< Ọrụ Ndị Ozi 23 >

1 Mgbe Pọl legidere ndị nzukọ a anya, ọ sịrị, “Ụmụnna m, mụ onwe m ejirila ezi akọnuche bie ndụ m niile nʼihu Chineke ruokwa ụbọchị taa.”
Pea sio fakamamaʻu ʻa Paula ki he kau fakamaau, pea ne pehē, “ʻAe kau tangata ko e kāinga, Kuo u moʻui angatonu pe ʻi he ʻao ʻoe ʻOtua ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni.”
2 Nke a mere, Ananayas onyeisi nchụaja nyere iwu ka ndị nọ ya nso tie ya aka nʼọnụ.
Pea naʻe fekau ʻe ʻAnanaia ko e taulaʻeiki lahi kiate kinautolu naʻe tuʻu ofi kiate ia, ke nau sipiʻi hono ngutu.
3 Ma Pọl, sịrị ya, “Otu a ka Chineke ga-esi tie gị, gị mgbidi e tere nzu. Ụdị onye ikpe dị aṅaa ka ị bụ i ji na-emebi iwu nʼonwe gị site nʼinye iwu ka e si otu a tie m ihe?”
Pea toki pehē ʻe Paula kiate ia, “ʻE taaʻi koe ʻe he ʻOtua, ʻa koe, ko e holisi kuo vali hinehina: he ʻoku ke nofo ke fakamaau au ʻo fakatatau ki he fono, pea ke fekau ke taaʻi au ʻo taʻetatau mo e fono?”
4 Ndị guzo ya nso sịrị, “Ị na-ekwutọ onyeisi nchụaja Chineke?”
Pea pehē ʻekinautolu naʻe tutuʻu ai, “ʻOku ke lea kovi ki he taulaʻeiki lahi ʻae ʻOtua?”
5 Ma Pọl sịrị, “Aghọtaghị m, ụmụnna m na ọ bụ onyeisi nchụaja. Nʼihi na akwụkwọ nsọ kwuru sị, ‘Ekwula okwu ọjọọ ọbụla megide onye na-achị ndị nke gị.’”
Pea pehē ʻe Paula, “ʻE kāinga, naʻe ʻikai te u ʻilo ko e taulaʻeiki lahi ia: he kuo tohi, ‘ʻOua naʻa ke lea kovi ki he pule ʻa hoʻo kakai.’”
6 Mgbe Pọl chọpụtara na otu ụzọ nʼime nzukọ ahụ bụ ndị otu Sadusii, ebe ndị ọzọ bụkwa ndị Farisii, o tiri mkpu nʼime nnọkọ ahụ sị, “Ụmụnna m, abụ m onye Farisii na nwa ndị Farisii. A na-ekpe m ikpe taa nʼihi olileanya m nwere na mbilite nʼọnwụ nke ndị nwụrụ anwụ.”
Ka kuo ʻilo ʻe Paula ko e Sātusi ʻae niʻihi, pea ko e Fālesi ʻae niʻihi, pea kalanga ia ʻi he ʻao ʻoe kau fakamaau, [ʻo pehē], “ʻAe kau tangata ko e kāinga, ko e Fālesi au, pea ko e foha ʻoe Fālesi; pea ko e meʻa ʻi he ʻamanaki ki he toetuʻu ʻoe mate ʻoku fakamaau ai au.”
7 Mgbe o kwusiri nke a esemokwu dapụtara nʼetiti ndị Farisii na ndị Sadusii. Ọgbakọ ahụ kewara.
Pea kuo hili ʻene lea ko ia, pea tupu ʻae kikihi ʻi he kau Fālesi mo e kau Satusi: pea naʻe vaeua ʻae kakai.
8 Nʼihi na ndị Sadusii na-asị na mbilite nʼọnwụ maọbụ mmụọ ozi maọbụ mmụọ ọbụla adịghị. Ma ndị Farisii kweere nʼihe ndị a niile.
He ʻoku pehē ʻe he Satusi, ʻoku ʻikai ha toetuʻu, pe ha ʻāngelo, pe ha laumālie: ka ʻoku tui ki ai fakatouʻosi pe ʻae kau Fālesi.
