Jeremaya 52

1 Zedekaya gbara iri afọ abụọ na otu mgbe ọ malitere ịbụ eze. Ọ chịrị dị ka eze na Jerusalem afọ iri na otu. Aha nne ya bụ Hamutal nwa Jeremaya, onye Libna.

Hagi Zedekaia'a 21ni'a kafu nehuno kinia fore huno Jerusalemi kumate mani'neno, 11ni'a kafufi Juda mopa kegava hu'ne. Hagi nerera'a Libna kumateti ne' ru Jeremaia mofakino, agi'a Hamutali'e. (2 King 24:18-25:7 Jeremaia 39:1-10)

2 O mere ihe jọrọ njọ nʼanya Onyenwe anyị dịka Jehoiakim mere.

Hagi Jehoiakimi'ma hu'neaza huno Ra Anumzamofo avurera Zedekaia'a kefo avu'avaza hu'ne.

3 Ọ bụ nʼihi iwe Onyenwe anyị ka ihe ndị a niile ji bịakwasị Jerusalem na Juda. Nʼikpeazụ, o sitere nʼihu ya chụpụ ha. Nʼoge a, Zedekaya nupuru isi nʼokpuru eze Babilọn.

Hagi Jerusalemi kumapima nemaniza vahe'mo'zane, Juda vahe'mo'zanema haza havi zamavu'zmava zamo higeno, Ra Anumzamofona arimpa ahegeno Agri avure'ma mani'naretira zamahe kasopetrege'za ru moparega umani'naze. Hagi Zedekaia'a Babiloni kini ne'mofo kea antahino amagera onte'neanki ha' arente'ne.

4 Nʼihi ya, nʼafọ nke itoolu, nke ọchịchị Zedekaya, nʼụbọchị nke iri nʼọnwa nke iri, nke afọ ahụ, Nebukadneza, eze Babilọn, duuru usuu ndị agha ya niile bịa ibuso Jerusalem agha. Ha mara ụlọ ikwu ndị agha nʼazụ obodo ahụ, wuokwa mgbidi nnọchibido gburugburu obodo ahụ.

Hagi Zedekaia'ma kinima mani'no egeno 9nima hia kafufina, 10ni ikamofona 10ni zupa, Babiloni kini ne' Nebukatnesa'a sondia vahe'aramine eno Jerusalemi kumara ha'hunte'naku eme avazagi kagine'za, manine'zama ha'ma hanaza zana, kuma keginamofo tva'ontera megi'a mopa kate'za ante hihi hu'za mareri'naze.

5 Anọchibidoro obodo a nʼagha ruo nʼafọ nke iri na otu nke ọchịchị eze Zedekaya.

Hagi Babiloni vahe'mo'za atre'za ovu'za Jerusalemi kumara vazagi kagiza mani'nageno vuno, Zedekaia'ma kinima manino vigeno, 11nima hia kafure uhanati'ne.

6 Nʼabalị nke itoolu, nke ọnwa anọ nʼafọ ahụ, oke ụnwụ siri ike dị nʼobodo ahụ ruo na ọ dịkwaghị nri dị nke ndị mmadụ ga-eri.

Hagi ana kafufina 4 ikamofona 9ni zupa, Jerusalemi rankumapina tusi agatontoza fore higeno, vahe'mo'zama ne'zama ne'saza zana omanetfa hu'ne.

7 Mgbe ahụ, e tipuru oghere nʼaja mgbidi obodo ahụ, ndị agha niile ji abalị gbapụ site nʼọnụ ụzọ ama nke dị nʼetiti mgbidi abụọ nʼakụkụ ubi eze a gbara ogige, nʼagbanyeghị na ndị Babilọn nọ obodo ahụ gburugburu. Ha gbapụrụ chee ihu nʼụzọ Araba.

Hagi e'i ana knazupa Babiloni sondia vahe'mo'za Jerusalemi rankumapina ufrenaku kuma kegina tapage hu'naze. Hianagi ana'ma nehu'za avazagi kagi'nazama'agu Zedekaia'ene sondia vahe'amo'zanena kenage kumara atre'za, kini ne'mofo hozama me'neregama tare kazigati'ma kuma keginamoke'ma eme renagema ante'nateti atirami'za fre'za, Araba kaziga vu'naze.

