< Aịzaya 40 >

1 Kasịenụ ndị m obi, kasịenụ ha obi, ka Chineke gị kwuru.
‌ʻOku pehē ʻe homou ʻOtua, “Mou fakafiemālieʻi, mou fakafiemālieʻi ʻa hoku kakai.
2 Were nwayọọ gwa Jerusalem okwu, gwa ya; na ụbọchị ọjọọ ya niile agwụla, na a kwụzuola ụgwọ mmehie ya niile, na o sitela nʼaka Onyenwe anyị nata ụgwọ ọrụ karịrị okpukpu abụọ nke mmehie ya niile.
“Lea fakafiemālie ki Selūsalema, pea kalanga kiate ia, kuo ngata ʻene tau, kuo fakamolemole ʻene hia: he kuo fai ʻae totongi ke liunga ua kiate ia mei he nima ʻo Sihova ʻi heʻene hia kotoa pē.”
3 Otu onye na-eti mkpu sị, “Dozienụ ụzọ nye Onyenwe anyị nʼime ọzara, meenụ ka ụzọ atụliri atụli guzozie kwem nʼime ọzara nye Chineke anyị.
Ko e leʻo ʻo ia ʻoku kalanga ʻi he toafa, “Teuteu ʻae hala ʻo Sihova, fakatonutonu ʻae hala lahi ʻi he toafa maʻa hotau ʻOtua.”
4 A ga-eme ka ndagwurugwu ọbụla dị elu, ugwu ọbụla na ugwu nta ọbụla ka a ga-emekwa ka ọ dị ala, ebe niile dị mkputamkpu ka a ga-eme ka o guzo kwem, meekwa ka ebe niile dị ndakoro ndakoro dịrị larịị.
‌ʻE hakeakiʻi ʻae ngaahi luo kotoa pē, pea ʻe holoki ʻae ngaahi moʻunga meʻe tafungofunga kotoa pē: pea ʻe fakatonutonu ʻae pikopiko, pea ʻe fakatokalelei ʻae ngaahi potu ʻoku tokakovi:
5 Nʼihi na a ga-ekpughepụ ebube Onyenwe anyị, mmadụ niile ga-ahụkọkwa ya nʼotu. Nʼihi na ọnụ Onyenwe anyị ekwuola ya.”
Pea ʻe fakahā ʻae nāunau ʻo Sihova, pea ʻe mamata ki ai ʻae kakai kotoa pē: he kuo folofola pehē ʻae fofonga ʻo Sihova.”
6 Olu ahụ sịrị, “Tie mkpu!” Ma ajụrụ m sị, “Gịnị ka m ga-eti?” “Mmadụ niile dị ka ahịhịa, ikwesi ntụkwasị obi ha niile dịkwa ka okoko osisi ọhịa.
Naʻe pehē ʻe he leʻo, “Kalanga.” Pea naʻa ne pehē, “Ko e hā te u kalanga ʻaki?” “Ko e mohuku ʻae kakano kotoa pē, pea ko e nāunau kotoa pē ʻo ia ʻoku tatau mo e fisi ʻoe ngoue.
7 Ahịhịa na-akpọnwụ, okoko osisi na-achanwụ, nʼihi nʼokuku ume nke Onyenwe anyị na-ekukwasị ya. Nʼezie, ahịhịa ka ndị mmadụ bụ.
‌ʻOku fakaʻaʻau ke mōmoa ʻae mohuku, ʻoku mae ʻae fisiʻiʻakau: koeʻuhi ʻoku angi ki ai ʻae matangi ʻa Sihova: tā ko e moʻoni ko e mohuku ʻae kakai.
8 E, ahịhịa na-akpọnwụ, okoko na-achanwụkwa, ma okwu Chineke anyị na-eguzogide ruo mgbe ebighị ebi.”
‌ʻOku fakaʻaʻau ke mōmoa ʻae mohuku, ʻoku mae ʻae fisiʻiʻakau: ka e tolonga ʻo taʻengata ʻae folofola ʻa hotau ʻOtua.”
9 Gị onye na-eweta oziọma nye Zayọn, rigoro nʼelu ugwu; gị onye na-eweta oziọma nye Jerusalem, welie olu gị elu tisie mkpu ike; e, tisie mkpu ike, atụla egwu. Gwa obodo niile nke Juda okwu sị ha: “Chineke unu na-abịa.”