9 Mkpọtụ malitere na-ada ike ike. Ụfọdụ ndị ozizi iwu so nʼotu ndị Farisii biliri ọtọ malite ịrụ ụka nʼoke olu sị, “Anyị ahụghị ihe ọjọọ nʼebe nwoke a nọ, ma gịnịkwa ma ọ bụrụ na ọ bụ mmụọ, maọbụ mmụọ ozi gwara ya okwu?”
Pea naʻe tupu ʻae fuʻu vālau: pea tuʻu hake ʻae kau tangata tohi naʻe kau mo e kau Fālesi, pea lea mālohi, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai te mau ʻilo ha kovi ʻi he tangata ni: pea kapau kuo lea kiate ia ha laumālie pe ha ʻāngelo, ke ʻoua naʻa tau tauʻi ʻae ʻOtua.”
10 Esemokwu a bịara karịa, nke mere na onyeisi ọchịagha tụrụ egwu na ha ga-adọkasị Pọl. Ọ gwara ndị agha ya ka ha banye were ike kpọpụta ya, ziga ya nʼogige ndị agha.
Pea kuo tupu ʻae kikihi lahi, pea ʻi he manavahē ʻae ʻeikitau naʻa haehae ʻa Paula ʻekinautolu, naʻa ne fekau ke ʻalu hifo ʻae kau tau, ʻo ʻomi fakamālohi ia meiate kinautolu, pea ʻomi ki he fale lahi ʻoe kau tau.
11 Nʼabalị ya, Onyenwe anyị bịakwutere ya sị, “Nwee obi ike, dịka i si gbaa ama banyere m na Jerusalem, ị ghaghị ịgbakwara m ama na Rom.”
Pea ʻi he pō ko ia, naʻe tuʻu ʻo ofi mai kiate ia ʻae ʻEiki, mo ne pehē, “Paula, ke ke fiemālie: koeʻuhi ʻe hangē ko hoʻo fakamoʻoni au ʻi Selūsalema, ʻe pehē foki hao fakamoʻoni kiate au ʻi Loma.”
12 Nʼụtụtụ echi ya ụfọdụ ndị Juu zukọtara gbaa izu, ṅụọkwa iyi na ha agaghị eri nri maọbụ ṅụọ ihe ọbụla tutu ruo mgbe ha gburu Pọl.
Pea kuo pongipongi ai, pea alea pau ʻae kau Siu niʻihi, mo nau fefuakavaʻaki, ʻonau pehē, “ʻE ʻikai te nau kai pe inu kaeʻoua ke nau tāmateʻi ʻa Paula.
13 Ndị zukọtara gbaa izu ọjọọ a karịrị iri mmadụ anọ.
Pea naʻe toko fāngofulu tupu ʻakinautolu naʻa nau fai ʻae fuakava ni.
14 Ha jekwuuru ndịisi nchụaja ha na ndị okenye, sị ha, “Anyị kwekọtara ịhapụ iri maọbụ ịṅụ ihe ọbụla tutu ruo mgbe anyị gburu Pọl.
Pea naʻa nau ʻalu ki he kau taulaʻeiki lahi mo e mātuʻa, ʻonau pehē, Kuo mau fefuakavaʻaki fakamamafa, ʻe ʻikai te mau kai ha meʻa kaeʻoua ke mau tāmateʻi ʻa Paula.
15 Ugbu a, unu na nzukọ zienụ onyeisi ọchịagha ka ọ kpọpụtara unu ya. Meenụ ka unu na-achọ ịjụpụtasị eziokwu nʼọnụ ya nakwa itule ikpe ya nke ọma. Anyị dị njikere igbu ya nʼụzọ tupu ọ bịaruo unu nso.”
Pea ko eni, ke lea fakataha ʻakimoutolu mo e kau fakamaau ki he pule ʻoe kau tau, ke ʻohifo ia kiate kimoutolu ʻapongipongi, ʻo hangē ko haʻamou fie fehuʻi fakapapau ʻi ha meʻa kiate ia: pea ʻi he teʻeki ke teitei ofi ia, te mau tali ke tāmateʻi ia.”
16 Ma nwa nwanne nwanyị Pọl nụrụ maka izuzu ọjọọ a. Ọ banyere nʼogige ndị agha kọọrọ Pọl.
Pea kuo fanongo ʻae tama ʻae tuofefine ʻo Paula ki he toitoi ʻe fai, naʻa ne ʻalu ʻo hū ki he fale lahi ʻoe kau tau, ʻo ne tala ia kia Paula.
