Ilu 14
1 Nwanyị maara ihe na-ewu ụlọ ya, ma nwanyị nzuzu na-eji aka ya akwada ụlọ ya.
Ženska mudrost sagradi kuću, a ludost je rukama razgrađuje.
2 Ime ihe ziri ezi bụ ịtụ egwu Onyenwe anyị; ma ndị na-ejehie nʼụzọ ha na-akpọ ya asị.
Tko živi s poštenjem, boji se Jahve, a tko ide stranputicom, prezire ga.
3 Ọnụ onye nzuzu na-ekwupụta okwu mpako, ma egbugbere ọnụ onye maara ihe na-echebe ha.
U luđakovim je ustima šiba za oholost njegovu, a mudre štite vlastite usne.
4 Mgbe ehi na-adịghị, ụlọ ebe a na-azụ anụ na-adị ọcha, ma site nʼike ehi ihe omume nke ubi na-ejupụta nʼụlọ.
Gdje nema volova, prazne su jasle, a obilna je žetva od snage bikove.
5 Onye akaebe eziokwu adịghị aghọgbu mmadụ, ma onye akaebe ụgha na-agha ụgha mgbe ọbụla.
Istinit svjedok ne laže, a krivi svjedok širi laž.
6 Onye na-akwa emo na-achọ amamihe ma ọ dịghị achọta ya; ma ihe ọmụma na-abịara onye nwere nghọta ọsịịsọ.
Podsmjevač traži mudrost i ne nalazi je, a razumni lako dolazi do znanja.
7 Si nʼebe onye nzuzu wezuga onwe gị, nʼihi na ị gaghị achọta ihe ọmụma nʼọnụ ya.
Idi od čovjeka bezumna jer nećeš upoznati usne što zbore znanje.
8 Amamihe nke onye nwere uche bụ ihe na-eme ka ọ mata ebe ọ na-aga, ma enweghị uche nke ndị nzuzu bụ aghụghọ.
Mudrost je pametna čovjeka u tom što pazi na svoj put, a bezumnička ludost prijevara je.
9 Ndị nzuzu na-eji okwu idozi ihe mmehie mebiri akwa emo; ma obi ebere ka a na-achọta nʼetiti ndị omume ha ziri ezi.
Luđacima je grijeh šala, a milost je Božja s poštenima.
10 Ọ bụ naanị onye ihe na-eme maara ụfụ ya, ọ dịghị onye ọzọ ga-eso keta ọṅụ ya.
Srce poznaje svoj jad, i veselje njegovo ne može dijeliti nitko drugi.
11 A ga-ala ụlọ onye ajọ omume nʼiyi, ma ụlọ ikwu onye omume ya ziri ezi ga-awasa ka igu.
Dom opakih propast će, a šator će pravednika procvasti.
12 Ọ dị ụzọ nke ziri ezi nʼanya mmadụ, ma nʼikpeazụ ọ na-eduba nʼọnwụ.
Neki se put učini čovjeku prav, a na koncu vodi k smrti.
13 Ọ bụladị nʼime ọchị obi mgbu na-adị, ma ọṅụ nwere ike kwụsị nʼiru ụjụ.
I u smijehu srce osjeća bol, a poslije veselja dolazi tuga.
14 Ndị na-ekwesighị ntụkwasị obi aghaghị inweta ụgwọ ọrụ ha, ma ezi mmadụ ga-enwetakwa ụgwọ ọrụ ya.
Otpadnik se siti svojim prestupcima, a dobar čovjek svojim radom.
15 Onye na-enweghị uche na-ekwenye ihe niile a gwara ya; ma onye nwere uche na-atule mara ebe ọ na-eje.
Glupan vjeruje svakoj riječi, a pametan pazi na korak svoj.
16 Onye mara ihe na-atụ egwu Onyenwe anyị na-ewezugakwa onwe ya nʼihe ọjọọ, ma onye nzuzu na-ewebiga iwe oke ma na-eche na ọ ka bụ onye kwesiri ntụkwasị obi.
Mudar se boji i oda zla se uklanja, a bezuman se raspaljuje i bez straha je.
17 Onye iwe ọkụ na-eme ihe nzuzu, ma onye na-echepụta nzube ọjọọ ka a na-akpọ asị.
Nagao čovjek čini ludosti, a razborit ih podnosi.
