< Ọrụ Ndị Ozi 8 >

1 Sọl kwenyere ka e gbuo ya. Nʼụbọchị ahụ, oke mkpagbu bidoro megide nzukọ dị na Jerusalem. Ndị niile kwere ekwe, ma ewezuga ndị ozi nʼonwe ha gbasasịrị nʼala Judịa na Sameria.
Pea ʻi he ʻaho ko ia, naʻe lahi ʻae fakatanga ki he siasi ʻi Selūsalema; pea naʻe fakamovetevete ʻakinautolu kotoa pē ʻi he fonua ko Siutea mo Samēlia, kae [nofo pe ]ʻae kau ʻaposetolo.
2 Ndị ikom, ndị na-atụ egwu Chineke, bịara buru ozu Stivin gaa lie ya. Ha ruru ụjụ nke ukwuu nʼihi ya.
Pea naʻe fai ʻae putu ʻo Setiveni ʻe he kau tangata lotu, pea naʻe lahi ʻenau tangi ʻiate ia.
3 Ma Sọl bidoro ịla nzukọ nʼiyi. Ọ na-abanye site nʼụlọ ga nʼụlọ ndị kwere ekwe na-adọpụta ha, nwoke na nwanyị, tinye ha nʼụlọ mkpọrọ.
Ka ko Saula naʻa ne maumauʻi ʻae siasi, ʻo hū ki he fale kotoa pē, mo ne toho ʻae kakai tangata mo e fefine, ʻo fakahū ki he fale fakapōpula.
4 Ndị ahụ a chụsasịrị zisara oziọma nʼebe niile ha gbagara.
Pea ko kinautolu naʻe fakamovetevete, naʻa nau ʻalu ki he potu kotoa pē, mo malangaʻaki ʻae folofola.
5 Filip gara nʼotu obodo dị na Sameria kwusaara ndị nọ nʼebe ahụ ihe banyere Kraịst.
Pea naʻe toki ʻalu hifo ʻa Filipe ki he kolo ʻo Samēlia, ʻo malangaʻaki ʻa Kalaisi kiate kinautolu.
6 Igwe mmadụ gere ntị nʼihe Filip na-ekwu nʼihi na ha hụrụ ọrụ ịrịbama ọ rụrụ.
Pea naʻe tokanga ʻo loto taha ʻae kakai ki he ngaahi meʻa naʻe leaʻaki ʻe Filipe, ʻi heʻenau fanongo mo mamata ki he ngaahi mana naʻa ne fai.
7 Mmụọ ndị ahụ na-adịghị ọcha ji iti mkpu site nʼime ọtụtụ mmadụ pụta. Ọ gwọkwara ọtụtụ ndị ahụ ha kpọnwụrụ akpọnwụ na ndị ngwụrọ.
He naʻe haʻu kituʻa ʻae kau laumālie ʻuli mei he tokolahi naʻa nau ʻulusino ai, ʻonau tangi leʻo lahi: pea naʻe fakamoʻui ʻae tokolahi naʻe pukea ʻi he mahaki tete, pea mo e kau pipiki.
8 Nʼihi ya, ọṅụ dị ukwuu jupụtara nʼobodo ahụ.
Pea naʻe lahi ʻae fiefia ʻi he kolo ko ia.
9 Ugbu a, kemgbe ọtụtụ oge gara aga, otu nwoke aha ya bụ Saimọn bụ onye mgbaasị. O jirila mgbaasị ya mee ọtụtụ ihe tụrụ ndị niile bi nʼobodo Sameria nʼanya. Ọ na-anyakwa isi na ya bụ onye dị ukwu.
Ka naʻe ʻi ai ʻae tangata naʻe hingoa ko Saimone, ʻaia ne tomuʻa fai ʻae kikite ʻi he kolo ʻo ne fakamanaʻi ʻae kakai ʻo Samēlia, mo ne pole ko e lahi ia:
10 Onye ọbụla, ma onye ukwu ma onye nta, na-ege ya ntị na-asịkwa “Nwoke a bụ ike Chineke ahụ a na-akpọ Ike dị ukwuu.”
Pea naʻa nau tokanga kotoa pē kiate ia, mei he iiki ʻo aʻu ki he lalahi, ʻonau pehē, “Ko e mālohi lahi ʻoe ʻOtua ʻae tangata ni.”