ʻA koe, ʻoku ʻomi ʻae ongoongolelei ki Saione, ʻalu hake koe ki he moʻunga māʻolunga; ʻa koe, ʻoku ʻomi ʻae ongoongolelei ki Selūsalema, hiki hake ho leʻo ʻi he mālohi; hiki hake ia ʻoua ʻe manavahē; ke ke pehē ki he ngaahi kolo ʻo Siuta, “Vakai ki homou ʻOtua!”
10 Lee, Onye kachasị ihe niile elu, bụ Onyenwe anyị na-abịa nʼike, ike aka ya ka o ji achị. Lee, ụgwọ ọrụ ya dị ya nʼaka, ọ na-abịa ịkwụghachi ụgwọ.
Vakai, ʻe hāʻele mai ʻae ʻEiki ko Sihova ʻi he mālohi, pea ʻe pule hono nima moʻona: vakai, ʻoku ʻiate ia hono totongi, pea ʻoku ʻi hono ʻao ʻa ʻene ngāue.
11 Ọ ga-azụ igwe atụrụ ya dịka onye ọzụzụ atụrụ. Ọ na-achịkọta ụmụ atụrụ. Nʼaka ya abụọ ka ọ ga-ekuru ụmụ atụrụ nʼobi ya. Ọ ga-eji nwayọọ duo ndị na-enye ụmụ ara.
Te ne fafanga ʻene fanga sipi ʻo hangē ko e tauhi: te ne tānaki ʻae fanga lami ʻaki hono nima, pea fua ʻakinautolu ʻi hono fatafata, pea tataki fakafiemālie ʻakinautolu ʻoku feitama.
12 Onye jirila ọbụ aka ya tụọ mmiri dị nʼoke osimiri? Maọbụ onye jiri ntu-aka ya tụọ mbara eluigwe? Onye ka ọ bụ jirila nkata kute uzuzu? Maọbụ jiri ihe ọtụtụ tụọ ugwu ukwu? Onye kwa ji ihe ọtụtụ tụọ ugwu nta?
Ko hai kuo ne fua ʻae ngaahi vai ʻi hono ʻaofi nima, pea fuofua ʻae langi ʻaki ʻae hanga, pea fakakātoa ʻae efuefu ʻoe fonua ʻi he meʻa fuofua, pea kuo fakamamafa ʻae ngaahi moʻunga ʻi he meʻa fakamamafa, pea mo e ngaahi tafungofunga ʻi he meʻa fakatatau?
13 Onye nwere ike ịghọta Mmụọ nke Onyenwe anyị, maọbụ dịka onye ndụmọdụ Onyenwe anyị na-ezi ya ihe?
Ko hai kuo ne fakahinohino ʻae Laumālie ʻo Sihova, pea hoko ko ʻene akonaki ke fakahinohino ia?
14 Ọ bụ onye ka Onyenwe anyị gakwuru gbaa izu ka ọ kọwaara ya ihe, ọ bụ onye ziri ya ụzọ bụ nke dị mma? Onye bụ onye ahụ kuziri ya ihe ọmụma, maọbụ gosi ya ụzọ nke nghọta?
Ko hai naʻa na fakakaukau mo ia, koeʻuhi ke ne fakapotoʻi ia, pe ako kiate ia ʻi he hala ʻoe fakamaau, pe ko hai naʻa ne akonakiʻi ia ʻi he ʻilo, pea fakahā kiate ia ʻae hala ʻoe ʻiloʻilo?
15 Nʼezie, mba niile dị iche iche dịka otu ntupụta mmiri tanyere nʼime efere; a na-agụnye ha dịka uzuzu dị nʼelu ihe ọtụtụ e ji atụ ihe; ọ na-atụ ala ndị ahụ mmiri gbara gburugburu dịka a ga-asị na ha bụ uzuzu ọma na-adịghị arọ.
Vakai, ʻoku tatau ʻae ngaahi puleʻanga mo e tulutā ʻoe ipu vai, pea ʻoku lau ia ʻo hangē ko e efuefu iiki ʻoe meʻa fakatatau: vakai, ʻoku ne toʻo hake ʻae ngaahi motu ʻo hangē ko e meʻa siʻi ʻaupito.