17 Pọl kpọrọ otu nʼime ndịisi agha ahụ gwa ya, “Biko kpọrọ nwokorobịa a gaa nʼebe ọchịagha nọ, o nwere okwu dị mkpa ọ chọrọ ịgwa ya.”
Pea naʻe ui ʻa Paula ki he ʻeikitau ʻe taha, ʻo ne pehē, “Ke ke ʻave ʻae talavou ni ki he pule ʻoe tau! He ʻoku ai ʻene meʻa ke fakahā ki ai.
18 Ọ kpọọrọ ya jekwuru onyeisi agha, sị. “Pọl, onye mkpọrọ, kpọrọ m rịọ m ka m kpọtara gị nwokorobịa a nʼihi na o nwere ihe ọ chọrọ ịgwa gị.”
Pea ne toʻo ia ʻo ʻave ki he pule ʻoe tau, ʻo ne pehē, Naʻe ui mai ʻa Paula ko e pōpula kiate au, ʻo ne kole ke u ʻomi ʻae talavou ni kiate koe, he ʻoku ʻiate ia ʻae meʻa ke tala atu kiate koe.”
19 Onyeisi agha ahụ duuru ya nʼaka ya gaa nʼakụkụ ọzọ jụọ ya, “Gịnị bụ ihe ị chọrọ ịkọrọ m?”
Pea puke nima ia ʻe he pule ʻoe tau, ʻo na afe ki he potu lilo, pea ne fehuʻi, “Ko e hā ia ʻoku ke fie tala mai kiate au?”
20 Ọ sịrị, “Ndị Juu ụfọdụ ekwekọrịtala ịrịọ gị ka ị kpọpụta Pọl echi na nzukọ ụlọ ikpe. Ha ga-eme dịka ha nwere ihe dị mkpa ha chọrọ ịjụta ya.
Pea ne pehē, “Kuo alea ʻae kakai Siu ke kole kiate koe ke ke ʻohifo ʻa Paula ʻapongipongi ki he kau fakamaau, ʻo hangē ko haʻanau fie fehuʻi fakapapau ʻi ha meʻa kiate ia.
21 Ma aṅala ha ntị. Nʼihi na ihe karịrị iri mmadụ anọ na-ezo onwe ha na-eche inwude ya. Ndị a gbara ndụ na ha agaghị eri maọbụ ṅụọ ihe ọbụla tutu ruo mgbe ha gburu ya. Ha adịla njikere, ihe a na-eche bụ mkpebi gị nye arịrịọ ha.”
Kae ʻoua naʻa ke fai ki honau loto he ʻoku toitoi kiate ia ʻae kau tangata ʻe toko fāngofulu tupu meiate kinautolu, kuo nau fefuakavaʻaki, ʻe ʻikai te nau kai pe inu, kaeʻoua ke nau tāmateʻi ia: pea kuo nau teuteu eni, mo ʻamanaki te ke fai ki honau loto.”
22 Ọchịagha ahụ zilagara nwokorobịa ahụ site nʼinye ya iwu, “Emekwala ka onye ọbụla mata na ị bịara gwa m ihe dị otu a.”
Pea tukuange ʻe he pule ʻoe kau tau ʻae talavou ke ʻalu ʻone naʻinaʻi, [ʻo pehē], “ʻOua naʻa ke tala ki ha taha kuo ke fakahā mai ʻae meʻa ni kiate au.”
23 Mgbe e mesịrị, ọ kpọrọ mmadụ abụọ nʼime ndịisi agha nye ha iwu sị, “Gaanụ jikere narị ndị agha abụọ, na iri mmadụ asaa ndị na-agba ịnyịnya, tinyere narị ndị ikom abụọ ndị na-ama ùbe, ndị ga-aga Sizaria nʼelekere itoolu nke abalị a.
Pea ui ia ki he ongo ʻeikitau, ʻo ne pehē, “Teuteu ʻae kautau ʻe toko uangeau, ke nau ō ki Sesalia, ʻi hono tolu ʻoe feituʻupō, mo e kau tangata heka hoosi ʻe toko fitungofulu, mo e kau tangata toʻo tao ʻe toko uangeau;
24 Nyekwa Pọl ịnyịnya nke ọ ga-agba, ka e nwee ike duru ya gakwuru Feliks bụ gọvanọ nʼudo.”
Pea teuteu mo e fanga manu, ke heka ai ʻa Paula, pea aʻutaki moʻui ia kia Filike ko e tuʻi.”
