< Ọrụ Ndị Ozi 2 >

1 Mgbe ụbọchị Pentikọọsụ ruru, ha niile zukọtara nʼotu ebe.
Pea kuo hokosia ʻae ʻaho ʻoe Penitekosi, kuo nau kātoa ʻo loto taha ʻi he potu pe taha.
2 Na mberede, ụzụ yiri nke oke ifufe dị ike sitere nʼeluigwe bịa jupụta nʼụlọ ahụ ha nọ.
Pea fakafokifā naʻe ai ʻae ʻuʻulu mai mei he langi, ʻo hangē ha tuʻoni matangi mālohi ʻaupito, pea fakapito ʻaki ʻae fale kotoa pē naʻa nau nofo ai.
3 Ha hụrụ ihe dịka ire ọkụ ka o kewara nọkwasị nʼisi ha nʼotu nʼotu.
Pea naʻe hā mai kiate kinautolu ʻae ngaahi ʻelelo mangamanga ʻo hangē ko e afi, pea nofo ia ʻiate kinautolu taki taha.
4 Ha niile jupụtara na Mmụọ Nsọ, malite ịsụ asụsụ dị iche iche dịka Mmụọ Nsọ nyere ha ike.
Pea naʻe fakapito ʻaki ʻakinautolu kotoa pē ʻae Laumālie Māʻoniʻoni, pea naʻa nau kamata leaʻaki ʻae lea kehekehe, ʻo fakatatau ki hono fakaleaʻi ʻakinautolu ʻe he Laumālie.
5 Nʼoge ahụ, ọtụtụ ndị Juu ji obi ọcha na-efe Chineke nọ na Jerusalem. Ndị si na mba dị iche iche nʼokpuru eluigwe.
Pea naʻe ʻāunofo ʻi Selūsalema ʻae kakai Siu faʻa lotu, mei he puleʻanga kotoa pē ʻi lalo langi.
6 Igwe mmadụ gbakọtara nʼọnọdụ mgbagwoju anya mgbe ha nụrụ ụzụ ahụ, nʼihi na ha nụrụ ka ha na-asụ asụsụ nke onye ọbụla nʼime ha na-aghọta, nʼasụsụ obodo ha dị iche iche.
Pea ʻi he mafola ʻae ongoongo ni, naʻe fakakātoa ʻae kakai, pea nau puputuʻu lahi, koeʻuhi naʻe fanongo ʻae tangata taki taha ki heʻenau lea ʻi heʻene lea ʻaʻana.
7 Nʼoke iju anya, ha kwurịtara nʼonwe ha, “Ndị a niile na-ekwu okwu ha abụghị ndị Galili?
Pea naʻe ofo mo fakatumutumu ʻakinautolu kotoa pē, ʻonau fepehēʻaki, “Vakai, ʻikai ko e kau Kāleli kotoa pē ʻakinautolu na ʻoku lea?
8 Gịnị mere onye ọbụla nʼime anyị ji na-anụ okwu ha na-ekwu nʼasụsụ ala anyị dị iche iche?
Pea ʻoku fēfē nai ʻoku tau taki taha fanongo ki heʻetau lea, naʻa tau fanauʻi ai?
9 Ndị Patia, na ndị Midia, na ndị Elam, ndị bikwa nʼime Mesopotamịa, ndị Judịa, na ndị Kapadosia, ndị Pọntọs, na ndị Eshịa,
Ko e kakai Patia, mo e Metia, mo e ʻElama, pea mo e kau nofo ʻi Mesopōtemia, mo Siutea, mo Kapatosia, mo Ponito, mo ʻEsia,
10 ndị Frigia, na ndị Pamfilia, na ndị Ijipt, na ndị akụkụ Libiya nke dị Sirini nso, na ndị ọbịa si na Rom bịa
Mo Filisia, mo Pamifilia, mo ʻIsipite, pea mo e ngaahi potu ʻo Lipea ʻo ofi ki Sailine, mo e ngaahi muli mei Loma, ko e ngaahi Siu mo e kakai ului.
11 (ndị Juu na ndị kwere nʼokpukpe ndị Juu). Ndị Kriit na ndị Arab; anyị na-anụ okwu ha na-ekwu nʼasụsụ anyị dị iche iche banyere ọrụ ebube Chineke.”