11 Ha na-ege ya ntị oge niile nʼihi na ọ na-eji ike mgbaasị ya na-eme ihe juru ha anya.
Pea naʻa nau tokanga kiate ia, koeʻuhi kuo fuoloa ʻene fakaofo kiate kinautolu ʻi heʻene fie mana.
12 Ma mgbe ha kwenyere nʼoziọma Filip dịka ọ na-ekwusa ihe banyere oziọma alaeze Chineke na aha Jisọs Kraịst, e mere ha baptizim, ma nwoke ma nwanyị ha.
Ka kuo nau tui kia Filipe, ʻi heʻene malangaʻaki ʻae ngaahi meʻa ʻoe puleʻanga ʻoe ʻOtua, mo e huafa ʻo Sisu Kalaisi, pea nau papitaiso, ʻae tangata mo e fefine.
13 Saimọn kwerekwara otu aka ahụ. Mgbe e mechara ya baptizim, o bidoro iso Filip na-agagharị nʼihi ihe ịrịbama na ọrụ ebube niile Filip rụrụ, tụrụ ya nʼanya nke ukwuu.
Pea toki tui foki mo Saimone: pea kuo papitaiso ia, pea nofo ia mo Filipe, ʻo ofo ʻi heʻene mamata ki he ngaahi mana mo e meʻa fakaofo lahi naʻa ne fai.
14 Mgbe ndị ozi nọ na Jerusalem nụrụ na ndị Sameria anabatala okwu nke Chineke, ha zigaara ha Pita na Jọn.
Pea ʻi he fanongo ʻae kau ʻaposetolo ʻi Selūsalema kuo tali ʻe Samēlia, ʻae folofola ʻae ʻOtua, naʻa nau fekau ʻa Pita mo Sione kiate kinautolu:
15 Mgbe ha bịaruru, ha kpere ekpere ka ha nata Mmụọ Nsọ.
Pea ʻi heʻena hoko hifo, naʻa na hūfia ʻakinautolu, ke nau maʻu ʻae Laumālie Māʻoniʻoni:
16 Nʼihi na Mmụọ Nsọ abịakwasịbeghị onye ọbụla nʼime ha, kama ihe e mere ha bụ baptizim nʼaha Onyenwe anyị Jisọs.
(He naʻe teʻeki ai tō ia ki ha niʻihi ʻiate kinautolu: ka kuo nau papitaiso pe ʻi he huafa ʻoe ʻEiki ko Sisu.)
17 Mgbe Pita na Jọn bikwasịrị ha aka nʼisi, ha natara Mmụọ Nsọ.
Pea naʻa na toki hilifaki hona nima kiate kinautolu, pea nau maʻu ʻae Laumālie Māʻoniʻoni.
18 Mgbe Saimọn hụrụ na a na-enye Mmụọ Nsọ naanị site nʼaka ndị ozi bikwasịrị ha nʼisi, o chere ha ego nʼihu,
Pea kuo mamata ʻa Saimone ʻoku foaki ʻae Laumālie Māʻoniʻoni ʻi he hili ʻae nima ʻoe ongo ʻaposetolo, pea fie ʻatu ʻe ia ʻae paʻanga kiate kinaua,
19 sị, “nyekwanụ m ike a. Ka onye ọbụla m bikwasịrị aka nʼisi nata Mmụọ Nsọ.”
‌ʻO ne pehē, “Foaki mai foki kiate au ʻae mālohi ni, koeʻuhi ke ʻilonga ʻaia te u hili ki ai hoku nima, ke maʻu ʻe ia ʻae Laumālie Māʻoniʻoni.”
20 Ma Pita sịrị, “Gị na ego gị laakwa nʼiyi. Nʼihi na i chere na ị ga-eji ego zụta onyinye Chineke.
Ka naʻe pehē ʻe Pita kiate ia, “Ke malaʻia mo koe hoʻo paʻanga, koeʻuhi kuo ke mahalo ʻe faʻa fakatauʻaki ʻae paʻanga ʻae foaki ʻae ʻOtua.
21 I nweghị oke maọbụ ihe nketa nʼọrụ a, nʼihi na obi gị ezighị ezi nʼihu Chineke.
‌ʻOku ʻikai siʻi hao ʻinasi pe tufakanga ʻi he meʻa ni: he ʻoku ʻikai lelei ho loto ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua.
