< प्रेरितों के काम 2 >

1 जब पिन्तेकुस्त का दिन आया, तो वे सब एक जगह इकट्ठे थे।
Likaishileje lyubha lya Shikukuu sha Mauno shishemwa Pentekoshite, bhaakulupalilanga bhowe bha a Yeshu bhashinkuimananga pamo.
2 और अचानक आकाश से बड़ी आँधी के समान सनसनाहट का शब्द हुआ, और उससे सारा घर जहाँ वे बैठे थे, गूँज गया।
Shangupe mpugo kukopoka kunani kunnungu, gwa mbuti shitutu shikugumbalaga nnyumba mubhalinginji mula.
3 और उन्हें आग के समान जीभें फटती हुई दिखाई दी और उनमें से हर एक पर आ ठहरी।
Kungai, gwikoposhele indu mbuti malamba ga moto, gakugabhanyikaga nikuntulila kila mundu.
4 और वे सब पवित्र आत्मा से भर गए, और जिस प्रकार आत्मा ने उन्हें बोलने की सामर्थ्य दी, वे अन्य-अन्य भाषा बोलने लगे।
Gubhagumbeywenjwe Mbumu jwa Ukonjelo, gubhatandwibhenje kubheleketa kwa luga inape malinga Mbumu shabhalongoyangaga kubheleketa.
5 और आकाश के नीचे की हर एक जाति में से भक्त-यहूदी यरूशलेम में रहते थे।
Ku Yelushalemu bhashinkupagwanga Bhayaudi, bhaakulupalilanga malajilo ga a Nnungu, kukoposhela mmbali yowe ya shilambolyo.
6 जब वह शब्द सुनाई दिया, तो भीड़ लग गई और लोग घबरा गए, क्योंकि हर एक को यही सुनाई देता था, कि ये मेरी ही भाषा में बोल रहे हैं।
Bhandunji bhala bhakapilikananjeje gwene mpugogo gubhaloposhelenje. Bhowe gubhaimukenje pabha kila mundu ashinkwaapilikananga bhalibheleketanga kwa luga jakwe nnyene.
7 और वे सब चकित और अचम्भित होकर कहने लगे, “देखो, ये जो बोल रहे हैं क्या सब गलीली नहीं?
Gubhakanganigwenje na kuimonga bhalinkutinji, “Abha bhowe bhutukwaapilikananga bhalibhelekatanga nnei bha, nngabha bhashilambo bha ku Galilaya?
8 तो फिर क्यों हम में से; हर एक अपनी-अपनी जन्म-भूमि की भाषा सुनता है?
Igala itendile bhuli, pakuti tunakwaapilikananga bhalibheleketanga kwa luga yetu twaashaayene?
9 हम जो पारथी, मेदी, एलाम लोग, मेसोपोटामिया, यहूदिया, कप्पदूकिया, पुन्तुस और आसिया,
Tubhana tu Bhapati, na Bhamede, na Bhaelamia, na bhananji bhashilambo bha ku Meshopotamia, na ku Yudea, na ku Kapadokia, na ku Ponto, na ku Ashia.
10 १० और फ्रूगिया और पंफूलिया और मिस्र और लीबिया देश जो कुरेने के आस-पास है, इन सब देशों के रहनेवाले और रोमी प्रवासी,
Ku Piligia, na ku Pampilia, na ku Mishili, na mmbali ja ku Libhiya tome na ku Kilene, ashaajetunji bhananji Bhaloma.
11 ११ अर्थात् क्या यहूदी, और क्या यहूदी मत धारण करनेवाले, क्रेती और अरबी भी हैं, परन्तु अपनी-अपनी भाषा में उनसे परमेश्वर के बड़े-बड़े कामों की चर्चा सुनते हैं।”
Bhaalabhu na bhandunji bhajinjilengene dini ja Shiyaudi, bhana bhakoposhelenje ku Kilete na ku Alabhia. Tubhowe tunaapilikana bhalibheleketanga kwa luga yetu indu ikulungwa ya a Nnungu.”
12 १२ और वे सब चकित हुए, और घबराकर एक दूसरे से कहने लगे, “यह क्या हो रहा है?”
Bhowe gubhakanganigwenje na tenguka akuno bhalibhuyananga, “Yenei malombololelo gakwe nndi?”