Ko e kakai, Keliti mo e ʻAlepea, ʻoku tau fanongo ʻoku nau lea ʻi heʻetau lea ki he ngaahi ngāue fakaofo ʻae ʻOtua.”
12 O juru ha anya, gbaakwa ha gharịị. Ha sịrịtara onwe ha, “Gịnị ka nke a bụ?”
Pea naʻa nau ofo kotoa pē, ʻo taʻemaau honau loto, mo nau fepehēʻaki, “Ko e hā hono ʻuhinga ʻoe meʻa ni?”
13 Ma ụfọdụ ndị ọzọ na-akwa ha emo na-asị, “Ndị a bụ ndị mmanya na-egbu.”
Kae manuki ʻae niʻihi, ʻo pehē, “ʻOku fonu ʻi he uaine foʻou ʻae kau tangata ni.”
14 Pita guzoro, ya na ndị ozi iri na otu ahụ welie olu gwa ọgbakọ ahụ okwu, “Ndị Juu na unu ndị bi na Jerusalem, matanụ nke a, geekwanụ ntị na ihe m na-ekwu.
Ka naʻe tutuʻu hake ʻa Pita, mo e toko hongofulu ma tokotaha, ʻo leaʻaki ʻae leʻo lahi, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “ʻAkimoutolu ʻae kau tangata ʻo Siutea, mo kimoutolu kotoa pē ʻoku ʻāunofo ʻi Selūsalema, ke mou ʻilo eni, pea fakafanongo ki heʻeku lea:
15 Ọ bụghị mmanya na-egbu ndị a dị ka unu chere. Lee, ọ bụ naanị elekere itoolu nke ụtụtụ na-akụ.
He ʻoku ʻikai konā ʻakinautolu ni, ʻo hangē ko hoʻomou mahalo, he ko hono tolu pe eni ʻoe feituʻulaʻā ʻoe ʻaho.
16 Mba, nke a bụ mmezu ihe Juel onye amụma kwuru,
Ka ko eni ia naʻe lea ki ai ʻae palōfita ko Sioeli;
17 “‘Chineke sịrị, nʼoge ikpeazụ, aga m awụkwasị mmadụ niile Mmụọ m. Ụmụ unu ndị ikom na ụmụ unu ndị inyom ga-ebu amụma, ụmụ okorobịa unu ga-ahụkwa ọhụ, ndị okenye nwoke unu ga-arọ nrọ.
‘ʻOku pehē ʻe he ʻOtua, ʻE hoko ʻi he ngaahi ʻaho ʻamui, te u huaʻi hifo hoku Laumālie ki he kakai kotoa pē: pea ʻe kikite ʻe homou ngaahi foha mo homou ngaahi ʻofefine, pea ʻe hā ʻae ngaahi meʻa ki hoʻomou kau talavou, pea ʻe faʻa misi hoʻomou kau mātuʻa:
18 Ọ bụladị ndị ohu m, nwoke ha na nwanyị nʼime ha, ka m ga-awụkwasị Mmụọ m. Ha ga-ebukwa amụma.
Pea ʻi he ngaahi ʻaho ko ia, teu huaʻi hifo hoku Laumālie ki heʻeku kau tamaioʻeiki mo ʻeku kau kaunanga; pea te nau kikite;
19 Aga m egosi ihe ịtụnanya na mbara eluigwe, gosikwa ihe ịrịbama nʼụwa na nʼokpuru ụwa, ọbara na ọkụ na alulu anwụrụ ọkụ.
Pea te u fakahā ʻae ngaahi meʻa fakaofo ʻi ʻolunga ʻi he langi, mo e ngaahi fakaʻilonga ki lalo ʻi māmani; ko e toto mo e afi, mo e ʻahu ʻoe afi;
20 Anyanwụ ga-agbanwe ghọọ ọchịchịrị, ọnwa ga-aghọkwa ọbara, tupu ụbọchị Onyenwe anyị abịa, bụ ụbọchị ahụ dị ukwu dịkwa ebube.
