< Jeremaya 39 >
1 Otu a ka e si dọta Jerusalem nʼagha. Nʼafọ nke itoolu, nke ọchịchị Zedekaya eze Juda, nʼọnwa nke iri ya, Nebukadneza eze Babilọn duuru ndị agha ya niile bịa ibuso Jerusalem agha, Ha gbara ya gburugburu, nọchibido ya.
V devetem letu Judovega kralja Sedekíja, v desetem mesecu, je prišel babilonski kralj Nebukadnezar in vsa njegova vojska, zoper Jeruzalem in ga oblegal.
2 Nʼụbọchị nke itoolu, nʼọnwa nke anọ, nʼafọ nke iri na otu nke ọchịchị Zedekaya, ha gwupuru mgbidi obodo ahụ.
In v enajstem letu Sedekíja, v četrtem mesecu, devetega dne meseca, je bilo mesto predrto.
3 Mgbe ahụ, ndịisi niile nke eze Babilọn batara were ọnọdụ ha nʼọnụ ụzọ ama nke Etiti. Ndị a bụ ndị batara: Negal-Shareza onye Samga, na Nebo-Sasekim, onyeisi nʼetiti ndịisi, na Negal-Shareza onyeisi nke ọkwa ya dị elu, na ndịisi niile ọzọ nke eze Babilọn ndị fọdụrụ.
Vsi princi babilonskega kralja so vstopili in sedli v srednja velika vrata, celó Nergál Sarécer, Samgár Nebú, Sar Sehím, Rab-saris, Nergál Sarécer, Rab–mag, z vsem preostankom princev babilonskega kralja.
4 Mgbe Zedekaya eze Juda na ndị agha ya niile hụrụ ha, ha gbapụrụ ọsọ. Ha ji abalị gbapụ nʼobodo ahụ site nʼọnụ ụzọ ama nke dị nʼetiti mgbidi abụọ nʼakụkụ ubi eze a gbara ogige, chee ihu nʼụzọ Araba.
Pripetilo se je, da ko so jih Judov kralj Sedekíja in vsi bojevniki zagledali, potem so zbežali in odšli naprej iz mesta ponoči po poti kraljevega vrta, ob velikih vratih med obema zidovoma, in odšel je ven po poti ravnine.
5 Ma ndị agha ndị Babilọn chụsoro ha nʼazụ, chụkwute Zedekaya na mbara ala Jeriko. Ha jidere ya, kpụgara ya Nebukadneza eze Babilọn, nʼobodo Ribla, nke dị nʼala Hamat, ebe ọ nọ maa ya ikpe.
Toda kaldejska vojska jih je zasledovala in Sedekíja dohitela na ravninah Jerihe. Ko so ga prijeli, so ga privedli gor k babilonskemu kralju Nebukadnezarju v Riblo, v Hamátovo deželo, kjer je ta podal razsodbo nad njim.
6 Ọ bụ na Ribla, ka eze Babilọn nọ gbuo ụmụ ndị ikom Zedekaya niile nʼihu ya. Ebe ahụ ka a nọkwa gbuo ndị Juda niile a na-asọpụrụ.
Potem je babilonski kralj usmrtil Sedekíjeve sinove v Ribli, pred njegovimi očmi. Prav tako je babilonski kraj usmrtil vse Judove plemiče.
7 Emesịa, ọ ghụpụrụ Zedekaya anya ya abụọ, jiri ụdọ bronz kee ya agbụ kpọrọ ya gaa Babilọn.
Poleg tega je iztaknil Sedekíjeve oči in ga zvezal z verigami, da ga odvede v Babilon.
8 Ndị Babilọn sunyere ụlọeze na ụlọ ndị mmadụ niile ọkụ, kwatukwa mgbidi niile nke Jerusalem.
Kaldejci so požgali kraljevo hišo in hiše ljudi z ognjem in porušili zidove Jeruzalema.
9 Nebuzaradan bụ ọchịagha ndị nche eze, buuru ndị niile fọdụrụ nʼobodo, ha na ndị ahụ buuru ụzọ jekwuru ya, na ndị ọzọ fọdụrụ, bulaa ha Babilọn, dịka ndị a dọtara nʼagha.
