< मत्ती 26 >
1 १ जब यीशु ये सब बातें कह चुका, तो अपने चेलों से कहने लगा।
A Yeshu bhakamaliyeje bheleketa gowego, gubhaabhalanjilenje bhaajiganywa bhabho,
2 २ “तुम जानते हो, कि दो दिन के बादफसहका पर्व होगा; और मनुष्य का पुत्र क्रूस पर चढ़ाए जाने के लिये पकड़वाया जाएगा।”
“Mmumanyinji gapitaga mobha gabhili shipinga pagwa shikukuu sha Pashaka na Mwana juka Mundu apinga tendebhukwa shaakomelwe munshalabha.”
3 ३ तब प्रधान याजक और प्रजा के पुरनिए कैफा नामक महायाजक के आँगन में इकट्ठे हुए।
Gene mobhago bhakulungwanji bhaabhishila na bhanangulungwa bha bhandunji gubhaimenenje pamo nnyumba ja a Kayapa, bhaaliji Bhakulungwa Bhabhishila.
4 ४ और आपस में विचार करने लगे कि यीशु को छल से पकड़कर मार डालें।
Gubhabheleketenje shibhatendanje bhuli, nkupinga bhaakamulanje a Yeshu kwa unami bhaabhulaganje.
5 ५ परन्तु वे कहते थे, “पर्व के समय नहीं; कहीं ऐसा न हो कि लोगों में दंगा मच जाए।”
Ikabheje gubhashitenje lyenelyo linatendeshe mobha ga shikukuu, jinakoposhela nnjasha ku bhandu.
6 ६ जब यीशु बैतनिय्याह में शमौन कोढ़ी के घर में था।
A Yeshu pubhaliji ku Bhetania kunngwabho a Shimoni bhaakwete mangundula bhukala,
7 ७ तो एक स्त्री संगमरमर के पात्र में बहुमूल्य इत्र लेकर उसके पास आई, और जब वह भोजन करने बैठा था, तो उसके सिर पर उण्डेल दिया।
bhakongwe bhamo bhaakwete shupa sha alabhashita sha mauta ga nunjila ga mmbiya yaigwinji, gubhaaishile pubhaalyaga shalya pala, gubhaajitile mauta gala muntwe.
8 ८ यह देखकर, उसके चेले झुँझला उठे और कहने लगे, “इसका क्यों सत्यानाश किया गया?
Bhaajiganywa bhabho bhakabhonanjeje genego guyaashimilenje, gubhashitenje, “Kwa nndi jonanganya nnei?
9 ९ यह तो अच्छे दाम पर बेचकर गरीबों को बाँटा जा सकता था।”
Pabha aga mautaga gakaushiwe kwa mmbiya yaigwinji na elayo nipegwa bhalaganga.”
10 १० यह जानकर यीशु ने उनसे कहा, “स्त्री को क्यों सताते हो? उसने मेरे साथ भलाई की है।
A Yeshu gubhaimanyi ng'aniyo yabhonji, gubhaabhalanjilenje, “Pakuti nnakwaabhuyanga bhakongwebha? Pabha bhenebha bhashindendela shindu sha mmbone.
11 ११ गरीब तुम्हारे साथ सदा रहते हैं, परन्तु मैं तुम्हारे साथ सदैव न रहूँगा।
Bhalaganga nni nabhonji mobha gowe, ikabheje nne ngabha na mmanganya mobha gowe.
12 १२ उसने मेरी देह पर जो यह इत्र उण्डेला है, वह मेरे गाड़े जाने के लिये किया है।
Abha bhakongwebha bhashinyitila mauta nkupinga mika tayali kwa mashiko gangu.
13 १३ मैं तुम से सच कहता हूँ, कि सारे जगत में जहाँ कहीं यह सुसमाचार प्रचार किया जाएगा, वहाँ उसके इस काम का वर्णन भी उसके स्मरण में किया जाएगा।”
Kweli ngunakummalanjilanga, kila pushijilunguywe Ngani ja Mboneji pa shilambolyo, shene shibhatendile bhakongweshi, shipinga lunguywa nkwaakumbushila.”
