< 2 Ihe E Mere 8 >

1 Nʼọgwụgwụ iri afọ abụọ, mgbe Solomọn ji wuo ụlọnsọ Onyenwe anyị na ụlọeze nke ya onwe ya,
E giko higni piero ariyo mane Solomon ogerogo hekalu mar Jehova Nyasaye kod kare owuon mar dak,
2 Solomọn wugharịrị obodo ndị ahụ Hiram nyere ya, mee ka ndị Izrel biri nʼime ha.
Solomon noloso mier matindo mane Hiram omiye kendo noketoe jo-Israel mondo odagie.
3 Solomọn gara Hamat-Zoba, merie ha.
Bangʼe Solomon nodhi Hamath Zoba mokawe.
4 O wuru obodo Tadmọ nke dị nʼọzara na ọtụtụ obodo nchịkọba ihe na Hamat.
Bende nogero Tadmor mane nitie e thim kaachiel gi mier madongo mag keno manogero Hamath.
5 O wugharịkwara obodo Bet-Horon nke dị nʼelu elu, wuokwa Ndịda Bet-Horon ka ọ ghọọ obodo e wusiri ike nke nwere mgbidi, ibo ọnụ ụzọ ama na mkpọrọ e ji kpọchie ha.
Noloso Beth Horon Mamalo kod Beth Horon Mamwalo kaka mier madongo mochiel gohinga motegno kendo oketnegi rangeye miloro gi lodi.
6 O wukwara obodo Baalat na obodo niile nke ebe ịchịkọba ihe, na obodo niile ebe idebe ụgbọ agha na ịnyịnya ya niile. O wuru ihe ọbụla gụrụ obi ya agụụ iwu na Jerusalem, Lebanọn na nʼoke ala ahụ niile ọ na-achị.
Bende nogero Baalath kaachiel gi mier duto madongo mag keno kod mier duto madongo mag geche lweny to gi faresegi, Solomon nogero gimoro amora mane odwaro gero Jerusalem gi Lebanon kod gwenge duto mane nitie e bwo lochne.
7 Ndị niile fọdụrụ ndụ nʼetiti ndị Het, ndị Amọrait, ndị Periz, ndị Hiv na Jebus (ndị a abụghị ndị Izrel),
Ji duto mane odongʼ e pinyno koa kuom jo-Hiti, gi jo-Amor kod jo-Perizi, gi jo-Hivi kod jo-Jebus (ogendinigi ne ok jo-Israel),
8 ndị ụmụ ụmụ ha fọdụrụ nʼala ahụ, ndị ahụ ndị Izrel na-ebibighị, ndị a ka Solomọn mere ndị ọrụ mmanye na ndị ohu, nke a bụkwa ọnọdụ ha ruo taa.
tiende ni, nyikwagi mane odongʼ e piny ma jo-Israel ne ok otieko, Solomon nolokogi wasumbini michuno mondo oti githuon, kaka obet nyaka chil kawuono,
9 Ma Solomọn emeghị ka onye Izrel ọbụla bụrụ ohu, maka ọrụ ya, kama ha bụ ndị ikom agha, ndịisi ndị ọchịagha ya, ndịisi ụgbọ agha na ndị na-agba ịnyịnya agha ya.
To Solomon ne ok oloko jo-Israel wasumbini kuom tije, to noketogi kaka jolwenje, jotelo mag jotend lweny kod jotelo mag geche lweny kod joriemb gechene.
10 Ha bụkwa ndịisi ozi nke eze Solomọn, narị ndị ikom abụọ na iri ise bụ ndịisi na-elekọta ndị mmadụ.
Bende ne gin jodong Ruoth Solomon madongo ma kar rombgi ne jotelo mia ariyo gi piero abich mane orito ji.
11 Solomọn kpọpụtara ada Fero site nʼobodo Devid, gaa nʼụlọeze nke o wuuru ya, nʼihi na ọ sịrị, “Nwunye m agaghị ebi nʼụlọeze Devid, bụ eze Izrel, nʼihi na ebe ọbụla igbe ọgbụgba ndụ Onyenwe anyị banyere abụrụla ebe dị nsọ.”
Solomon nogolo nyar Farao e Dala Maduongʼ mar Daudi mokelo e od ruoth manogerone kowacho niya, “Chiega ok nyal dak e od ruoth Daudi ma ruodh jo-Israel nikech kuonde ma Sandug Muma mar Jehova Nyasaye mar singruok osedonje gin kuonde maler.”