13 १३ परन्तु दूसरों ने उपहास करके कहा, “वे तो नई मदिरा के नशे में हैं।”
Ikabheje bhananji gubhatendilenje mbenji bhalinkutinji, “Bhashikolelwanga!”
14 १४ पतरस उन ग्यारह के साथ खड़ा हुआ और ऊँचे शब्द से कहने लगा, “हे यहूदियों, और हे यरूशलेम के सब रहनेवालों, यह जान लो और कान लगाकर मेरी बातें सुनो।
Ikabheje a Petili gubhajimi pamo na likumi limo na jumo bhala, gubhatandwibhe kwaalugulilanga bhandunji kwa lilobhe lya utiya bhalinkuti, “Ashaapwanga, bha ku Yudea na mmowe nkutamangananga pa Yelushalemu pano, mpilikanishayanje ukoto malobhe gangu.
15 १५ जैसा तुम समझ रहे हो, ये नशे में नहीं हैं, क्योंकि अभी तो तीसरा पहर ही दिन चढ़ा है।
Abha bhandunjibha bhangakolelwanga malinga shinkuganishiyanga, pabha nnaino shaa tatu ja lyamba.
16 १६ परन्तु यह वह बात है, जो योएल भविष्यद्वक्ता के द्वारा कही गई है:
Ikabheje genega ni gubhabhelekete ankulondola bha a Nnungu a Yoweli gala,
17 १७ ‘परमेश्वर कहता है, कि अन्त के दिनों में ऐसा होगा, कि मैं अपना आत्मा सब मनुष्यों पर उण्डेलूँगा और तुम्हारे बेटे और तुम्हारी बेटियाँ भविष्यद्वाणी करेंगी, और तुम्हारे जवान दर्शन देखेंगे, और तुम्हारे वृद्ध पुरुष स्वप्न देखेंगे।
‘Shiibhe ku mobha ga kumpelo, a Nnungu bhakuti, ngupinga kwaagumbayanga bhandu bhowe Mbumu jwangu. Ashibhana bhenunji bhanabhalume na bhanabhakongwe shibhalondolanje, bhangwendo bhenunji shibhalanguywanje ilangulo, na bhanangulungwa bhenunji shibhaagamilanje.
18 १८ वरन् मैं अपने दासों और अपनी दासियों पर भी उन दिनों में अपनी आत्मा उण्डेलूँगा, और वे भविष्यद्वाणी करेंगे।
Elo, gene mobhago bhatumishi bhangu bhanabhalume na bhanabhakongwe, shinaagumbayanje Mbumu jwangu, nabhalabhonji shibhalondolanje.
19 १९ और मैं ऊपर आकाश में अद्भुत काम, और नीचे धरती पर चिन्ह, अर्थात् लहू, और आग और धुएँ का बादल दिखाऊँगा।
Shindende ilapo kunani kunnungu, na ilangulo pa shilambolyo, shikubhe na minyai na moto na lyoi,
20 २० प्रभु के महान और तेजस्वी दिन के आने से पहले सूर्य अंधेरा और चाँद लहू सा हो जाएगा।
Lyubha shilitendebhushe nibha lubhindu, na mwei upinga shejela mbuti minyai, likanabhe ishila lyubha likulu lya ukonjelo lya Bhakulungwa.
21 २१ और जो कोई प्रभु का नाम लेगा, वही उद्धार पाएगा।’
Penepo, shaajuje kwa lina lya Bhakulungwa, shaatapulwe.’
22 २२ “हे इस्राएलियों, ये बातें सुनो कि यीशु नासरी एक मनुष्य था जिसका परमेश्वर की ओर से होने का प्रमाण उन सामर्थ्य के कामों और आश्चर्य के कामों और चिन्हों से प्रगट है, जो परमेश्वर ने तुम्हारे बीच उसके द्वारा कर दिखलाए जिसे तुम आप ही जानते हो।
“Mmashilambo bha pa Ishilaeli, mpilikananje agano malobhe gano! A Yeshu Bhanashaleti bhashinkukong'ondelwa kunngwenunji kwa itendi ya ilapo, na ilangulo ibhatendaga a Nnungu kwa nkono gwabho, malinga shimmumanyinji.
