< I Samuel 14 >
1 Maysa nga aldaw, kinuna ni Jonatan nga anak ni Saul iti agtutubo a para-awit iti igamna, “Umayka, inta iti kampo dagiti Filisteo idiay bangir.” Ngem saanna nga imbaga iti amana.
Y un día aconteció que Jonatán, hijo de Saul, dijo a su criado que le traía las armas: Ven, y pasemos a la guarnición de los Filisteos, que está a aquel lado. Y no lo hizo saber a su padre.
2 Adda idi ni Saul idiay beddeng ti Gabaa iti sirok ti kayo a granada nga adda idiay Migron. Agarup innem a gasut a lallaki ti kaduana,
Y Saul estaba en el término de Gabaa debajo de un granado que estaba en Magrón, y el pueblo que estaba con él, era como seiscientos hombres.
3 agraman ni Ahija nga anak ni Ahitob (kabsat ni Icabod) anak ni Finees nga anak ni Eli a padi ni Yahweh idiay Silo, a nakakawes iti efod. Saan nga ammo dagiti tattao a pimmanaw ni Jonatan.
Y Aquias, hijo de Aquitob, hermano de Icabod, hijo de Finees, hijo de Elí sacerdote de Jehová en Silo, traía el efod: y el pueblo no sabía que Jonatán se hubiese ido.
4 Iti nagtengngaan dagiti rangkis, a panggep ni Jonatan a pagballasiwanna a mapan iti kampo dagiti Filisteo, adda nabato a rangkis iti maysa a bangir, ken nabato a rangkis iti sabali pay a bangir. Ti nagan ti maysa a rangkis ket Boses, ket ti nagan ti maysa ket Sene.
Y entre los pasos por donde Jonatán procuraba pasar a la guarnición de los Filisteos había un peñasco agudo de la una parte, y otro de la otra parte, el uno se llamaba Boses, y el otro Sene.
5 Ti maysa a rangkis ket adda iti akin-amianan a sumango iti Mikmas, ket ti maysa iti akin-abagatan a sumango iti Geba.
El un peñasco al norte hacia Macmas, y el otro al mediodía hacia Gabaa.
6 Kinuna ni Jonatan iti agtutubo a para-awit iti igamna, “Umayka, bumallasiwta iti kampo dagiti saan a nakugit a tattao. Barbareng tulongannatayo ni Yahweh, ta awan iti makalapped kenni Yahweh iti panangisalakanna kadagiti adu wenno sumagmamano a tattao.”
Dijo pues Jonatán a su criado que le traía las armas: Ven, pasemos a la guarnición de estos incircuncisos, quizá hará Jehová por nosotros; que no es difícil a Jehová salvar con multitud, o con poco número.
7 Simmungbat ti para-awit iti igamna, “Aramidem amin a banag nga adda iti pusom, nakasaganaak nga agtulnog kadagiti amin nga ibilinmo.”
Y su paje de armas le respondió: Haz todo lo que tienes en tu corazón; vé, que aquí estoy contigo a tu voluntad.
8 Ket kinuna ni Jonatan, “Bumallasiwta iti ayan dagiti lallaki, ket agpakitatanto kadakuada.
Y Jonatán dijo: He aquí, nosotros pasaremos a estos hombres, y mostrárnosles hemos.
9 No kunada kadata, 'Aguraykayo dita agingga a makagtengkami dita ayanyo'— agtalinaedtanto ngarud iti ayanta ken saantanto a bumallasiw iti ayanda.
Si nos dijeren así: Esperád hasta que lleguemos a vosotros; entonces nos estaremos en nuestro lugar, y no subiremos a ellos.
10 Ngem no isungbatda, 'Umaykayo ditoy ayanmi,' mapantanto ngarud iti ayanda; gapu ta inted ida ni Yahweh kadagiti imata. Daytoyto ti pagilasinanta.”
Mas si nos dijeren así: Subíd a nosotros; entonces subiremos, porque Jehová los ha entregado en nuestras manos, y esto nos será por señal.
11 Nagpakita ngarud dagiti dua iti kampo dagiti Filisteo. Kinuna dagiti Filisteo, “Kitaenyo, rumrumuar dagiti Hebreo manipud kadagiti abut a naglemmenganda.
Y mostráronse ambos a la guarnición de los Filisteos, y los Filisteos dijeron: He aquí los Hebreos, que salen de las cavernas en que se habían escondido.
