< Job 28 >
1 Olulu e si egwupụta ọlaọcha dị; ebe a na-anụcha ọlaedo dịkwa.
Da, srebro ima žice, i zlato ima mjesto gdje se topi.
2 E si nʼime ala ewepụta igwe, ọlanchara na-agbazepụta site nkume na-aghọ ọla.
Gvožðe se vadi iz praha, i iz kamena se topi mjed.
3 Mmadụ na-eme ka ọchịchịrị nwee ọgwụgwụ; ọ na-enyochapụta ihe dị ebe dị anya, na-achọ igwe nʼime oke ọchịchịrị.
Mraku postavlja meðu, i sve istražuje èovjek do kraja, i kamenje u tami i u sjenu smrtnom.
4 Ọ na-egwu olulu nʼebe dị anya site nʼebe mmadụ bi, nʼebe ụkwụ mmadụ na-adịghị eru, nʼebe ahụ dị anya site nʼebe mmadụ bi ka ha na-akwụfegharị.
Rijeka navre s mjesta svojega da joj niko ne može pristupiti; ali se odbije i odlazi trudom èovjeèjim.
5 Ala ahụ e si na ya enweta nri, abụrụla ihe e ji ọkụ gbanwee nʼokpuru ya.
Iz zemlje izlazi hljeb, i pod njom je drugo, kao oganj.
6 Safaia bụ nkume dị oke ọnụahịa dị na nkume ya; aja ya nwekwara mkpụrụ ọlaedo.
U kamenju je njezinu mjesto safiru, a ondje je prah zlatni.
7 Ọ dịghị anụ ufe nke na-eri anụ maara ụzọ ahụ zoro ezo; anya agụ nkwọ ọbụla ahụtụbeghị ya.
Te staze ne zna ptica, niti je vidje oko kragujevo;
8 Anụ ọhịa dị nganga anaghị azọnye ụkwụ nʼelu ya, ọdụm ọbụla adịghị awagharị nʼebe ahụ.
Ne ugazi je mlado zvijerje, niti njom proðe lav.
9 Ndị mmadụ na-eji aka na-etiwasị nkume ahụ na-enwu ọkụ mee ka mgbọrọgwụ ugwu ahụ pụta ìhè.
Na kremen diže ruku svoju; prevraæa gore iz dna.
10 Ha na-awapụta ọwa ụzọ nʼetiti nkume ahụ, anya ha na-ahụkwa akụnụba ya niile.
Iz stijene izvodi potoke, i svašta dragocjeno vidi mu oko.
11 Ha na-achọpụta isi mmiri niile ma meekwa ka ihe nzuzo pụta ìhè.
Ustavlja rijeke da ne teku, i što je sakriveno iznosi na vidjelo.
12 Ma olee ebe ka a ga-achọta amamihe? Olee kwa ebe nghọta bi?
Ali mudrost gdje se nalazi? i gdje je mjesto razumu?
13 Mmadụ apụghị ịghọta ọnụahịa ya, agaghị achọtakwa ya nʼala ndị dị ndụ.
Ne zna joj èovjek cijene, niti se nahodi u zemlji živijeh.
14 Ogbu mmiri na-asị, “Ọ dịghị nʼime m,” osimiri na-asị, “Ọ dịghị nʼaka m.”
Bezdana veli: nije u meni; i more veli: nije kod mene.
15 A gaghị eji ọlaedo a nụchara nke ọma zụta ya, apụghị ịtụ ihe bụ ọnụahịa ya nʼọlaọcha.
Ne može se dati èisto zlato za nju, niti se srebro izmjeriti u promjenu za nju.
16 A gaghị eji ọlaedo nke Ọfịa zụta ya, a gaghị ejikwa nkume dara oke ọnụahịa nke ọniks maọbụ safaia zụta ya,
Ne može se cijeniti zlatom Ofirskim, ni dragim onihom ni safirom.
17 A gaghị eji ọlaedo maọbụ kristal tụnyere ya, maọbụ iji ejiji ọlaedo nweta ya.
Ne može se izjednaèiti s njom ni zlato ni kristal, niti se može promijeniti za zaklade zlatne.
18 Koral na jaspa erughị ihe a na-akpọtụ aha nʼebe ọ dị; ọnụahịa nke amamihe karịrị ọtụtụ rubi.
Od korala i bisera nema spomena, jer je vrijednost mudrosti veæa nego dragom kamenju.
19 A gaghị eji ọla topaazi nke Kush tụnyere ya; a pụghị iji ọlaedo a nụchara anụcha zụta ya.
Ne može se s njom izjednaèiti topaz Etiopski, niti se može cijeniti èistijem zlatom.
20 Olee ebe amamihe si abịa? Olee ebe nghọta bi?
Otkuda dakle dolazi mudrost? i gdje je mjesto razumu?
21 E zoro ya ezo site nʼanya ihe niile dị ndụ, e kpuchikwara ya nye ọ bụladị anụ ufe nke eluigwe.
Sakrivena je od oèiju svakoga živoga, i od ptica nebeskih zaklonjena.
22 Mbibi na ọnwụ na-asị; “Naanị akụkọ ya ruru anyị ntị.”
Pogibao i smrt govore: ušima svojima èusmo slavu njezinu.
23 Chineke ghọtara ụzọ ya, naanị ya makwara ebe obibi ya dị.
Bog zna put njezin, i poznaje mjesto njezino.
24 Nʼihi na ọ na-ahụ nsọtụ nke ụwa, na-ahụkwa ihe niile dị nʼokpuru eluigwe.
Jer gleda do krajeva zemaljskih i vidi sve što je pod svijem nebom.
25 Mgbe o hiwere ike nke ikuku, tụọkwa mmiri nʼihe ọtụtụ,
Kad davaše vjetru težinu, i mjeraše vodu mjerom,
26 mgbe o nyere mmiri ozuzo iwu meekwa ụzọ nye egbe eluigwe na oke ikuku,
Kad postavljaše zakon daždu i put munji gromovnoj.
27 mgbe ahụ, o lere amamihe anya, nyochasịa ya, meekwa ka o guzosie ike, ma nwapụtakwa ya.
Još je onda vidje i oglasi je, uredi je i pretraži je.
28 Ọ sịrị mmadụ, “Ịtụ egwu Onyenwe anyị, nke ahụ bụ amamihe; ọzọ, ị sị nʼihe ọjọọ wezuga onwe bụ nghọta.”
A èovjeku reèe: gle, strah je Božji mudrost, i uklanjati se oda zla jest razum.