23 २३ उसी को, जब वह परमेश्वर की ठहराई हुई योजना और पूर्व ज्ञान के अनुसार पकड़वाया गया, तो तुम ने अधर्मियों के हाथ से उसे क्रूस पर चढ़वाकर मार डाला।
Kutolelela na shibhapanjile bhayene a Nnungu na bhamumanyi kuti, mmanganya shimwaakamulanje na kwaabhulaga kwa kwaaleshelanga bhandunji bhangali bha mmbone bhaakomelanje munshalabha.
24 २४ परन्तु उसी को परमेश्वर ने मृत्यु के बन्धनों से छुड़ाकर जिलाया: क्योंकि यह अनहोना था कि वह उसके वश में रहता।
Ikabheje a Nnungu gubhaayushiye, gubhatapwilwe kumboteko ya shiwo pabha ikanatendeshe shiwo shaakamule.
25 २५ क्योंकि दाऊद उसके विषय में कहता है, ‘मैं प्रभु को सर्वदा अपने सामने देखता रहा क्योंकि वह मेरी दाहिनी ओर है, ताकि मैं डिग न जाऊँ।
Pabha a Daudi bhabhelekete ga ngani jabho kuti, ‘Naabhonaga Bhakulungwa mmujo jangu mobha gowe, pabha kubhali kunkono gwangu gwa nnilo, bhai ngatenganyika.
26 २६ इसी कारण मेरा मन आनन्दित हुआ, और मेरी जीभ मगन हुई; वरन् मेरा शरीर भी आशा में बना रहेगा।
Kwa nneyo, ntima gwangu gwashinkwiinonyela, na kabhili nashinkululuta nkwiinonyela. Namwene shindame nngulupai,
27 २७ क्योंकि तू मेरे प्राणों को अधोलोक में न छोड़ेगा; और न अपने पवित्र जन को सड़ने देगा! (Hadēs g86)
Pabha nkaileka mbumu yangu ijende kundamo ja bhawilenje, wala nkanneka jwa Ukonjelo jwenu abhole. (Hadēs g86)
28 २८ तूने मुझे जीवन का मार्ग बताया है; तू मुझे अपने दर्शन के द्वारा आनन्द से भर देगा।’
Nshinangula mipanda ja gumi, bhai shiniinonyele pabha mpali.’
29 २९ “हे भाइयों, मैं उस कुलपति दाऊद के विषय में तुम से साहस के साथ कह सकता हूँ कि वह तो मर गया और गाड़ा भी गया और उसकी कब्र आज तक हमारे यहाँ वर्तमान है।
“Ashaalongo ajangu, ngunapinga nimmalanjilanje gwangali nng'iyo gaapatile anakulubhetu a Daudi. Bhalabho bhawile na gubhashishilwe, na kabhili likabhuli lyabho launo pulili panngwetu pepano.
30 ३० वह भविष्यद्वक्ता था, वह जानता था कि परमेश्वर ने उससे शपथ खाई है, मैं तेरे वंश में से एक व्यक्ति को तेरे सिंहासन पर बैठाऊँगा।
Ikabheje, a Daudi pubhaliji ankulondola bha a Nnungu, bhamumanyi kuti a Nnungu bhaabhalanjile kwa lumbila kuti shibhannjimishe jumo nnubheleko lwabho kubha nkulungwa pandamo jabho.
31 ३१ उसने होनेवाली बात को पहले ही से देखकर मसीह के जी उठने के विषय में भविष्यद्वाणी की, कि न तो उसका प्राण अधोलोक में छोड़ा गया, और न उसकी देह सड़ने पाई। (Hadēs g86)
A Daudi bhagabhweni gubhapinga tenda a Nnungu, kwa nneyo gubhabhelekete ga yuka kwa a Kilishitu bhalinkuti, ‘Bhangalekwa kundamo ja bhawilenje na wala maiti gabho gangabhola.’ (Hadēs g86)
32 ३२ “इसी यीशु को परमेश्वर ने जिलाया, जिसके हम सब गवाह हैं।
A Nnungu bhashinkwayuya a Yeshu na uwe ni tubhakong'ondela bha genego.