25 O dere akwụkwọ nʼolu dị otu a:
Pea naʻa ne fai ʻae tohi, ʻo pehē,
26 Klọdiọs Lisias, Na-edegara Feliks onye nsọpụrụ na-adịrị, onye na-achị akụkụ a. Ana m ekele gị.
“Ko Kalotiusi Lisia ki he tuʻi lelei ʻaupito ko Filike: siʻotoʻofa atu.
27 Ndị Juu jidere nwoke a chọọ igbu ya, ma mgbe m nụrụ na ọ bụ onye Rom, mụ na ndị agha m bịara napụta ya nʼaka ha.
Naʻe puke ʻae tangata ni ʻe he kakai Siu, ʻonau fai ke tāmateʻi ia: pea ne u ʻalu atu mo e kau tau, ʻo fakahaofi ia, ʻi heʻeku ʻilo ko e Loma ia.
28 Achọrọ m ịmata ihe mere ha ji ebo ya ebubo, nʼihi ya eduuru m ya gaa nʼọgbakọ ndị okenye ha.
Pea ʻi heʻeku fie ʻilo ʻae meʻa ʻoku nau tukuakiʻi ai ia, ne u ʻatu ia ki heʻenau kau fakamaau:
29 Ma achọpụtara m na ọ bụ ihe banyere iwu ha. Nʼeziokwu, o nweghị ihe ọbụla kwesiri iji tụọ ya mkpọrọ maọbụ ọnwụ nʼime ebubo ahụ.
Pea ne u ʻilo kuo tukuakiʻi ia ʻi he ngaahi meʻa ʻo ʻenau fono, ka naʻe ʻikai tukuakiʻi ia ʻi ha meʻa ʻe totonu ai ke ne mate pe haʻisia.
30 Mgbe a gwara m banyere izuzu a na-agba megide nwoke a, ezitere m gị ya nʼegbughị oge. Enyekwara m ndị niile na-ebo ya ebubo iwu, ka ha bịa nʼihu gị kpee ọnụ ha.
Pea ʻi hono tala mai kiate au ʻoku toitoi ʻae kau Siu ki he tangata, ne u tuku atu leva ia kiate koe, mo fekau ki he kau tukuaki foki ke nau fakahā ʻi ho ʻao ʻa hono talatalaakiʻi. ʻOfa ke ke lelei pē.
31 Ya mere, nʼabalị ahụ, ndị agha dubatara Pọl na Antipatris dịka e nyere ha nʼiwu.
Pea naʻe toki ʻave ʻe he kau tau ʻa Paula, ʻo hangē ko e fekau kiate kinautolu, pea ʻomi poʻuli ai ki ʻAnitepeta.”
32 Nʼechi ya, ha hapụrụ ya na ndị na-agba nʼelu ịnyịnya ka ha duru ya gawa, ebe ha laghachiri nʼogige ndị agha.
Pea pongipongi hake, naʻa nau tukuange ʻae kau tangata heka hoosi ke nau ō mo ia, kae foki ʻakinautolu ki he fale lahi ʻoe kau tau.
33 Mgbe ha bịarutere Sizaria, ha nyere onyeisi obodo ahụ akwụkwọ ozi, ma kpọnyekwa ya Pọl.
Pea ʻi heʻenau aʻu atu ki Sesalia, ʻo tuku ʻae tohi ki he tuʻi, naʻa nau ʻomi foki ʻa Paula ki hono ʻao.
34 Gọvanọ ahụ gụrụ akwụkwọ ozi ahụ, jụọ ya akụkụ ala o si pụta. Mgbe ọ matara na ọ bụ onye Silisia,
Pea kuo ʻosi hono lau ʻe he tuʻi [ʻae tohi], pea ne fehuʻi pe ʻoku mei he fonua fē ia. Pea kuo ne ʻilo ko e Silisia ia;
35 ọ sịrị ya, “Aga m enye okwu gị ezigbo ohere mgbe ndị na-ebo gị ebubo bịara.” O nyekwara iwu ka e debe ya nʼobi Herọd nʼaka ndị nche.
Pea ne pehē, “Te u fanongo kiate koe ʻoka haʻu ho kau tukuakiʻi.” Pea ne fekau ke leʻohi ia ʻi he fale fakamaau ʻo Helota.

< Ọrụ Ndị Ozi 23 >