22 Si nʼajọ omume gị chegharịa, rịọ Onyenwe anyị arịrịọ ma eleghị anya ọ ga-agbaghara gị echiche ọjọọ niile nke obi gị.
Ko ia ke ke fakatomala ʻi hoʻo angahala ni, pea hū ki he ʻOtua, heiʻilo ʻe fakamolemole kiate koe ʻae mahalo ʻo ho loto.
23 Nʼihi na ahụrụ m na ị jupụtara nʼobi ilu na ị nọkwa nʼagbụ nke ajọ omume.”
He ʻoku ou ʻilo ni ʻoku ke ʻi he kona ʻoe ʻahu, pea ʻoku haʻi ʻaki koe ʻae angahala.”
24 Saimọn zara Pita sị, “Biko, kpee ekpere rịọrọ m Chineke, ka ihe ndị a niile i kwuru, hapụ ịbịakwasị m.”
Pea leaange ʻa Saimone, ʻo pehē, “Mo hūfia au ki he ʻEiki, ke ʻoua naʻa tō kiate au ha meʻa ʻe taha ʻi he ngaahi meʻa kuo mo lea ki ai.”
25 Mgbe ha gbachara akaebe, ma kwusaakwa okwu nke Onyenwe anyị, ha lọghachiri Jerusalem. Ma mgbe ha na-ala ha zisara oziọma nʼọtụtụ obodo ndị Sameria.
Pea kuo ʻosi ʻena fakahā mo malangaʻaki ʻae folofola ʻae ʻEiki, ne na toe liu mai ki Selūsalema, ʻo malangaʻaki ʻae ongoongolelei ʻi he ngaahi potu kakai kehekehe ʻo Samēlia.
26 Mgbe ahụ mmụọ ozi Onyenwe anyị gwara Filip sị, “Gaa na ndịda, nʼụzọ ọzara nke siri Jerusalem gawa Gaza, ụzọ ahụ bụ ụzọ ọzara.”
Pea naʻe lea ha ʻāngelo ʻae ʻEiki kia Filipe, ʻo pehē, “Tuʻu, pea ke ʻalu ki he feituʻu tonga, ki he hala ʻoku ʻalu hifo mei Selūsalema ki Kesa, ʻaia ko e toafa.”
27 O biliri gawa. Mgbe ahụ, otu onye Itiopia bụ onye onozi, bụrụkwa onyeisi ozi dị mkpa, onye na-eche akụ nke Kandis, eze nwanyị ndị Itiopia, gara Jerusalem ife Chineke.
Pea tuʻu ia, ʻo ʻalu: pea vakai, ko e tangata ʻItiopea, ko e ʻiunoke, koē naʻe ʻaʻana ʻae tauhi ʻo ʻene koloa kotoa pē, pea naʻe ʻalu ia ki Selūsalema ke lotu:
28 Mgbe ọ na-ala, ọ nọdụrụ ala nʼụgbọala ya, nke ịnyịnya na-adọkpụgharị, na-agụ akwụkwọ Aịzaya onye amụma.
Pea ʻi heʻene liu mai, kuo heka ʻi hono saliote, pea naʻe lau ʻe ia ʻae palōfita ko ʻIsaia.
29 Mmụọ Nsọ gwara Filip, “Gaa ụgbọ ahụ nso, sonyekwara ya.”
Pea naʻe toki pehē ʻe he Laumālie kia Filipe, “ʻAlu atu ke hoko ki he saliote na.”
30 Filip gara nso, nụkwa ka ọ na-agụ akwụkwọ Aịzaya onye amụma. Ọ sịrị, “Ị na-aghọta ihe ị na-agụ?”
Pea lele atu ʻa Filipe, ʻo ne fanongo ki heʻene lautohi ʻi he palōfita ko ʻIsaia, pea ne pehē, “ʻOku ke ʻilo [hono ʻuhinga ]ʻo ia ʻoku ke lau?”
31 Ọ sịrị, “M ga-esi aṅaa ghọta, ma mmadụ ezighị m?” Ọ rịọrọ Filip ka ọ rigota nʼụgbọala ahụ, soro ya nọdụ nʼime ya.
Pea pehē ʻe ia, “Te u ʻilo fēfē, ʻo kapau ʻe ʻikai fakahinohino au ʻe ha tangata?” Pea naʻa ne kole kia Filipe ke ʻalu hake ke na haheka mo ia.