Potem je Nebuzaradán, poveljnik straže odvedel ujetništvo v Babilon, preostanek ljudstva, ki je ostal v mestu in tiste, ki so pobegnili proč, ki so prebegnili k njemu, s preostankom ljudstva, ki je preostalo.
10 Ma Nebuzaradan bụ ọchịagha ndị nche eze, hapụrụ ụfọdụ ndị ogbenye, ndị na-enweghị ihe ọbụla nʼala Juda. Nʼoge ahụ, o nyere ha ubi vaịnị a gbara ogige na ala ubi niile.
Toda Nebuzaradán, poveljnik straže je pustil revne izmed ljudstva, ki niso imeli ničesar, v Judovi deželi in jim obenem dal vinograde in polja.
11 Ugbu a, Nebukadneza eze Babilọn enyelarị Nebuzaradan ọchịagha ndị nche eze iwu banyere Jeremaya, sị,
Torej babilonski kralj Nebukadnezar je dal naročilo glede Jeremija Nebuzaradánu, poveljniku straže, rekoč:
12 “Kpọrọ ya, lekọtazie ya anya nke ọma; emekwala ya ihe ọjọọ ọbụla, kama meere ya ihe ọbụla ọ rịọrọ gị.”
»Vzemi ga in dobro glej nanj in ne stori mu ničesar hudega, temveč mu stori celo tako, kakor ti bo rekel.«
13 Ya mere, Nebuzaradan, ọchịagha ndị nche eze, na Nebushazban, onyeisi nʼetiti ndịisi, na Negal-Shareza, bụ onyeisi ọkwa ya dị elu, na ndịisi ndị ọzọ niile nke eze Babilọn,
Tako je poslal Nebuzaradána, poveljnika straže, Nebušazbána, Rab-sarisa, Nergál Sarécerja, Rab-maga in vse kralje babilonskih princev;
14 ziri ndị jere kpọpụta Jeremaya site nʼogige ndị nche. Ha nyefere ya nʼaka Gedaliya nwa Ahikam, nwa Shefan, ka o dulaa ya nʼụlọ ya. Ya mere, Jeremaya nọgidere nʼetiti ndị nke ya.
celo oni so poslali in vzeli Jeremija z dvorišča ječe ter ga predali Gedaljáju, sinu Ahikáma, sinu Šafána, da bi ga odvedel domov. Tako je prebival med ljudstvom.
15 Ma nʼoge ahụ, Jeremaya nọ dị ka onye mkpọrọ nʼogige ụlọ ndị nche, okwu Onyenwe anyị ruru ya ntị sị ya,
Torej beseda od Gospoda je prišla Jeremiju, medtem ko je bil zaprt na dvorišču ječe, rekoč:
16 “Jekwuru Ebed-Melek onye Kush, gwa ya sị ya, ‘Ihe ndị a ka Onyenwe anyị, Onye pụrụ ime ihe niile, bụ Chineke Izrel kwuru, Lee, ana m aga ime ka okwu ahụ m kwuru megide obodo a mezuo. Ihe ga-abịakwasị obodo a bụ ịla nʼiyi, ọ bụghị ọganihu. Nʼoge ahụ, ihe ndị a ga-emezukwa nʼihu gị.
»Pojdi in spregovori Etiopijcu Ebed Melehu, rekoč: ›Tako govori Gospod nad bojevniki, Izraelov Bog: ›Glej, svoje besede bom privedel nad to mesto v zlo in ne v dobro in le-te bodo na ta dan dovršene pred teboj.
17 Ma aga m anapụta gị nʼụbọchị ahụ, otu a ka Onyenwe anyị kwubiri. A gaghị enyefe gị nʼaka ndị ahụ ị na-atụ egwu ha.
Toda tebe bom na ta dan osvobodil, ‹ govori Gospod: ›in ne boš izročen v roko mož, ki se jih bojiš.
18 Aga m azọpụta gị. Ị gakwaghị ada site na mma agha kama ị ga-agbapụkwa na ndụ, nʼihi na ị tụkwasịrị m obi.’” Otu a ka Onyenwe anyị kwubiri ya.
Kajti jaz te bom zagotovo osvobodil in ne boš padel pod mečem, temveč ti bo tvoje življenje za plen, ker si svoje zaupanje položil vame, ‹ govori Gospod.«