8 Ma usuu ndị agha Babilọn chụsoro Zedekaya bụ eze nʼazụ, chụkwute ya na mbara ala Jeriko. Ndị agha ya niile sitere nʼebe ọ nọ gbasasịa, hapụ ya,

Hianagi Babiloni sondia vahe'mo'za kini ne' Zedekaiana rotago hu'za vu'za Jeriko agupofi ome azeri'naze. Ana hazage'za maka Zedekaia sondia vahe'mo'za agrira atre'za panani hu'za ufre efre hu'naze.

9 e jide ya. Ha kpụgara ya eze Babilọn, nʼobodo Ribla, nke dị nʼala Hamat, ebe a nọ maa ya ikpe.

Hagi Zedekaina azerite'za, Babiloni kini ne'ma mani'nerega Hamati mopafi Ribla kumate avre'za vazageno, keagafi azeri otiteno agrama hu'nea avu'ava zantera, e'inahu knaza erigahane huno hunte'ne.

10 Na Ribla ka eze Babilọn nọ gbuo ụmụ ndị ikom Zedekaya niile, nʼihu ya, o gbukwara ndịisi ọchịchị Juda niile.

Hagi Ribla kumate Zedekaia mani'neno negegeno agri avufi, Babiloni kini ne'mo'a ne' mofavre naga'a zamahe nefrino, Juda kva vahetaminena ana maka zamahe fri vagare'ne.

11 Ọ ghụpụrụ anya Zedekaya abụọ, jiri ụdọ bronz kee ya agbụ, kpụrụ ya gaa Babilọn, ebe o tinyere ya nʼụlọ mkpọrọ tutu ruo ụbọchị ọnwụ ya.

Hagi ana'ma huteno'a anante Zedekaiana tare avuraga reragati atreteno, bronsireti tro hu'naza seninofiteti kina renteteno avreno Babiloni vuno ome kina huntegeno mani'neno anampi fri'ne. (2 Kin 25:8-17)

12 Nʼụbọchị nke iri, nʼọnwa nke ise, nke afọ iri na itoolu, nke ọchịchị Nebukadneza eze Babilọn, Nebuzaradan ọchịagha ndị nche eze, onye na-ejere eze Babilọn ozi, bịarutere Jerusalem.

Hagi Babiloni kini ne' Nebukatnesama kinima manino egeno 19nima hia kafufina 5fu ikamofo 10ni zupa, Nebukatnesa avate'ma kvama nehaza sondia vahete'ma ugotama hu'nea kva ne' Nebusaradani'a Jerusalemi kumatera e'ne.

13 O sunyere ụlọnsọ Onyenwe anyị ọkụ, ụlọeze na ụlọ niile dị na Jerusalem, ụlọ ọbụla bụ nke dị mkpa ka o surere ọkụ.

Ana'ma huteno'a agra Ra Anumzamofo mono nona teve taginenteno, kini ne'mofo nonena teve taginenteno, Jerusalemi kumapima me'nea nontamina maka teve taginte'ne. Ana nehuno zamagima me'nea vahe'mokizmi nontaminena teve tagintegeno te'ne.

14 Usuu ndị agha Kaldịa niile bụ ndị nọ nʼokpuru onyeisi ndị nche eze ahụ, kwaturu mgbidi ahụ niile gbara Jerusalem gburugburu.

Hagi kini ne'mofo avate'ma kvama nehaza sondia vahete'ma ugotama hu'nea ne'enema e'naza sondia vahe'mo'za, Jerusalemi kumamofo keginarera mani kagine'za ana kegina maka tapage hutrazageno kegina omane'ne.

15 Nebuzaradan, ọchịagha ndị nche eze, buru ụfọdụ nʼime ndị dakarịsịrị nʼogbenye na ndị fọdụrụ nʼime obodo ahụ, ha na ndị ǹka niile fọdụrụ, na ndị ahụ ji aka ha gbakwuru eze Babilọn, bulaa ha Babilọn, ka ha ga biri nʼala ọzọ.