12 Ket inayaban dagiti lalaki iti kampo ni Jonatan ken ti para-awit iti igamna, ket kinunada, “Umaykayo ditoy ayanmi, ket adda ipakitami kadakayo.” Kinuna ni Jonatan iti para-awit iti igamna, “Surotennak, gapu ta inted ida ni Yahweh iti ima ti Israel.”
Y los varones de la guarnición respondieron a Jonatán y a su paje de armas, y dijeron: Subíd a nosotros, y mostraros hemos el caso. Entonces Jonatán dijo a su paje de armas: Sube tras mí, que Jehová los ha entregado en la mano de Israel.
13 Kimmalay-at ni Jonathan, ket simmurot kenkuana ti para-awit iti igamna. Pinatay ni Jonatan dagiti Filisteo, ket pinatay met ti para-awit iti igamna ti dadduma iti likudanna.
Y subió Jonatán con sus manos y con sus pies, y tras él su paje de armas: y los que caían delante de Jonatán, su paje de armas, qué iba tras de él, los mataba.
14 Dayta nga umuna a panangraut nga inaramid ni Jonatan ken ti para-awit iti igamna, ket nakapatayda iti agarup duapulo a lallaki iti ayan ti agarup kagudua ektaria a daga.
Esta fue la primera matanza, en la cual Jonatán con su paje de armas mató como veinte varones, como en la mitad de una huebra que un par de bueyes suelen arar en un campo.
15 Nagkakaribuso dagiti adda iti kampo, iti away, ken kadagiti tattao. Uray dagiti agbanbantay a buyot ken dagiti rimmuar a mapan rumaut ket nagbuteng. Nagginggined, ket adda nakaro a panagkakaribuso.
Y hubo temblor en el real, y por la tierra, y por todo el pueblo de la guarnición: y los que habían ido a correr la tierra, también ellos temblaron: y la tierra fue alborotada, y hubo gran temblor.
16 Ket kimmita dagiti para-wanawan a soldado ni Saul nga adda idiay Gabaa iti Benjamin; nawara-wara dagiti adu a soldado ti Filistia, ket saanda nga ammo ti turturongenda.
Y las centinelas de Saul vieron desde Gabaa de Ben-jamín como la multitud estaba turbada, e iba de una parte a otra, y era deshecha.
17 Ket kinuna ni Saul kadagiti tattao a kaduana, “Bilangen ken kitaenyo no siasino dagiti mapukpukaw kadatayo.” Idi nabilangda, ni Jonatan ken ti para-awit iti igamna ti mapukpukaw.
Entonces Saul dijo al pueblo que tenía consigo: Reconocéd luego y mirád, quién haya ido de los nuestros. Y como reconocieron, hallaron que faltaba Jonatán y su paje de armas.
18 Kinuna ni Saul kenni Ahija, “Iyegmo ditoy ti efod ti Dios”—ta nakakawes ni Ahija iti efod iti dayta nga aldaw a kadua dagiti soldado ti Israel.
Y Saul dijo a Aquias: Trae el arca de Dios. Porque el arca de Dios estaba aquel día con los hijos de Israel.
19 Kabayatan ti pannakisarita ni Saul iti padi, nagtultuloy ken kimmarkaro ti riribuk idiay kampo dagiti Filisteo. Ket kinuna ni Saul iti padi, “Isardengmo ti ar-aramidem.”
Y aconteció que estando aun hablando Saul con el sacerdote, el alboroto que estaba en el campo de los Filisteos, se aumentaba, e iba creciendo en gran manera. Entonces dijo Saul al sacerdote: Detén tu mano.
20 Nagkaykaysa da Saul ken dagiti amin a tattao a kaduana ket napanda nakigubat. Dagiti soldado a Filisteo ket nagdidinnuyokda babaen iti kampilanda, ket adda nakaro a pannakatikaw.
Y juntando Saul todo el pueblo que con él estaba, vinieron hasta el lugar de la batalla: y, he aquí que la espada de cada uno era vuelta contra su compañero, y la mortandad era grande.
21 Ita, dagiti Hebreo a kadua dagiti Filisteo idi, ken simmurot kadakuada a napan iti kampo, uray isuda ket timmipon met kadagiti Israelita a kadua ni Saul ken ni Jonatan.