18 Ndị na-enweghị uche na-enweta ụgwọ ọrụ nke uche gbagọrọ agbagọ, ma onye nwere uche na-enweta ihe ọmụma.
Glupaci baštine ludost, a mudre ovjenčava znanje.
19 Ndị ọjọọ ga-akpọ isiala nʼihu ndị ezi mmadụ, ndị ajọ omume ga-ada nʼọnụ ụzọ ama ndị ezi omume.
Zli padaju ničice pred dobrima i opaki pred vratima pravednikovim.
20 Ọ bụladị ndị agbataobi onye ogbenye na-akpọ ya asị, ma ọgaranya na-enwe ọtụtụ ndị enyi.
I svom prijatelju mrzak je siromah, a bogataš ima mnogo ljubitelja.
21 Onye na-eleda onye agbataobi ya anya na-emehie, ma onye na-emere ndị ogbenye ebere ka ihe ga-agara nke ọma.
Griješi tko prezire bližnjega svoga, a blago onomu tko je milostiv ubogima.
22 Ndị na-ezube ihe ọjọọ, ha ọ naghị akpafu? Ma ndị na-ezube ihe ọma na-achọta ịhụnanya na ikwesi ntụkwasị obi.
Koji snuju zlo, ne hode li stranputicom, a zar nisu dobrota i vjernost s onima koji snuju dobro?
23 Ịrụsị ọrụ ike na-eweta uru; ma oke okwu na-eweta ụkpa.
U svakom trudu ima probitka, a pusto brbljanje samo je na siromaštvo.
24 Okpueze nke ndị maara ihe bụ akụnụba ha, ma enweghị uche nke ndị nzuzu na-emepụta naanị ihe na-abaghị uru.
Mudrima je vijenac bogatstvo njihovo, a bezumnima kruna - njihova ludost.
25 Onye na-agba akaebe eziokwu na-anapụta ndụ mmadụ, ma onye akaebe ụgha bụ onye aghụghọ.
Istinit svjedok izbavlja duše, a tko laži širi, taj je varalica.
26 Onye ọbụla na-atụ egwu Onyenwe anyị nwere ebe mgbaba; nye ụmụ ya ọ ga-abụkwa ebe ize ndụ.
U strahu je Gospodnjem veliko pouzdanje i njegovim je sinovima utočište.
27 Ịtụ egwu Onyenwe anyị bụ isi iyi nke ndụ; nke na-eme ka mmadụ ghara ịma nʼọnya ọnwụ.
Strah Gospodnji izvor je života: on izbavlja od zamke smrti.
28 Otuto onye eze na-enwe dabeere nʼọnụọgụgụ ndị ọ na-achị, e wezuga ndị ọ na-achị, eze enweghị ugwu ọbụla.
Mnoštvo je naroda ponos kralju, a bez puka knez propada.
29 Onye na-enwe ndidi nwere ọtụtụ nghọta, ma onye obi ọkụ na-egosi enweghị uche ya.
Tko se teško srdi, velike je razboritosti, a nabusit duhom pokazuje ludost.
30 Ndụ dị jụụ na-eme ka ụbọchị mmadụ dị ogologo; ekworo na-eme ka o ree ure.
Mirno je srce život tijelu, a ljubomor je gnjilež u kostima.
31 Onye ọbụla na-emegbu onye ogbenye na-elelị Chineke kere ha anya, ma onye na-emere onye ogbenye ebere na-asọpụrụ Chineke.
Tko tlači siromaha huli na stvoritelja, a časti ga tko je milostiv ubogomu.
32 Ọ bụladị nʼọnwụ onye ezi omume nwere ebe mgbaba nʼime Chineke, ma ndị ajọ omume na-ala nʼiyi, mgbe mbibi bịara.
Opaki propada zbog vlastite pakosti, a pravednik i u samoj smrti nalazi utočište.
33 Nʼobi onye nwere nghọta ka amamihe na-anọgide, ma ọ bụladị nʼetiti ndị nzuzu ọ na-eme ka amara ya.
U razumnu srcu mudrost počiva, a što je u bezumnome, to se i pokaže.
34 Ezi omume na-ewuli mba elu, ma mmehie bụ ihe ihere nye ndị ọbụla.
Pravednost uzvisuje narod, a grijeh je sramota pucima.
35 Eze na-aṅụrị ọṅụ nʼihi odibo maara ihe; ma odibo na-eweta ihere na-akpali oke iwe ya.
Kralju je mio razborit sluga, a na sramotna se srdi.