16 Osisi niile dị na Lebanọn ezughị iji kwanye ọkụ e ji a chụrụ Chineke anyị aja. Otu a kwa, anụmanụ niile dị nʼọhịa Lebanọn niile erughị iji chụọrọ Chineke anyị aja.
Pea ʻoku siʻi ʻa Lepanoni ke tutu, pea ʻoku siʻi ʻae fanga manu ʻi ai ki ha feilaulau tutu.
17 O nweghị ihe ọbụla mba niile dị nʼụwa bụ nʼihu ya; ọ na-agụ ha ka ihe na-abaghị uru, dịka ihe na-erughị ihe efu.
‌ʻOku hangē ko e meʻa noa pe ʻae ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻi hono ʻao; pea ʻoku lau ia kiate ia ko e siʻi hifo ʻi he meʻa noa pe, mo e vaʻinga.
18 Onye kwanụ ka unu ga-eji tụnyere Chineke? Olee ụdị oyiyi unu ga-eji kọwaa ihe o yiri?
Pea te mou fakatatau kia hai ʻae ʻOtua? Pe ko e hā ha fakatātā te mou fakatatau kiate ia?
19 Ma gbasara arụsị apịrị apị, nke onye na-akwa nka ọla tụrụ, nke onye ọkpụ ụzụ ọlaedo na-eji ọlaedo techie ya, ọ bụkwa ya ka ọ na-akpụrụ ọlaọcha.
‌ʻOku haka ʻe he tangata tufunga ha tamapua, pea ko e tufunga koula ʻoku ʻufiʻufi ia ʻaki ʻae koula, pea ʻoku ne ngaohi ʻae kahoa fihifihi ʻaki ʻae siliva
20 Ma onye ogbenye na-enweghị ịchụ aja dị otu a na-ahọrọ osisi nke na-agaghị ere ure. Ọ na-akpọtara onwe ya onye maara akwa ǹka osisi nke ọma, onye ga-apịtara ya oyiyi arụsị nke na-agaghị ada ada.
Ko ia ʻoku lahi ʻene masiva pea ʻoku ʻikai haʻane feilaulau, ʻoku ne fili ha ʻakau ʻe ʻikai popo; ʻoku ne kumi kiate ia ha tufunga poto ke fokotuʻu ha tamapua kuo tā ʻaia ʻe ʻikai ueʻi.
21 Ọ bụ na unu amaghị? Ọ ga-abụ na unu anụbeghị ya? Ọ pụtara na a kọbereghị unu ya site na mmalite? Ọ bụ na unu aghọtabeghị site na mgbe a tọrọ ntọala ụwa?
Kuo taʻeʻilo ʻekimoutolu? Naʻe ʻikai te mou fanongo? ʻIkai kuo fakahā kiate kimoutolu mei he kamataʻanga? ʻIkai kuo mou ʻilo talu mei he ʻai ʻae tuʻunga ʻo māmani?
22 Na Chineke nọ nʼelu ocheeze ya nke gbara ụwa gburugburu. Ndị nọ nʼụwa dịkwa ka ụmụ ụkpana. Ọ bụ ya tụsara eluigwe dịka akwa, were ya mere ebe obibi ya.
Ko ia ia ʻoku ʻafio ʻi he takatakai ʻo māmani, pea ko e kakai ʻoku nofo ai ʻoku tatau kiate ia mo e fanga heʻe; ko ia ia ʻoku ne fofola ʻae ngaahi langi ʻo hangē ko e puipui, pea folahi ia ʻo hangē ko e fale fehikitaki ke nofo ai:
23 Ọ na-eweda ndị ukwu niile nke ụwa, mee ha ka ha ghọọ ihe efu.
Ko ia ʻoku ne fakahifo ki lalo ʻae houʻeiki ke ʻikai; ʻoku ne ngaohi ʻae kau fakamaau ʻoe fonua ko e vaʻinga.
24 Mgbe a na-ele ha anya, ha na-adị ka ihe a kụrụ nʼubi nke na-epute epute. Mgbe a kụrụ ha, mgbe ha na-epute, mgbe ha na-amanye mgbọrọgwụ nʼala, mgbe ahụ kwa ka Onyenwe anyị na-ezite ifufe nke na-akpọnwụ ha, bufuo ha dịka ahịhịa kpọrọ nkụ.