Y los Hebreos que habían estado con los Filisteos los días antes, y habían venido con ellos de los al derredores al campo, también estos se volvieron para incorporarse con los Israelitas que estaban con Saul y con Jonatán.
22 Idi nangngeg dagiti amin a lallaki iti Israel nga aglemlemmeng kadagiti turturod nga asideg iti Efraim nga agliblibas dagiti Filisteo, kinamatda pay ida a ginubat.
Asimismo todos los Israelitas que se habían escondido en el monte de Efraím, oyendo que los Filisteos huían, ellos también los siguieron en aquella batalla.
23 Insalakan ngarud ni Yahweh ti Israel iti dayta nga aldaw, ket dimmanon ti gubat agingga iti Bet-aven.
Y Jehová salvó a Israel aquel día, y la batalla llegó hasta Bet-aven.
24 Iti dayta nga aldaw, mariribukan dagiti lallaki iti Israel gapu ta pinagsapata ni Saul dagiti tattao ket kinunana, “Mailunod ti tao a mangan iti aniaman a taraon agingga iti rabii ken agingga a saanak a makabales kadagiti kabusorko. Isu nga awan kadagiti buyot ti nangan iti taraon.
Y los varones de Israel fueron puestos en estrecho aquel día; porque Saul había conjurado al pueblo, diciendo: Cualquiera que comiere pan hasta la tarde, hasta que haya tomado venganza de mis enemigos, sea maldito. Y todo el pueblo no había gustado pan.
25 Ket simrek dagiti amin a tattao iti kabakiran ket adu diro iti daga.
Y toda la gente del país llegó a un bosque, donde había miel en la haz del campo.
26 Idi simrek dagiti tattao iti kabakiran, nagayus ti diro, ngem awan ti uray maysa a nangraman kadagitoy gapu ta nagbuteng dagiti tattao iti sapata.
Y entró el pueblo en el bosque, y, he aquí que la miel corría, y ninguno hubo que llegase la mano a su boca: porque el pueblo tenía en reverencia el juramento.
27 Ngem saan a nangngeg ni Jonatan a pinagsapata ti amana dagiti tattao. Inggaw-atna ti murdong ti sarukod nga iggemna ket indeppelna daytoy iti diro. Dinilpatanna ti imana, ket limmawag iti panagkitana.
Mas Jonatán no había oído, cuando su padre conjuró al pueblo: y extendió la punta de una vara, que traía en su mano, y mojóla en un panal de miel y llegó su mano a su boca, y sus ojos fueron aclarados.
28 Ket maysa kadagiti tattao ti ngakuna, “Siiinget a pinagsapata ti amam dagiti tattao, a kinunana, 'Mailunod koma ti tao a mangan iti taraon iti daytoy nga aldaw,' uray pay nakapuy dagiti tattao gapu iti panagbisin.”
Entonces habló uno del pueblo, diciendo: Conjurando ha conjurado tu padre al pueblo, diciendo: Maldito sea el varón que comiere hoy nada: y el pueblo desfallecía de hambre.
29 Ket kinuna ni Jonatan, “Nangaramid ti amak iti riribuk iti daga. Nakitayo no kasano a limmawag dagiti matak gapu ta imminumak bassit iti daytoy a diro.
Y respondió Jonatán: Mi padre ha turbado el país. Ved ahora como han sido aclarados mis ojos por haber gustado un poco de esta miel:
30 Nasaysayaat pay koma a no nangan a siwayawaya dagiti tattao ita nga aldaw iti nasamsam a nasarakanda manipud kadagiti kabusorda? Gapu ta ita saan unay nga adu ti napapatay kadagiti Filisteo.”
¿Cuánto más si el pueblo hubiera hoy comido del despojo de sus enemigos que halló? ¿No se hubiera hecho ahora mayor estrago en los Filisteos?
31 Rinautda dagiti Filisteo iti dayta nga aldaw manipud Mikmas agingga idiay Aijalon. Nabannog unay dagiti tattao.
E hirieron aquel día a los Filisteos desde Macmas hasta Ajalón; mas el pueblo se cansó mucho.
32 Nagdardaras dagiti tattao kadagiti nasamsam ket innalada dagiti karnero, baka ken urbon a baka, ket pinartida dagitoy. Kinnan dagiti tattao dagitoy a daradara.
Y el pueblo se tornó al despojo, y tomaron ovejas y vacas, y becerros, y matáronlos en tierra, y el pueblo comió con sangre.