14 १४ तब यहूदा इस्करियोती ने, जो बारह चेलों में से एक था, प्रधान याजकों के पास जाकर कहा,
Kungai, a Yuda Ishikaliote, jumo munkumbi gwa likumi limo na bhabhili bhala, gubhaajendelenje bhakulungwanji bhaabhishila,
15 १५ “यदि मैं उसे तुम्हारे हाथ पकड़वा दूँ, तो मुझे क्या दोगे?” उन्होंने उसे तीस चाँदी के सिक्के तौलकर दे दिए।
gubhashite, “Shimmbanganje nndi ninkamuyangaga a Yeshu?” Gubhaabhalanganishiyenje mmbiya makumi gatatu.
16 १६ और वह उसी समय से उसे पकड़वाने का अवसर ढूँढ़ने लगा।
Tandubhila penepo a Yuda bhatendaga loleya shanabhuli shibhaatendebhushe a Yeshu.
17 १७ अख़मीरी रोटी के पर्व के पहले दिन, चेले यीशु के पास आकर पूछने लगे, “तू कहाँ चाहता है कि हम तेरे लिये फसह खाने की तैयारी करें?”
Lyubha lya tandubha shikukuu sha mikate jangatagwa ngedule, bhaajiganywa bhabho gubhaajendelenje a Yeshu nikwaabhuya, “Kwei kunkupinga tukakolokoye shalya sha Pashaka?”
18 १८ उसने कहा, “नगर में फलाने के पास जाकर उससे कहो, कि गुरु कहता है, कि मेरा समय निकट है, मैं अपने चेलों के साथ तेरे यहाँ फसह मनाऊँगा।”
A Yeshu gubhaajangwilenje, “Nnjendangane kunjini kuka mundu jumo, nkammalanjilanje, Bhaajiganya bhashite, ‘Malanga gangu gubhang'agulile a Nnungu gabhandishile. Kunngwenu mbinga lila Pashaka na bhaajiganywa bhangu.’”
19 १९ अतः चेलों ने यीशु की आज्ञा मानी, और फसह तैयार किया।
Bhaajiganywa gubhatendilenje malinga shibhalugulilwenje na a Yeshu, gubhakolokoyenje Pashaka.
20 २० जब साँझ हुई, तो वह बारह चेलों के साथ भोजन करने के लिये बैठा।
Likaisheje ligulo, a Yeshu gubhatemi nkulya shalya na bhaajiganywa bhabho likumi limo na bhabhili bhala.
21 २१ जब वे खा रहे थे, तो उसने कहा, “मैं तुम से सच कहता हूँ, कि तुम में से एक मुझे पकड़वाएगा।”
Bhalinginji nkulya, a Yeshu gubhashite, “Kweli ngunakummalanjilanga, jumo jwenunji apinga ndendebhuka.”
22 २२ इस पर वे बहुत उदास हुए, और हर एक उससे पूछने लगा, “हे गुरु, क्या वह मैं हूँ?”
Bhaajiganywa gubhainjikenje kwa kaje, jumo jumo gubhatandubhenje kwaabhuya, “Mmakulungwa! Bhuli, nne?”
23 २३ उसने उत्तर दिया, “जिसने मेरे साथ थाली में हाथ डाला है, वही मुझे पकड़वाएगा।
A Yeshu gubhajangwile, “Shapambe pamo na nne mmakuli ni apinga ndendebhuka.
24 २४ मनुष्य का पुत्र तो जैसा उसके विषय में लिखा है, जाता ही है; परन्तु उस मनुष्य के लिये शोक है जिसके द्वारा मनुष्य का पुत्र पकड़वाया जाता है: यदि उस मनुष्य का जन्म न होता, तो उसके लिये भला होता।”
Mwana juka Mundu anakwenda malinga Majandiko shigaataya, ikabheje ole gwakwe apinga kuntendebhuka Mwana juka Mundu! Mbaya jwene mundujo akanabhelekwe.”