Pea ʻe liliu ʻae laʻā ʻo poʻuli, pea mo e māhina ʻo toto, ʻi he teʻeki hoko ʻae ʻaho lahi pea fakamanavahē, ʻoe ʻEiki:
21 Ọ ga-erukwa, na onye ọbụla nke na-akpọku aha Onyenwe anyị, ka a ga-azọpụta.’
Pea ʻe pehē, ko ia ʻe ui ki he huafa ʻoe ʻEiki, ʻe fakamoʻui ia.’
22 “Ndị Izrel, geenụ ntị nʼokwu a, Jisọs onye Nazaret bụ nwoke Chineke gosiri unu, site nʼọrụ dị ike, nʼọrụ ebube nakwa ihe ịrịbama niile nke Chineke rụrụ nʼetiti unu site nʼaka ya, dịka unu ji anya unu hụ.
“ʻAe kau tangata ʻIsileli, fanongo ki he ngaahi lea ni; ko Sisu ʻo Nāsaleti, ko e tangata mei he ʻOtua, pea naʻe ongoongo ʻiate kimoutolu ʻi he ngaahi meʻa mana, mo e ngāue fakaofo, mo e fakaʻilonga, ʻaia naʻe fai ʻe he ʻOtua ʻiate ia ʻi homou ʻao, ʻo hangē ko ia ʻoku mou ʻilo foki ki ai:
23 Onye a ka e weere nyefee unu nʼaka site na nzube nke Chineke buru ụzọ tụọ atụmatụ ya, na dịka o siri mara na mbụ, ọ bụ ya ka unu gburu ma kpọgidekwa nʼobe site nʼaka ndị na-amaghị iwu.
‌ʻAia naʻe tukuange ʻe he ʻOtua, ʻi heʻene fakakaukau poto mo ʻene muʻaki ʻilo, pea naʻa mou puke ʻaki ia ʻae nima angahala, ʻo tutuki ia ki he ʻakau, ʻo tāmateʻi:
24 Ma Chineke emela ka o site nʼọnwụ bilie mgbe ọ tọpụchara ihe mgbu nke ọnwụ, nʼihi na ọnwụ enweghị ike ijide ya.
‌ʻAia kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtua, ʻi he veteange ʻoe mamahi ʻoe mate: koeʻuhi naʻe ʻikai ʻaupito faʻa taʻofi ʻaki ia.
25 Devid kwuru banyere ya, “‘Ana m ahụ Onyenwe anyị ka ọ na-anọgide nʼihu m mgbe niile. Nʼihi na ọ nọ nʼaka nri m. Agaghị m ama jijiji.
He ʻoku lea ʻa Tevita kiate ia, ‘Naʻaku mamata maʻu ki he ʻEiki ʻi hoku ʻao, he ʻoku ʻi hoku nima toʻomataʻu ia, ke ʻoua naʻa ueʻi au:
26 Ya mere, ọṅụ jupụtara m obi, ire m na-aṅụrịkwa ọṅụ; anụ ahụ m ga-ezukwa ike nʼolileanya,
Ko ia naʻe fiefia ai hoku loto, pea fiefia mo hoku ʻelelo; pea ʻe mālōlō foki ʻa hoku sino ʻi he ʻamanaki lelei:
27 nʼihi na ị gaghị ahapụ mkpụrụobi m nʼala mmụọ, ị gakwaghị ahapụ anụ ahụ nke Onye gị dị nsọ ka ọ hụ ire ure. (Hadēs g86)
Koeʻuhi ʻe ʻikai te ke tuku hoku laumālie ʻi hētesi, pea ʻe ʻikai te ke tuku ho tokotaha māʻoniʻoni ke ne ʻilo ʻae ʻauʻauha. (Hadēs g86)
28 I mere ka m mara ụzọ nke ndụ; ị ga-emekwa ka m jupụta nʼọṅụ nʼihu gị.’
Kuo ke fakahā kiate au ʻae ngaahi hala ʻoe moʻui; te ke fakafonu ʻaki au ʻae fiefia ʻi ho ʻao.’
29 “Ụmụnna m, eji m nkwuwa okwu na-agwa unu banyere nna nna anyị Devid, bụ onye nwụrụ anwụ e lie ya. Ili ya dịkwa nʼetiti anyị taa.