12 Emesịa, Solomọn chụrụ aja nsure ọkụ nye Onyenwe anyị, nʼelu ebe ịchụ aja Onyenwe anyị, nke o wuru nʼihu mpụta ọnụ ụlọ ụlọnsọ ukwu ahụ,
Solomon nochiwo ne Jehova Nyasaye misengini miwangʼo pep e kendo mar misango mar Jehova Nyasaye mane ogero e nyim agola,
13 ọbụladị dịka iwu metụtara aja e kwesiri ịchụ kwa ụbọchị si dị, bụ nke Mosis nyere nʼiwu. Aja ndị a bụ maka Ụbọchị Izuike, Ọnwa Ọhụrụ na ụdị mmemme atọ a na-eme nʼafọ, ndị bụ mmemme achịcha ekoghị eko, mmemme izu ụka asaa na mmemme ụlọ Ikwu.
kaluwore gi chik mane Musa ogolo kuom chiwo migolo pile ka pile mag odiechienge Sabato, Wuok Dwe, kaachiel gi sewni moyier adek mag higa ka higa ma gin Sawo mar makati ma ok oketie thowi, gi Sawo mar Jumbe kod Sawo mar Kiche.
14 O sitere nʼusoro ije ozi nke Devid, họpụtara otu ndị nchụaja ọrụ dị iche iche ha na-arụ ụbọchị niile. O nyekwara ndị Livayị ọrụ idu nʼotuto a na-enye Chineke na inyere ndị nchụaja aka ime ihe ụbọchị ọbụla nʼụbọchị ya. Kenyekwa ndị na-eche ọnụ ụzọ ụlọnsọ ahụ niile nche oke ọrụ ha nʼotu nʼotu, nʼihi na nke a bụ ihe Devid, onye nke Chineke nyere nʼiwu.
Kaluwore gi chike Daudi wuon mare, Solomon nochano migepe mag jodolo kuom tijegi kendo jo-Lawi notelo ni tich wer kod konyo jodolo kaluwore gi tije mopogore opogore mapile ka pile. Kendo nopogo jorit rangeye gi migepegi kuom rangeye mopogore opogore nikech ma e chik ma Daudi ngʼat Nyasaye nochiko.
15 Ha ewezugaghị onwe ha nʼiso iwu niile eze nyere ndị nchụaja maọbụ ndị Livayị banyere ihe ọbụla na ihe gbasakwara ụlọakụ niile.
Kuom weche duto mane ruoth ochiko jodolo kod jo-Lawi ne onge moro amora mane giweyo kata mana weche mag keno.
16 A rụzuru ọrụ niile Solomọn zubere ịrụ, site nʼụbọchị a tọrọ ntọala ụlọnsọ ukwu Onyenwe anyị tutu ruo mgbe ewuchara ya. Ya mere, e wuchara ụlọnsọ ukwu Onyenwe anyị.
Tije Solomon duto notim kochakore chiengʼ manochakoe gero hekalu mar Jehova Nyasaye nyaka tiekne. Omiyo hekalu mar Jehova Nyasaye notiek gero.
17 Mgbe ahụ, Solomọn gara Eziọn Geba na Elat nke dị nʼọnụ osimiri, nʼala Edọm.
Bangʼe Solomon nodhi Ezion Geber kod Elath manie dho nam e piny Edom.
18 Hiram zigaara ya ọtụtụ ụgbọ mmiri nke ndị ikom ya na-anya ụgbọ mmiri na-edu, bụ ndị maara ihe banyere ime njem nʼosimiri nke ọma. Ndị a, ha na ndị ikom Solomọn nyaara ụgbọ gaa Ọfịa site nʼebe ahụ bulatara eze Solomọn, ọlaedo ịdị arọ ya ruru puku kilogram iri na ise na narị atọ.
Omiyo Hiram nooro yiedhi kikwangʼogi kod jotende owuon, jogo molony kuom tich nam. Jogi kaachiel gi joge Solomon nokwangʼ nyaka Ofir ma gikelo dhahabu ma pekne romo kilo alufu apar gabiriyo kendo negikele ne Ruoth Solomon.

< 2 Ihe E Mere 8 >