25 २५ तब उसके पकड़वानेवाले यहूदा ने कहा, “हे रब्बी, क्या वह मैं हूँ?” उसने उससे कहा, “तू कह चुका।”
A Yuda bhapinjile kwaatendebhuka, gubhaabhushiye, “Mmajiganya! Bhuli, nne?” A Yeshu gubhaajangwile, “Mmwe mmelekete.”
26 २६ जब वे खा रहे थे, तो यीशु ने रोटी ली, और आशीष माँगकर तोड़ी, और चेलों को देकर कहा, “लो, खाओ; यह मेरी देह है।”
Bhalinginji nkulya, a Yeshu gubhatolile nkate, gubhatendile eja kwa a Nnungu, gubhagebhenye, gubhaapelenje bhaajiganywa bhabho bhalinkuti, “Ntolanje nniyanganje, sheshino shiilu shangu.”
27 २७ फिर उसने कटोरा लेकर धन्यवाद किया, और उन्हें देकर कहा, “तुम सब इसमें से पीओ,
Kungai gubhatolile shikombe, gubhatendile eja kwa a Nnungu, gubhaapelenje bhalinkuti, “Mpapilanje mmowe,
28 २८ क्योंकि यह वाचा का मेरा वह लहू है, जो बहुतों के लिये पापों की क्षमा के लिए बहाया जाता है।
pabha jejino minyai jangu jikong'ondela malagano, jijitika kwa ligongo lya bhandu, nkupinga bhaleshelelwanje yambi yabhonji.
29 २९ मैं तुम से कहता हूँ, कि दाख का यह रस उस दिन तक कभी न पीऊँगा, जब तक तुम्हारे साथ अपने पिता के राज्य में नया न पीऊँ।”
Ikabheje ngunakunnugulilanga, ngapapila kabhili divai ja shabhibhu mpaka lyubha pushimbapile divai ja ambi na mmanganya Muupalume gwa Atati.”
30 ३० फिर वे भजन गाकर जैतून पहाड़ पर गए।
Bhakajimbanjeje lwimbo, gubhashoshilenje, gubhapitengene ku shitumbi sha Misheituni.
31 ३१ तब यीशु ने उनसे कहा, “तुम सब आज ही रात को मेरे विषय में ठोकर खाओगे; क्योंकि लिखा है, ‘मैं चरवाहे को मारूँगा; और झुण्ड की भेड़ें तितर-बितर हो जाएँगी।’
Kungai a Yeshu gubhaabhalanjilenje, “Shilo sha lelo, mmowe shinngananje nineka, pabha ishijandikwa kuti, ‘Shininkome nkushunga, na ngondolo shiipwilingane.’
32 ३२ “परन्तु मैं अपने जी उठने के बाद तुम से पहले गलील को जाऊँगा।”
Ikabheje nyukaga shininnongolelanje kwenda ku Galilaya.”
33 ३३ इस पर पतरस ने उससे कहा, “यदि सब तेरे विषय में ठोकर खाएँ तो खाएँ, परन्तु मैं कभी भी ठोकर न खाऊँगा।”
A Petili gubhaabhalanjile a Yeshu, “Nkali bhowe bhalekangaga kunkulupalila nikummutuka, nne ngammutuka.”
34 ३४ यीशु ने उससे कहा, “मैं तुझ से सच कहता हूँ, कि आज ही रात को मुर्गे के बाँग देने से पहले, तू तीन बार मुझसे मुकर जाएगा।”
A Yeshu gubhaabhalanjile a Petili, “Kweli ngunakummalanjila, shilo sha lelo lipongo akanabhe kongobhela shinngane patatu.”
35 ३५ पतरस ने उससे कहा, “यदि मुझे तेरे साथ मरना भी हो, तो भी, मैं तुझ से कभी न मुकरूँगा।” और ऐसा ही सब चेलों ने भी कहा।
A Petili gubhaabhalanjile, “Nkali ipinjikwaga kuwa pamo na mmwe, ngu ngankana.” Bhaajiganywa bhananji bhala gubhabheleketenje nneyo peyo.