“ʻAe kau tangata mo e kāinga, tuku ke u lea ʻo fakamatala atu kiate kimoutolu ki he ʻeiki ʻi muʻa ko Tevita, he kuo pekia ia pea tanu, pea ʻoku ʻiate kitautolu hono fonualoto ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
30 Ma ọ bụ onye amụma marakwa na Chineke jiri ịṅụ iyi kwee ya nkwa na otu nʼime ụmụ ya ga-anọkwasị nʼocheeze ya.
Pea ko e palōfita ia, pea naʻa ne ʻilo kuo fuakava ʻe he ʻOtua kiate ia, te ne fokotuʻu ʻi hono hako, ʻo fakatatau ki he kakano, ʻae Kalaisi, ke nofo ʻi hono nofoʻa fakatuʻi;
31 Ebe o buuru ụzọ hụ ihe ga-eme nʼoge dị nʼihu, o kwuru banyere mbilite nʼọnwụ nke Kraịst, mgbe ọ sịrị, a hapụghị ya nʼala mmụọ; anụ ahụ ya ahụghịkwa ire ure. (Hadēs g86)
Pea ʻi heʻene ʻilo ia ʻi muʻa, naʻa ne lea ki he toetuʻu ʻo Kalaisi, ‘Naʻe ʻikai tuku maʻu hono laumālie ʻi hētesi, pea naʻe ʻikai ʻilo ʻe hono sino ʻae ʻauʻauha.’ (Hadēs g86)
32 Ọ bụ Jisọs a ka Chineke mere ka ọ dị ndụ ọzọ. Anyị niile bụkwa ndị akaebe banyere ya.
Pea ko e Sisu ni kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtua, pea ko e kau fakamoʻoni ki ai ʻakimautolu kotoa pē.
33 Ebe ọ bụ na e buliela ya elu nʼaka nri Chineke. Ọ natala Mmụọ Nsọ dịka Nna ya kwere na nkwa. Ihe a unu na-ahụ na nke unu na-anụ bụ onyinye ya ọ wụkwasịrị anyị.
Ko ia, ʻi hono hakeakiʻi ʻe he nima toʻomataʻu ʻoe ʻOtua, pea ʻi heʻene maʻu mei he Tamai ʻae talaʻofa ʻoe Laumālie Māʻoniʻoni, kuo ne huaʻi hifo eni, ʻaia ʻoku mou mamata mo fanongo ki ai ni.
34 Ọ dịghị oge Devid jiri rigoro nʼeluigwe, ma ya onwe ya sịrị, “‘Onyenwe anyị gwara Onyenwe m sị, “Nọdụ ala nʼaka nri m,
He naʻe ʻikai ʻalu hake ʻa Tevita ki he langi: ka naʻe pehē mai ʻe ia, ‘Naʻe pehē ʻe Sihova ki heʻeku ʻEiki, Nofo koe ʻi hoku nima toʻomataʻu,
35 ruo mgbe m ga-eme ndị iro gị ihe mgbakwasị ụkwụ nye ụkwụ gị.”’
Kae ʻoua ke u ngaohi ho ngaahi fili ko ho tuʻungavaʻe.’
36 “Ya mere, ana m eme ka ezinaụlọ Izrel niile mara nke ọma, na Chineke emeela Jisọs a onye unu kpọgidere nʼobe ka ọ bụrụ Onyenwe anyị na Kraịst.”
“Ko ia ke ʻilo pau ʻe he fale kotoa pē ʻo ʻIsileli, kuo fakanofo ʻe he ʻOtua ʻae Sisu ko ia, ʻaia naʻa mou tutuki ki he ʻakau, ko e ʻEiki mo e Kalaisi.”
37 Mgbe ha nụrụ ihe ndị a, akọnuche ha mara ha ikpe. Ha sịrị Pita na ndị ozi ndị ọzọ, “Ụmụnna, gịnị ka anyị ga-eme?”
Pea ʻi heʻenau fanongo eni, naʻe mahuhuhuhu honau loto, pea naʻa nau pehē kia Pita mo hono toe ʻoe kau ʻaposetolo, ʻae kau tangata mo e kāinga, “Ko e hā te mau fai?”