32 Mpaghara akwụkwọ nsọ ọ na-agụ bụ nke a, “E duuru ya dị ka atụrụ gaa nʼebe a ga-egbu ya. Dịka nwa atụrụ na-anọ nwayọọ nʼihu onye na-akpacha ya ajị, otu a ka ọ na-emegheghị ọnụ ya.
Ko e potu ʻeni ʻi he tohi naʻa ne lau, “Naʻe tataki ia ʻo hangē ko e sipi ke tāmateʻi; pea hangē ko e lami ʻoku noa ʻi he ʻao ʻoe tangata kosi, pehē naʻe ʻikai mafaʻa hono fofonga:
33 Nʼọnọdụ ịdị ala ya, e meghị ka ikpe ziri ezi ruo ya aka. Onye ga-akọ akụkọ banyere agbụrụ ya? Nʼihi na e sitere nʼụwa wepụ ndụ ya.”
‌ʻI heʻene moʻulaloa naʻe fakamālohiʻi ia: pea ko hai te ne fakahā hono tupuʻanga? He naʻe ʻave ʻene moʻui ʻi māmani.”
34 Onozi ahụ jụrụ Filip, “Biko, gwa m, onye ka onye amụma a na-ekwu okwu ya? Ọ bụ ihe banyere onwe ya ka ọ na-ekwu, ka ọ bụ banyere onye ọzọ?”
Pea leaange ʻae ʻiunoke kia Filipe, ʻo pehē, “ʻOku ou kole kiate koe, ko e lea eni ʻae palōfita kia hai? Kiate ia, pe ki ha tangata kehe?”
35 Mgbe ahụ, Filip malitere ikwu okwu, site nʼakụkọ akwụkwọ nsọ ọ na-agụ kọọrọ ya akụkọ oziọma banyere Jisọs.
Pea mafaʻa ʻae ngutu ʻo Filipe ʻo ne kamata ʻi he tohi ko ia, ʻo malangaʻaki ʻa Sisu kiate ia.
36 Mgbe ha na-aga nʼụzọ, ha bịaruru ebe ọdọ mmiri nta dị. Onozi ahụ sịrị, “Lee, nke a bụ mmiri. Ọ dị ihe ga-egbochi ime m baptizim?”
Pea ʻi heʻena fononga ʻi he hala, naʻa na hoko ki he vai: pea pehē ʻe he ʻiunoke, “Vakai, ko e vai; ko e hā ʻoku taʻofi ke ʻoua naʻaku papitaiso?”
37 Filip sịrị, “Ọ bụrụ na i ji obi gị niile kwere, e nwere ike ime gị baptizim.” Onozi ahụ sịrị, “Ekwere m na Jisọs Kraịst bụ Ọkpara Chineke.”
Pea pehē ʻe Filipe, “ʻOku lelei ia, ʻo kapau ʻoku ke tuiʻaki ho loto kotoa.” Pea ne leaange, ʻo pehē, “ʻOku ou tui ko Sisu Kalaisi ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua,”
38 O kwuru ka a kwụsị ụgbọala ahụ. Mgbe ahụ, onozi ahụ na Filip wụdatara banye nʼime mmiri ebe Filip nọ mee ya baptizim.
pea fekau ʻe ia ke tuʻu ʻae saliote: pea ne na ʻohifo fakatouʻosi ki he vai, ʻa Filipe mo e ʻiunoke; pea ne papitaiso ʻi ai.
39 Mgbe ha sitere nʼime mmiri ahụ pụta, ngwangwa Mmụọ Onyenwe anyị sitere nʼebe ahụ wepụ Filip, onye onozi ahụ ahụkwaghị ya anya ọzọ; kama ọ gara nʼihu nʼije ya na-aṅụrịkwa ọṅụ.
Pea kuo na ʻohake mei he vai, pea ʻave ʻa Filipe ʻe he Laumālie ʻoe ʻEiki, pea naʻe ʻikai toe mamata ʻe he ʻiunoke kiate ia: pea fononga ia ʻi hono hala kuo fiefia.
40 Ebe ọzọ a hụrụ Filip bụ nʼAzọtus. O jegharịkwara nʼobodo niile dị nʼala ahụ, na-ekwusa oziọma ruo mgbe ọ bịaruru Sizaria.
Ka naʻe ʻilo ʻa Filipe ʻi ʻAsota: pea fononga atu ia, mo malanga ʻi he ngaahi kolo kotoa pē, ʻo fai ki Sesalia.

< Ọrụ Ndị Ozi 8 >