36 ३६ तब यीशु ने अपने चेलों के साथ गतसमनी नामक एक स्थान में आया और अपने चेलों से कहने लगा “यहीं बैठे रहना, जब तक कि मैं वहाँ जाकर प्रार्थना करूँ।”
Kungai a Yeshu gubhapite nabhonji ku bhushitani ja Getishemane, gubhaabhalanjilenje bhaajiganywa bhabho, “Ntamangane apano, nne naegejela mmujo kukwaajuga a Nnungu.”
37 ३७ और वह पतरस और जब्दी के दोनों पुत्रों को साथ ले गया, और उदास और व्याकुल होने लगा।
Gubhaatolile a Petili na bhana bhabhili bha a Shebhedayo, gubhatandwibhe kuinjika na tenguka.
38 ३८ तब उसने उनसे कहा, “मेरा मन बहुत उदास है, यहाँ तक कि मेरा प्राण निकला जा रहा है। तुम यहीं ठहरो, और मेरे साथ जागते रहो।”
Gubhaabhalanjilenje bhaajiganywa bhabho, “Ntima gwangu gushiinjika tome nawa, ntamangane apano, nsheyanje pamo na nne.”
39 ३९ फिर वह थोड़ा और आगे बढ़कर मुँह के बल गिरा, और यह प्रार्थना करने लगा, “हे मेरे पिता, यदि हो सके, तो यहकटोरामुझसे टल जाए, फिर भी जैसा मैं चाहता हूँ वैसा नहीं, परन्तु जैसा तू चाहता है वैसा ही हो।”
Bhai, gubhapite mmujo kashoko, gubhagwile namanguku, gubhajujile, bhalinkuti, “Atati, itendekaga ai mbotekoi inambate, ikabheje nngabha malinga shinguti pinga nne, ikabheje malinga shinkupinga mmwe.”
40 ४० फिर चेलों के पास आकर उन्हें सोते पाया, और पतरस से कहा, “क्या तुम मेरे साथ एक घण्टे भर न जाग सके?
Gubhaajendelenje bhaajiganywa bhala, gubhaimenenje bhagonilenje. Gubhaalugulile a Petili, “Pakuti mwangasheyanga na nne kapela shaa jimo?
41 ४१ जागते रहो, और प्रार्थना करते रहो, कि तुम परीक्षा में न पड़ो! आत्मा तो तैयार है, परन्तु शरीर दुर्बल है।”
Nsheyanje nkujuga, nkupinga nnalingwanga. Ntima unapinga, ikabheje shiilu shangali mashili.”
42 ४२ फिर उसने दूसरी बार जाकर यह प्रार्थना की, “हे मेरे पिता, यदि यह मेरे पीए बिना नहीं हट सकता तो तेरी इच्छा पूरी हो।”
Gubhapite gwabhili kukwaajuga a Nnungu bhalinkuti, “Atati, ikatendeshe ai mbotekoi kupita gwangali mmbata, bhai inkupinga itendeshe.”
43 ४३ तब उसने आकर उन्हें फिर सोते पाया, क्योंकि उनकी आँखें नींद से भरी थीं।
Gubhaajendelenje kabhili bhaajiganywa bhala, gubhaimenenje bhagonilenje, pabha bhashinkutopelwanga na lugono.
44 ४४ और उन्हें छोड़कर फिर चला गया, और वही बात फिर कहकर, तीसरी बार प्रार्थना की।
Bhai, gubhaaleshilenje, nigubhapite kukwaajuga a Nnungu gwatatu kwa malobhe gala pegala.
45 ४५ तब उसने चेलों के पास आकर उनसे कहा, “अब सोते रहो, और विश्राम करो: देखो, समय आ पहुँचा है, और मनुष्य का पुत्र पापियों के हाथ पकड़वाया जाता है।
Kungai gubhaajendelenje bhaajiganywa bhala, gubhaalugulilenje, “Bhuli nnagonangape na pumulila? Nnolanje! Malanga gaishe, Mwana juka Mundu apinga kamuywa mmakono ga bhakwetenje yambi.