33 Ket kinunada kenni Saul, “Kitaem, agbasbasol dagiti tattao kenni Yahweh babaen iti pannanganda iti dara.” Kinuna ni Saul, “Nagtignaykayo a saan a sipupudno. Ita, mangitulidkayo iti dakkel a bato ditoy ayanko.”
Y dándole de ello aviso a Saul, dijéronle: El pueblo peca contra Jehová comiendo con sangre. Y él dijo: Vosotros habéis prevaricado. Revolvédme ahora acá una grande piedra.
34 Kinuna ni Saul, “Mapankayo kadagiti tattao, ken ibagayo kadakuada, 'Mangiyeg ti tunggal tao iti bakana ken karnerona, patayenna dagitoy ditoy, ken kanenna. Saankayo koma nga agbasol kenni Yahweh gapu iti pannanganyo iti dara.”' Nangipan ngarud ti tunggal tao iti bukodna a baka kenkuana iti dayta a rabii ket pinatayda daytoy sadiay.
Y Saul tornó a decir: Esparcíos por el pueblo, y decídles: Traígame cada uno su vaca, y cada uno su oveja, y degollád aquí, y coméd, y no pecaréis contra Jehová comiendo con sangre. Y trajeron todo el pueblo cada uno su vaca con su mano aquella noche, y degollaron allí.
35 Nangaramid ni Saul iti altar para kenni Yahweh, daytoy ti kaunaan nga altar nga inaramidna para kenni Yahweh.
Y edificó Saul altar a Jehová, el cual altar fue el primero que edificó a Jehová.
36 Ket kinuna ni Saul, “Kamatentayo dagiti Filisteo inton rabii ken samsamantayo ida aginggana iti agsapa; saantayo a mangibati kadakuada iti sibibiag.” Simmungbatda, “Aramidem ti ammom a nasayaat.” Ngem kinuna ti padi, “Damagentayo iti Dios ti maipanggep iti daytoy.”
Y dijo Saul: Descendamos de noche contra los Filisteos, y saquearlos hemos hasta la mañana, y no dejaremos de ellos a ninguno. Y ellos dijeron: Haz lo que bien te pareciere. Y el sacerdote dijo: Lleguémosnos aquí a Dios.
37 Nagdamag ni Saul iti Dios, “Kamatek kadi dagiti Filisteo? Ipaimam kadi ida iti Israel?” Ngem saan isuna a sinungbatan ti Dios iti dayta nga aldaw.
Y Saul consultó a Dios: ¿Descenderé tras los Filisteos? ¿Entregarlos has en mano de Israel? Mas Jehová no le dio respuesta aquel día.
38 Ket kinuna ni Saul, “Umaykayo ditoy, dakayo amin a mangidadaulo kadagiti tattao; adalen ken kitaenyo no kasano a napasamak daytoy a basol ita nga aldaw.
Entonces dijo Saul: Llegáos acá todos los cantones del pueblo: sabéd, y mirád por quien ha sido hoy este pecado.
39 Ta, iti nagan ni Yahweh nga adda iti agnanayon, a nangisalakan iti Israel, uray no adda kenni Jonatan nga anakko, awan dua-dua a mapapatayto isuna.” Ngem awan kadagiti lallaki kadagiti amin a tattao ti simmungbat kenkuana.
Porque vive Jehová, que salva a Israel, que si fuere en mi hijo Jonatán, él morirá de muerte. Y no hubo en todo el pueblo quien le respondiese.
40 Ket kinunana iti entero nga Israel, “Agtakderkayo iti maysa nga igid, ket siak ken ni Jonathan nga anakko ket iti bangir.” Kinuna dagiti tattao kenni Saul, “Aramidem no ania ti ammom a nasayaat.”
Y dijo a todo Israel: Vosotros estaréis a un lado, y yo y Jonatán mi hijo estaremos a otro lado. Y el pueblo respondió a Saul: Haz lo que bien te pareciere.
41 Kinuna ngarud ni Saul kenni Yahweh, a Dios ti Israel, “Ipakitam ti Tummim.” Nabunot ni Jonatan ken Saul, ngem saan a nabunot dagiti tattao.
Entonces dijo Saul a Jehová Dios de Israel: Da perfección. Y fueron tomados Jonatán y Saul, y el pueblo salió por libre.