‌ʻIo, ʻe ʻikai tō ʻakinautolu; ʻio, ʻe ʻikai tūtuuʻi ʻakinautolu: ʻio, ʻe ʻikai aka ʻi he kelekele honau tefito: pea te ne ifi kiate kinautolu, pea te nau mae, pea ʻe ʻave ʻakinautolu ʻe he ʻahiohio ʻo hangē ko e veve.
25 “Olee onye unu ga-eji tụnyere m? Onye kwa ka mụ na ya ha?” Nke a bụ ihe Onye Nsọ Izrel na-ajụ.
“ʻOku pehē ʻe he tokotaha māʻoniʻoni, Pea te mou fakatatau au kia hai, pe te u tatau mo hai?
26 Lee anya nʼeluigwe; onye kere kpakpando ndị a niile? Onye na-edu ha dịka onye ọzụzụ atụrụ? Onye na-akpọ nke ọbụla aha ya? Ọ bụ site nʼamamihe na ike ya dị ukwuu, ka o ji eme ka ha ghara ịkpafu.
Hiki hake homou mata ki ʻolunga, pea vakai pe ko hai kuo ne fakatupu ʻae ngaahi meʻa ni, ʻaia ʻoku ne lau mo taki kituʻa honau tokolahi; ʻoku ne ui ʻakinautolu kotoa pē ʻi honau hingoa ʻi he lahi ʻo hono māfimafi, koeʻuhi ʻoku mālohi ia ʻi he māfimafi, ʻoku ʻikai ha taha ʻoku taʻehāmai.
27 Ọ bụ nʼihi gịnị ka i ji na-asị, gị Jekọb? Ọ bụkwa gịnị mere gị Izrel, i ji na-atamu ntamu na-asị, “Ụzọ m bụ ihe ezonarịrị Onyenwe anyị, Chineke adịghị etinyekwa anya ya nʼihe metụtara m?”
Ko e hā ʻoku ke pehē, ʻe Sēkope, pea ke pehē, ʻE ʻIsileli, “Kuo fufū hoku hala meia Sihova, pea kuo taʻetokanga ʻa hoku ʻOtua ki hoku fakamaau?”
28 Ọ bụ na ị matabeghị? Ọ ga-abụ na ị nụbeghị ya? Onyenwe anyị bụ Chineke nke mgbe niile ebighị ebi, Onye kere nsọtụ niile nke ụwa. Ọ naghị ada mba; ike adịghịkwa agwụ ya. O nwekwaghị onye pụrụ ịmata ịdị omimi nke nghọta ya.
“ʻIkai naʻa ke ʻilo? ʻIkai naʻa ke fanongo, ko Sihova ko e ʻOtua taʻengata ia, ko e Tupuʻanga ʻoe ngaahi ngataʻanga ʻo māmani, ʻoku ʻikai pongia ia, pea ʻoku ʻikai vaivai? ʻOku taʻefaʻaʻiloʻi ʻa ʻene ʻilo.
29 Ọ na-enye ndị na-ada mba ike, na-emekwa ka ndị na-enweghị ume nwee ume.
‌ʻOku ne foaki ʻae mālohi ki he vaivai; pea kiate kinautolu ʻoku ʻikai haʻanau mālohi ʻoku ne fakatupu ʻae mālohi.
30 Ọ bụladị ụmụ okorobịa na-ada mba, ike na-agwụkwa ha. E, ụmụ okorobịa na-asọ ngọngọ daa,
‌ʻIo ʻe pongia ʻae fānau tupu pea vaivai, pea ʻe hinga ʻaupito mo e kau talavou:
31 ma ndị niile olileanya ha dị na Onyenwe anyị, ga-agbanwe ike ha, nweta ike ọhụrụ. Ha ga-eji nku felie elu dịka ugo. Ha ga-agba ọsọ, ma ike agaghị agwụ ha; ha ga-aga ije ma ha agaghị ada mba.
Ka ko kinautolu ʻoku tatali kia Sihova ʻe fakafoʻou honau mālohi; te nau puna hake ʻaki ʻae kapakau ʻo hangē ko e fanga ʻikale; te nau lele ka e ʻikai vaivai; pea te nau ʻeveʻeva, kā ʻe ʻikai pongia.”

< Aịzaya 40 >