46 ४६ उठो, चलें; देखो, मेरा पकड़वानेवाला निकट आ पहुँचा है।”
Nnjumukanje tujabhule! Nnolanje, andendebhuka jula abhandishile.”
47 ४७ वह यह कह ही रहा था, कि यहूदा जो बारहों में से एक था, आया, और उसके साथ प्रधान याजकों और लोगों के प्राचीनों की ओर से बड़ी भीड़, तलवारें और लाठियाँ लिए हुए आई।
Bhai, a Yeshu pubhaaliji nkubheleketa nabhonji, shangupe gubhaishe a Yuda, bha munkumbi gwa likumi limo na bhabhili bhala. Bhali bhalongene nabhonji likundi likulungwa lya bhandunji, bhali bhajigelenje mapanga na ndonga, bhatumilwenje na bhakulungwanji bhaabhishila na bhanangulungwa bha bhandunji.
48 ४८ उसके पकड़वानेवाले ने उन्हें यह पता दिया था: “जिसको मैं चूम लूँ वही है; उसे पकड़ लेना।”
Na bhaatendebhwishe a Yeshu bhala bhashinkwaapanganga bhandunji shilangulo bhalinkuti, “Bhene bhushinaajambatebho mwaakamulanje.”
49 ४९ और तुरन्त यीशु के पास आकर कहा, “हे रब्बी, नमस्कार!” और उसको बहुत चूमा।
Bhai a Yuda gubhaajendele a Yeshu, bhalinkuti, “Ngunakunkomaya, Mmaajiganya!” Gubhaajembete.
50 ५० यीशु ने उससे कहा, “हे मित्र, जिस काम के लिये तू आया है, उसे कर ले।” तब उन्होंने पास आकर यीशु पर हाथ डाले और उसे पकड़ लिया।
A Yeshu gubhaabhalanjile, “Ambwiga ntende shinng'ishile.” Bhandunji bhala gubhaikengene, gubhaakamwilenje a Yeshu nikwaatabha.
51 ५१ तब यीशु के साथियों में से एक ने हाथ बढ़ाकर अपनी तलवार खींच ली और महायाजक के दास पर चलाकर उसका कान काट दिया।
Jumo munkumbi gwa bhalinginji na a Yeshu bhala akugoloyaga nkono gwakwe, gwaolomwele upanga gwankomile ntumishi jwa Bhakulungwa Bhaabhishila, gwankatile likutu.
52 ५२ तब यीशु ने उससे कहा, “अपनी तलवार म्यान में रख ले क्योंकि जो तलवार चलाते हैं, वे सब तलवार से नाश किए जाएँगे।
A Yeshu gubhammalanjile, “Bhika upanga gwako nnigonelo lyakwe, pabha jojowe abhulaga na upanga shabhulagwe na upanga.
53 ५३ क्या तू नहीं समझता, कि मैं अपने पिता से विनती कर सकता हूँ, और वह स्वर्गदूतों की बारह सैन्य-दल से अधिक मेरे पास अभी उपस्थित कर देगा?
Bhuli, nkakumumanyanga kuti ngakombwele kwaajuga Atati, nabhalabho shangupe bhakambeleshele makundi gamakulu makulu likumi limo na bhabhili ga malaika?
54 ५४ परन्तु पवित्रशास्त्र की वे बातें कि ऐसा ही होना अवश्य है, कैसे पूरी होंगी?”
Ikabheje pushigamalile bhuli Majandiko gataya kuti inapinjikwa kubha nneyo?”
55 ५५ उसी समय यीशु ने भीड़ से कहा, “क्या तुम तलवारें और लाठियाँ लेकर मुझे डाकू के समान पकड़ने के लिये निकले हो? मैं हर दिन मन्दिर में बैठकर उपदेश दिया करता था, और तुम ने मुझे नहीं पकड़ा।
Gene malangago a Yeshu gubhaabhalanjilenje likundi lya bhandunji lila, “Bhuli, nshikwiya ngamulanga nninginji na mapanga na ndonga mbuti nankupokonyola? Mobha gowe munaliji nniekalu nilijiganya mwangangamulanga.