38 Ma Pita sịrị ha, “Chegharịanụ unu niile. Ka e mekwa unu baptizim nʼaha Jisọs Kraịst, maka mgbaghara mmehie unu. Unu ga-anatakwa onyinye nke Mmụọ Nsọ.
Pea toki pehē ʻe Pita kiate kinautolu, “Fakatomala, pea mou taki taha papitaiso ʻi he huafa ʻo Sisu Kalaisi, ke fakamolemole ai ʻae angahala, pea te mou maʻu mo e foaki ʻoe Laumālie Māʻoniʻoni.
39 Nkwa a dịrị unu na ụmụ ụmụ unu na mmadụ niile nọ nʼebe dị anya, dịkwara ndị niile Onyenwe anyị Chineke ga-akpọ ka ha bịakwute ya.”
He ko e talaʻofa eni kiate kimoutolu, mo hoʻomou fānau, pea mo kinautolu kotoa pē ʻoku mamaʻo, ʻaia kotoa pē ʻe ui ʻe he ʻEiki ko hotau ʻOtua.”
40 O jiri ọtụtụ okwu ndị ọzọ gbaa ama, ma dụọkwa ha ọdụ sị, “Sitenụ nʼetiti ọgbọ a jọrọ njọ zọpụta onwe unu.”
Pea naʻe lahi ʻae lea kehekehe naʻa ne fakamoʻoni mo akonakiʻaki, ʻo ne pehē, “Mou fakamoʻui ʻakimoutolu mei he toʻutangata paongataʻa ni.”
41 E mere ndị nabatara okwu ya baptizim, ha dị ihe ruru puku mmadụ atọ, a gụnyere nʼọnụọgụgụ ha.
Pea ko kinautolu naʻe maʻu fiefia ʻene lea, naʻa nau papitaiso: pea ʻi he ʻaho pe ko ia naʻe ului ʻae kakai ʻe toko tolu afe nai.
42 Ha nyefere onwe ha nʼozizi nke ndị ozi, ya na ife ofufe na ịnyawa achịcha nakwa ikpe ekpere.
Pea naʻa nau tuʻumaʻu ʻi he akonaki ʻae kau ʻaposetolo, mo e feʻofoʻofani, mo e tofi ʻoe mā, mo e fehūfekina.
43 Onye ọbụla nʼime ha jupụtara na egwu, nʼihi na ndị ozi na-arụ ọtụtụ ọrụ ebube, na ihe ịrịbama dị iche iche.
Pea naʻe tō ki he kakai kotoa pē ʻae manavahē: pea naʻe lahi ʻae meʻa fakaofo mo e meʻa mana naʻe fai ʻe he kau ʻaposetolo.
44 Ndị niile kwere ekwe nọkọtara ọnụ, nwekọkwaa ihe niile ọnụ.
Pea naʻe loto taha ʻakinautolu kotoa pē naʻe tui, pea naʻe meʻa taha pē ʻakinautolu;
45 Ha rere ihe ha nwere na nke ha kpatara, kenye onye ọbụla dịka mkpa ya siri dị.
Pea naʻa nau fakatau honau ngaahi ʻapi mo ʻenau meʻa, pea tufa ki he kakai taki taha, ʻo fakatatau ki heʻene masiva.
46 Ha gara nʼihu na-ezukọta nʼụlọnsọ ukwu ikpe ekpere kwa ụbọchị. Ha na-erikọkwa nri nʼụlọ ha, nʼobi ọṅụ na ekele.
Pea naʻa nau ʻalu loto taha ki he falelotu lahi ʻi he ʻaho kotoa pē, mo nau tofitofi mā ʻi he ngaahi fale, pea kai ʻenau meʻakai ʻi he fiefia mo e loto taʻekākā,
47 Dịka ha gara nʼihu na-eto Chineke, ha nwetara ihuọma nʼaka ndị mmadụ. Onyenwe anyị na-atụkwasịkwara ha ndị a na-azọpụta kwa ụbọchị.
‌ʻO fakamālō ki he ʻOtua, pea ʻofeina ʻe he kakai kotoa pē. Pea naʻe fakaului ʻe he ʻEiki kiate kinautolu ʻi he ʻaho kotoa pē ʻakinautolu kuo fakamoʻui.

< Ọrụ Ndị Ozi 2 >