Hagi kini ne'mofo avate'ma kvama nehaza sondia vahete'ma ugotama hu'nea ne' Nebusaradani'a, zamunte omane vahe'ma mani'nazana nezamavareno, rankumapima mago'ama zamatre'naza vahe'enena nezamavareno, koro'ma hu'za Babiloni vahe zamazampima atre'za umani'naza vahe'enena nezamavareno, ruzahu ruzahu zantamima troma nehaza vahe'ma mago'ama mani'naza vahe'enena zamavareno Babiloni vuno ome kina huzmante'ne.

16 Ma Nebuzaradan, hapụrụ ndị ahụ bụ nnọọ ndị ogbenye ọnụ ntụ, ka ha na-elekọta ubi vaịnị niile a gbara ogige na ala ubi niile.

Hianagi Nebusaradani'a, Juda mopafi mani'neta waini hozane, mago'aza hozanena erita nenteta maniho huno zamunte omane vahera mago'a zamatrege'za mani'naze.

17 Ma ndị Babilọn tipịara ogidi bronz niile, ha na ihe ndọkwasị niile na Oke osimiri bronz ndị ahụ dị nʼụlọnsọ Onyenwe anyị, buru bronz ahụ niile bulaa Babilọn.

Hagi Babiloni vahe'mo'za Ra Anumzamofo mono nompi vu'za, bronsireti'ma tro'ma hu'naza fumaza zafaramina runafe'nafu hu'za e'neri'za, Ra Anumzamofo mono nompima bronsireti'ma tro'ma hu'naza zuompama tima afintageno'ma nemanea zuompane, agia'a raminena ru tamana tamanu hute'za ana maka bronsiramina eri'za Babiloni vu'naze.

18 Ha chịkọọrọ ite niile, na shọvel niile na ihe ịkpakepụ ọkụ niile, na efere ịkwọsa mmiri niile, na ngaji ukwu niile, na ihe bronz niile, bụ nke e ji eje ozi nʼime ụlọnsọ ahụ.

Hagi ana nehu'za kavoramine, sipetiramine tavi'ma erisu'ma nehaza zotaramine, ranra zuomparamine ne'onse zuompa raminena eri'naze. Ana nehu'za bronsireti'ma tro'ma hu'naza zantamima mono nompima me'nege'za eri'zama e'neriza zantamina ana maka eri'za vu'naze.

19 Ọchịagha ndị nche eze ahụ sikwa nʼụlọnsọ ahụ chịrị ihe ndị a: efere ukwu niile, ihe ịgụnye ọkụ niile, efere ịkwọsa mmiri niile, ite niile, ihe ịdọkwasị oriọna niile, ngaji ukwu niile na iko e ji enye onyinye ihe ọṅụṅụ, ya bụ ihe ndị ahụ niile e ji ọlaedo a nụchara anụcha maọbụ ọlaọcha kpụọ.

Hagi Babiloni kini ne'mofo avate'ma kvama nehaza sondia vahete'ma ugotama hu'nea ne' Nebusaradani'a, ana zanke huno ne'onse zuomparamine, tevema taginentaza kavoramine, ranra zuomparamine, waini ti ofama nehaza amu mani tin taferaminema golireti'ene silvareti'enema tro'ma hu'naza zantaminena, ana maka erino Babiloni vu'ne.

20 O burukwara bronz sitere nʼogidi abụọ ahụ, oke Osimiri ahụ na ehi iri na abụọ e ji bronz kpụọ, bụ nke dị nʼokpuru ya, na ihe ndọkwasị ya niile, nke eze bụ Solomọn mere nʼihi ụlọnsọ Onyenwe anyị. Ha karịrị ihe a ga-eji ihe ọtụtụ tụọ.

Hagi ko'ma kini ne' Solomoni'ma Ra Anumzamofo mono nompi mesie huno bronsireti'ma tro'ma hu'nea zantamina, tare fumaza zafa rarenki, tima afinentaza zuompane, bulimakaomofo amema'a ramima fenka kazigama tro'ma hunte'nea zantamine, anazama azerisgama hu'nea agia raminena eri'za vu'naze. Hagi ana maka bronsireti'ma tro'ma hu'naza zantamimofo kna'amo'a agateregeno sigerirera erinteno kegara osu'ne.