42 Ket kinuna ni Saul, “Agbunotkayo no siasino kadakami ken ni Jonatan nga anakko.” Ket ni Jonatan ti nabunot.
Y Saul dijo: Echád entre mí, y Jonatán mi hijo. Y fue tomado Jonatán.
43 Ket kinuna ni Saul kenni Jonatan, “Ibagam kaniak no ania ti inaramidmo.” Imbaga ni Jonatan kenkuana, “Rimmamanak bassit iti diro babaen iti murdong ti sarukod nga iggemko. Adtoyak; matayak.”
Entonces Saul dijo a Jonatán: Declárame que has hecho. Y Jonatán se lo declaró, y dijo: Gustando gusté con la punta de la vara que traía en mi mano, un poco de miel: ¿y moriré por eso?
44 Kinuna ni Saul, “Nalablabes pay koma ti aramiden ti Dios kaniak, no saanka a matay, Jonatan.”
Y Saul respondió: Así me haga Dios, y así me añada, que sin duda morirás Jonatán.
45 Ket kinuna dagiti tattao kenni Saul, “Rumbeng kadi a matay ni Jonatan, a nangaramid iti daytoy a dakkel a balligi para iti Israel? Saan koma! Iti nagan ni Yahweh nga adda iti agnanayon, awan ti uray maysa a buok iti ulona ti matinnag iti daga, ta nagtrabaho isuna ita nga aldaw a kaduana ti Dios.” Isu nga inispal dagiti tattao ni Jonatan tapno saan isuna a matay.
Entonces el pueblo dijo a Saul: ¿Pues ha de morir Jonatán, el que ha hecho esta salud grande en Israel? No será así. Vive Jehová que no ha de caer un cabello de su cabeza en tierra, pues que ha hecho hoy con Dios. Y el pueblo libró a Jonatán, que no muriese.
46 Ket nagsardeng ni Saul iti panangkamkamatna kadagiti Filisteo, ken nagsubli dagiti Filisteo iti bukodda a lugar.
Y Saul dejó de seguir los Filisteos: y los Filisteos se fueron a su lugar.
47 Idi nangrugi a nagturay ni Saul iti Israel, ginubatna dagiti amin a kabusorna iti amin a suli. Ginubatna ti Moab, dagiti tattao ti Ammon, Edom, dagiti ari ti Soba, ken dagiti Filisteo. Iti sadinoman a papananna, dusaenna ida.
Y tomando Saul el reino sobre Israel, hizo guerra a todos sus enemigos al derredor: contra Moab, contra los hijos de Ammón, contra Edom, contra los reyes de Soba, y contra los Filisteos, y a donde quiera que se tornaba era vencedor.
48 Nagtignay isuna a situtured ket inabakna dagiti Amalekita. Inispalna ti Israel kadagiti ima ti nangsamsam kadakuada.
Y juntó ejército, e hirió a Amalec, y libro a Israel de mano de los que le saqueaban.
49 Dagiti annak a lallaki ni Saul ket ni Jonatan, Isbi, ken Malkisua. Ti nagan dagiti dua nga anakna a babbai ket ni Merab nga inauna, ken ni Mical nga inudi.
Y los hijos de Saul eran, Jonatán, Jesuí, y Melqui-sua. Y los nombres de sus dos hijas eran, el nombre de la mayor, Merob, y el de la menor, Micol.
50 Ti nagan ti asawa ni Saul ket Ahinoam; isuna ti anak a babai ni Ahimaas. Ti nagan ti kapitan ti armadana ket Abner, nga putot ni Ner nga uliteg ni Saul.
Y el nombre de la mujer de Saul era Aquinoam, hija de Aquimaas. Y el nombre del general de su ejército era Abner, hijo de Ner, tio de Saul.
51 Ni Kis ti ama ni Saul; ket ni Ner nga ama ni Abner, ket anak ni Abiel.
Porque Cis padre de Saul, y Ner padre de Abner, fueron hijos de Abiel.
52 Nakaro ti gubat maibusor kadagiti Filisteo iti unos ti panagbiag ni Saul. No adda idi iti makita ni Saul a maingel a lalaki, wenno natured a lalaki, alaenna daytoy kas soldadona.
Y la guerra fue fuerte contra los Filisteos, todo el tiempo de Saul: y a cualquiera que Saul veía que era valiente hombre, y hombre de esfuerzo, le juntaba consigo.