56 ५६ परन्तु यह सब इसलिए हुआ है, कि भविष्यद्वक्ताओं के वचन पूरे हों।” तब सब चेले उसे छोड़कर भाग गए।
Ikabheje gowega gashitendeka nkupinga gamalile majandiko ga ashinkulondola bha a Nnungu.” Penepo bhaajiganywa bhowe gubhaaleshilenje, nigubhabhutukenje.
57 ५७ और यीशु के पकड़नेवाले उसको कैफा नामक महायाजक के पास ले गए, जहाँ शास्त्री और पुरनिए इकट्ठे हुए थे।
Bhai, bhandunji bhaakamwilenje a Yeshu bhala gubhaapelekenje kumui kwa a Kayapa, Bhakulungwa Bhaabhishila, kubhaimenenje bhaajiganya bha Shalia ja a Musha na bhanangulungwa.
58 ५८ और पतरस दूर से उसके पीछे-पीछे महायाजक के आँगन तक गया, और भीतर जाकर अन्त देखने को सेवकों के साथ बैठ गया।
A Petili gubhaakagwile nnyuma mpaka kulugwani lwa Bhakulungwa Bhabhishila, gubhajinjile nkati gubhatemi pamo na bhalinda, nkupinga bhalole shipinga koposhela.
59 ५९ प्रधान याजक और सारी महासभा यीशु को मार डालने के लिये उसके विरोध में झूठी गवाही की खोज में थे।
Bhai, bhakulungwanji bhaabhishila na bhalukumbi bhowe gubhaloleyenje ukong'ondelo gwa unami nkupinga bhaabhulaganje a Yeshu,
60 ६० परन्तु बहुत से झूठे गवाहों के आने पर भी न पाई। अन्त में दो जन आए,
ikabheje gubhalepelenje, nkali bhapalinji bhaakong'ondela bhabhagwinji bha unami. Kungai gubhaikengene bhakong'ondela bhabhili,
61 ६१ और कहा, “इसने कहा कि मैं परमेश्वर के मन्दिर को ढा सकता हूँ और उसे तीन दिन में बना सकता हूँ।”
nigubhashitenje, “Bhenebha bhashinkubheleketa, ‘Ngunakombola kulibhomola Liekalu lya a Nnungu nikulishenga kabhili kwa mobha gatatu.’”
62 ६२ तब महायाजक ने खड़े होकर उससे कहा, “क्या तू कोई उत्तर नहीं देता? ये लोग तेरे विरोध में क्या गवाही देते हैं?”
Bhakulungwa Bhabhishila gubhajimi gubhaabhalanjile a Yeshu, “Bhuli, nkaajangula? Ibhakunkong'ondelanga nndi bhandunjibha?”
63 ६३ परन्तु यीशु चुप रहा। तब महायाजक ने उससे कहा “मैं तुझे जीविते परमेश्वर की शपथ देता हूँ, कि यदि तू परमेश्वर का पुत्र मसीह है, तो हम से कह दे।”
Ikabheje a Yeshu bhangaajangula. Bhakulungwa Bhaabhishila gubhaabhalanjile, “Nnumbile kwa lina lya a Nnungu bhakwete gumi na ntubhalanjile monaga mmwe ni a Kilishitu, Bhanabhabho a Nnungu!”
64 ६४ यीशु ने उससे कहा, “तूने आप ही कह दिया; वरन् मैं तुम से यह भी कहता हूँ, कि अब से तुम मनुष्य के पुत्र को सर्वशक्तिमान की दाहिनी ओर बैठे, और आकाश के बादलों पर आते देखोगे।”
A Yeshu gubhaalugulile, “Mmwe ni nkubheleketa! Ikabheje ngunakummalanjilanga, tandubhila nnaino, shimummonanje Mwana juka Mundu atemi nkono nnilo gwa Bhakulungwa Bhakwete Mashili, alikwiya mmaunde ga kunnungu.”
