablaaw.

›Klavdij Lizija pošilja pozdrav nadvse odličnemu voditelju Feliksu.

27 Daytoy a tao ket tiniliw dagiti Judio ken nag nganganida a patayen, idi napanak kadakuada a kaduak dagiti soldado ket insalakanmi isuna, manipud idi naammoak nga isuna ket maysa nga umili iti Roma.

Tega moža so Judje prijeli in bi ga bili ubili. Potem sem prišel z vojsko in ko sem izvedel, da je bil Rimljan, sem ga rešil.

28 Kayatko a mammoan no apay a pinabasolda isuna, isu nga impanko isuna iti konsehoda.

In ko sem hotel izvedel razlog, zakaj so ga obtožili, sem ga privedel v njihov véliki zbor.

29 Naammoak nga isu ket napabasol maipanggep kadagiti salsaludsod maipapan iti lintegda, ngem awan iti pammabasol a maibusor kenkuana a matudingan iti patay wenno pannakaibalud.

O njem sem zaznal, da je obtožen vprašanj iz svoje postave, toda k njegovi obtožbi ni položenega ničesar vrednega smrti ali ujetništva.

30 Ket naipakaammo kaniak nga adda iti panggep a maibusor iti daytoy a tao, isu a dagus nga imbaonko kenka ken imbagak met kadagiti mangpabpabasol kenkuana nga iyegda dagiti darum a maibusor kenkuana iti imatangmo. Agpakadaakon.”

In ko mi je bilo povedano, kako Judje prežijo na tega človeka, sem ga nemudoma poslal k tebi in tudi njegovim tožnikom sem dal zapoved, da pred teboj povedo, kar so imeli zoper njega. Zbogom.‹

31 Isu a tinungpal dagiti soldado dagiti bilinna: innalada ni Pablo ket impanda isuna idiay Antipatris iti rabii.

Potem so vojaki, kakor jim je bilo ukazano, vzeli Pavla in ga ponoči privedli do Antipatríde.

32 Iti simmaruno nga aldaw, kaadduan kadagiti soldado ti nangpanaw kadagiti nakakabalyo a lallaki a mangkadua kenkuana ket nagsusublida iti kuartel.

Naslednji dan so konjenike pustili, da gredo z njim in se vrnili h gradu.

33 Idi nakadanonen dagiti nakakabalyo a lallaki idiay Cesarea ken naituloddan ti surat iti gobernador, imparangda met ni Pablo kenkuana.

Ki so, ko so prišli v Cezarejo in poslanico izročili voditelju, predenj izročili tudi Pavla.

34 Idi nabasa ti gobernador ti surat, sinaludsodna no ania a probinsia ti naggapuan ni Pablo; ket idi naammoanna nga isuna ket naggapu idiay Cilicia,

In ko je voditelj pismo prebral, je vprašal, iz katere province je. In ko je razumel, da je bil iz Kilikije,

35 kinunana, “Denggenkanto a naimbag inton umay dagiti nangidarum kenka ditoy.” Ket imbilinna a maipupok isuna idiay palasio ni Herodes.

je rekel: »Poslušal te bom, ko pridejo tudi tvoji tožniki.« In ukazal ga je zadržati v Herodovi sodni dvorani.