21 Ị dị elu nke otu nʼime ogidi abụọ ndị a bụ mita asatọ na ụma nʼọtụtụ. Ị dị gburugburu ya bụkwa mita ise na ụma anọ, nke ọbụla nʼime ha bụ mkpịsịaka anọ. Oghere dịkwa nʼime ha.

Hagi ana tare zafararema bronsireti'ma tro'ma hu'nazana, za'za amo'a 8mita higeno, kagi'amo'a 5mitagi 30'a sentimita higeno, agu'afina hagro hu'ne. Hagi anazama tro'ma hu'naza bronsimofo tapa'amo'a 75 milimita hu'ne.

22 Isi bronz nke e kpụkwasịrị nʼotu ogidi dị mita abụọ na ụma atọ nʼịdị elu. Ọ bụkwa ihe yiri mkpụrụ pomegranet e ji bronz kpaa, ka e ji chọọ ya mma gburugburu ya niile. Ogidi nke abụọ nwekwara pomegranet, yiri ibe ya.

Hagi ana fumaza zafararemofo zanesenirera bronsiretike kankrira tro hu'nazankino ana zamofo mareri'amo'a 2mitagi 20ti sentimita hu'ne. Ana hu'nege'za bronsiretike pomigreneti zafa rgamofo amema'a, anazantera krente'za avasase'a hugagi'naze. Hagi mago fumaza zafamofona anazanke hu'za pomigreneti zafa rgamofo amema'a krente'za avasase'a hunte'naze.

23 Pomegranet ndị ahụ dị iri itoolu na isii, ọ bụkwa nʼakụkụ ọbụla ka ọ dị. Ọnụọgụgụ pomegranet niile dị nʼelu ihe ahụ a kpụrụ akpụ dị otu narị.

Hagi ana fumaza zafa raremofo zanasenire'ma tro'ma hunte'naza zamofo asoparegama pomigreneti zafa rgamofo amema'ama krente'nazana, 96si'a krentetere hu'naze. Ana nehu'za ana fumaza zafararemofo zanesenire'ma tro'ma hunte'naza zantera, pomigrenetimofo raga 100'a tro huntetere hu'naze. (2 Kin 25:18-21)

24 Ọchịagha ndị nche eze ahụ, kpụụrụ Seraya, onyeisi nchụaja, na Zefanaya, bụ onye nchụaja na-esote ya nʼọkwa, na ndị nche atọ na-eche ọnụ ụzọ mbata dịka ndị mkpọrọ.

Hagi Babiloni sondia vahete kva ne' Nebusaradani'a vugota pristi ne' Seraiane agri amagenare'ma hu'nea pristi ne' Zefanaiane 3'a vahe'ma mono no kafante'ma kvama nehaza vahe'enena kina huzmanteno zamavareno vu'ne.

25 O sitere nʼetiti ndị ahụ fọdụrụ nʼobodo kpụụrụ otu onyeisi na-ahụ maka ndị agha, na ndị ikom asaa na-enye eze ndụmọdụ. O kpukwaara ode akwụkwọ, onye isi ọrụ na-ahụ maka ịmanye ndị ga-aga agha, jidekwa iri ndị ikom isii bụ ndị a hụrụ nʼime obodo ahụ.

Hagi ana nehuno Nebusaradani'a Jerusalemi rankumapintira sondia vahete'ma kvama hu'nea nera nevreno, kini ne'ma antahintahima nemiza vahera 7ni'a vahe zamageno nezamavareno, sondia vahete'ma kvama hu'nea ne'mofo avonkre eri'zama e'rinenteno, sondia vahe'ma kasefa zamavareno zamazerinte fatgoma nehia ne'enena avre'ne. Ana nehuno Jerusalemi rankumapintira, 60'a vahe mani'nageno zamageno zamavare'ne.

26 Nebuzaradan, bụ ọchịagha kpụụrụ ha niile, dute ha nʼihu eze Babilọn na Ribla.

Hagi Babiloni sondia vahete kva ne' Nebusaradani'a anama zamavarea vahera ana maka zamavareno Babiloni kini ne'ma Ribla kumate'ma mani'nere vu'ne.

27 Nʼebe ahụ na Ribla, dị nʼobodo Hamat, ka eze nọ nye iwu ka e gbuo ha niile. Ya mere, a dọọrọ Juda nʼagha, mee ka ọ ga biri nʼala ọzọ.