65 ६५ तब महायाजक ने अपने वस्त्र फाड़कर कहा, “इसने परमेश्वर की निन्दा की है, अब हमें गवाहों का क्या प्रयोजन? देखो, तुम ने अभी यह निन्दा सुनी है!
Penepo Bhakulungwa Bhaabhishila gubhapapwile nngubho yabho gubhashite, “Bhashikupulu! Tunapinga bhaakong'ondela kabhili? Mpilikenenje shibhashite kupulu.
66 ६६ तुम क्या समझते हो?” उन्होंने उत्तर दिया, “यह मृत्युदण्ड के योग्य है।”
Nkubhonanga bhuli mmanganya?” Gubhaajangwilenje, “Inapinjikwa bhabhulagwe!”
67 ६७ तब उन्होंने उसके मुँह पर थूका और उसे घूँसे मारे, दूसरों ने थप्पड़ मार के कहा,
Kungai gubhaaunilenje mata kumeyo, gubhaakomilenje ubha na bhana gubhaakomilenje mapapa,
68 ६८ “हे मसीह, हम से भविष्यद्वाणी करके कह कि किसने तुझे मारा?”
bhalinkutinji “Mmwe a Kilishitu, bhai ntulondolele gani ankomile!”
69 ६९ पतरस बाहर आँगन में बैठा हुआ था कि एक दासी ने उसके पास आकर कहा, “तू भी यीशु गलीली के साथ था।”
A Petili pubhaliji bhatemi palanga lugwani, bhai, ntumishi jumo jwankongwe jwa Bhakulungwa Bhaabhishila akwaajendelaga, nigwashite, “Mmwe pumwaliji pamo na a Yeshu bha ku Galilaya.”
70 ७० उसने सब के सामने यह कहकर इन्कार किया और कहा, “मैं नहीं जानता तू क्या कह रही है।”
A Petili gubhakanile pa lugwinjili lwa bhowe gubhashite, “Ngakushimanya nkali shinkubheleketa.”
71 ७१ जब वह बाहर द्वार में चला गया, तो दूसरी दासी ने उसे देखकर उनसे जो वहाँ थे कहा, “यह भी तो यीशु नासरी के साथ था।”
Nabhalabho bhalikopoka pa nnango gwa lugwani, ntumishi juna jwankongwe gwabhabhweni, akwaalugulilangaga bhalinginji pepala bhala alinkuti, “Abha pubhaliji pamo na a Yeshu Bhanashaleti.”
72 ७२ उसने शपथ खाकर फिर इन्कार किया, “मैं उस मनुष्य को नहीं जानता।”
Ikabheje a Petili gubhakanile kabhili bhalilumbila, “Ngakummanya aju munduju.”
73 ७३ थोड़ी देर के बाद, जो वहाँ खड़े थे, उन्होंने पतरस के पास आकर उससे कहा, “सचमुच तू भी उनमें से एक है; क्योंकि तेरी बोली तेरा भेद खोल देती है।”
Kungai, bhandunji bhalinginji pepala gubhaajendelenje a Petili, gubhaabhalanjilenje, “Kweli mmwe nkumbi gumo, nkali kubheleketa kwenu kunakummanyiya.”
74 ७४ तब वह कोसने और शपथ खाने लगा, “मैं उस मनुष्य को नहीं जानता।” और तुरन्त मुर्गे ने बाँग दी।
Penepo a Petili gubhatandwibhe kwiilosha na lumbila bhalinkuti, “Ngakummanya aju munduju!” Shangupe lipongo likukongobhelaga.
75 ७५ तब पतरस को यीशु की कही हुई बात स्मरण आई, “मुर्गे के बाँग देने से पहले तू तीन बार मेरा इन्कार करेगा।” और वह बाहर जाकर फूट फूटकर रोने लगा।
A Petili gubhakumbushile malobhe gubhabhalanjilwe na a Yeshu, “Lipongo akanabhe kongobhela, shinngane patatu.” Bhai, gubhakopweshe palanga, gubhagutile kwa kaje.