Hagi ana hutegeno Babiloni kini ne'mo'a Hamati kaziga Ribla kumate ana maka vahera zamahe fri'ne. Ana hute'za Juda vahera mopazamifintira zamavare'za kina ome huzmanteku Babiloni moparega vu'naze.

28 Nke a bụ ọnụọgụgụ ndị ahụ Nebukadneza mere ka ha gaa biri nʼala ọzọ. Nʼafọ nke asaa nke ọchịchị ya, puku atọ ndị Juu na iri abụọ na atọ, 3,023.

Hagi Nebukatnesama kinima manino egeno 7nima hia kafufina, 3 tausen 23'a Jiu vahera zamavareno kina ome huzmante'ne.

29 Nʼafọ nke iri na asatọ nke ọchịchị Nebukadneza, ka o mere ka narị mmadụ asatọ na iri atọ na abụọ, 832 si na Jerusalem gaa biri nʼala ọzọ.

Hagi Nebukatnesama kinima mani'negeno 18nima hia kafufina, Jerusalemi kumapintira 832'a vahe zamavareno kina ome huzmante'ne.

30 Nʼafọ nke iri abụọ na atọ, Nebuzaradan, onyeisi ndị nche alaeze Babilọn bulara ndị dị narị ndị Juu asaa na iri anọ na ise, 745 ka ha ga biri nʼala ọzọ. Ọnụọgụgụ ha niile dị puku anọ na narị isii, 4,600.

Hagi Nebukatnesama kinima manino egeno 23ma hia kafufina, Babiloni sondia vahete kva ne' Nebusaradani'a 745fu'a Jiu vahe zamavareno kina ome huzmante'ne. Ana higeno ana makara 4 tausen 600'a Jiu vahe zamavare'za kina ome huzmante'naze. (2 Kini 25:27-30)

31 Nʼafọ nke iri atọ na asaa, site na mgbe e mere ka Jehoiakin eze Juda gaa biri nʼala ọzọ, nʼafọ Awel-Maduk ghọrọ eze Babilọn. Mgbe ahụ, o mere ka Jehoiakin eze Juda, si nʼụlọ mkpọrọ pụta, nwere onwe ya. O mere nke a nʼụbọchị iri abụọ na ise nke ọnwa iri na abụọ.

Hagi Juda kini ne' Jehoiakini'ma kinafima manino egeno 37nima hia kafumofona 12fu ikamofo 25 zupa, Babiloni kini ne' Evil-Merodaki'a Jehoiakinina asunku hunteno kinafintira katufente'ne. Na'ankure agra ana kafufi Babiloni kinia efore huteno anara hu'ne.

32 Ọ gwara ya okwu ọma, nyekwa ya ọnọdụ ugwu dị elu karịa ọnọdụ ndị eze ndị ọzọ niile ha na ya nọ na Babilọn.

Hagi Evil-Merodaki'a Jehoaikinina so'e avu'ava hunenteno, mago'a kini vahe'ma agranema Babiloni kumapima umani'naza kini vahe'mo'zama nemaniza tra'ma agatere'nea trate higeno mani'ne.

33 Nʼihi nke a, Jehoiakin gbanwere uwe mkpọrọ ya, wezuga ya. Sitekwa nʼoge ahụ tutu ruo mgbe ọ nwụrụ, ya na eze na-erikọ nri.

Hagi ana hutegeno Jehoaikini'a antanineno kinafima mani'nea kukena'a hatenetreno, kasefa kukena eri hankreteno, ananteti'ma agafama huno viana maka zupa Babiloni kini ne'mo'ma nezama nenea tratetira ne'zana netere hu'ne.

34 Site nʼụbọchị ruo nʼụbọchị, eze Babilọn na-enye Jehoiakin oke ihe ruru ya kwa ụbọchị niile nke ọ dị ndụ, ruokwa nʼụbọchị ọnwụ ya.

Hagi mago mago zupama ne'zama mizaseno'ma nesia zago'a, Babiloni kini ne'mo'a Jehoiakinina amitere huno nevigeno vuno agrama fri'nea knare ome vagare'ne.