33 ३३ इस प्रकार परमेश्वर के दाहिने हाथ से सर्वोच्च पद पाकर, और पिता से वह पवित्र आत्मा प्राप्त करके जिसकी प्रतिज्ञा की गई थी, उसने यह उण्डेल दिया है जो तुम देखते और सुनते हो।
A Yeshu bhakakweyweje na bhikwa kunkono nnilo gwa a Nnungu, gubhapegwilwe Mbumu jwa Ukonjelo jubhalajile jula, na nnaino bhatugumbeye shene shinkushibhonanga na kushipilikana shino.
34 ३४ क्योंकि दाऊद तो स्वर्ग पर नहीं चढ़ा; परन्तु वह स्वयं कहता है, ‘प्रभु ने मेरे प्रभु से कहा; मेरे दाहिने बैठ,
Pabha a Daudi bhayene bhangakwela kwenda kunani kunnungu, nigubhashite nnei, ‘Bhakulungwa bhaalugulile Bhakulungwa bhangu, Ntame kunkono nnilo gwangu,
35 ३५ जब तक कि मैं तेरे बैरियों को तेरे पाँवों तले की चौकी न कर दूँ।’”
Mpaka pushinaabhikanje ashaamagongo ajenu pa libhatila makongono genu.’
36 ३६ “अतः अब इस्राएल का सारा घराना निश्चय जान ले कि परमेश्वर ने उसी यीशु को जिसे तुम ने क्रूस पर चढ़ाया, प्रभु भी ठहराया और मसीह भी।”
“Kwa nneyo, bhandu bhowe bha pa Ishilaeli bhanapinjikwanga bhamumanyanje kuti a Yeshu bhumwaakomelenje munshalabha bhala, a Nnungu bhashikwaatenda kubha Bhakulungwa na a Kilishitu.”
37 ३७ तब सुननेवालों के हृदय छिद गए, और वे पतरस और अन्य प्रेरितों से पूछने लगे, “हे भाइयों, हम क्या करें?”
Bhandu bhakapilinanjeje genego, guyapotekenje mmitima jabhonji, gubhaabhushiyenje a Petili na mitume bhananji bhala. “Ashaalongo ajetu, igala tutende bhuli?”
38 ३८ पतरस ने उनसे कहा, “मन फिराओ, और तुम में से हर एक अपने-अपने पापों की क्षमा के लिये यीशु मसीह के नाम से बपतिस्मा ले; तो तुम पवित्र आत्मा का दान पाओगे।
A Petili gubhajangwile, “Kila mundu aipete na abhatishwe kwa lina lya a Yeshu Kilishitu, malombolelo gakwe mundu aagwilwe na a Nnungu, nkupinga nneshelelwanje ilebho yenunji na shimposhelanje upo Mbumu jwa Ukonjelo alajilwe jula.
39 ३९ क्योंकि यह प्रतिज्ञा तुम, और तुम्हारी सन्तानों, और उन सब दूर-दूर के लोगों के लिये भी है जिनको प्रभु हमारा परमेश्वर अपने पास बुलाएगा।”
Pabha malagano gala pugaaliji kwa ligongo lyenu mmanganya na ashibhana bhenu, na bhowe bhaatamangana kutalishe na kwa kila mundu shashemwe na Bhakulungwa a Nnungu bhetu.”
40 ४० उसने बहुत और बातों से भी गवाही दे देकर समझाया कि अपने आपको इस टेढ़ी जाति से बचाओ।
Na kwa malobhe gana gamagwinji, a Petili bhakwaaleyangaga na kwaashondelesheyanga bhandunji bhalinkuti, “Mwiitapulanje na lubheleko lwangali lwambonelu.”
41 ४१ अतः जिन्होंने उसका वचन ग्रहण किया उन्होंने बपतिस्मा लिया; और उसी दिन तीन हजार मनुष्यों के लगभग उनमें मिल गए।
Bhabhagwinji gubhakulupalilenje malobhe gabho, nigubhabhatishwenje. Na lyene lyubhalyo bhandunji kuishila elupu tatu gubhajenjesheshenje nnikundi mula.
42 ४२ और वे प्रेरितों से शिक्षा पाने, और संगति रखने में और रोटी तोड़ने में और प्रार्थना करने में लौलीन रहे।
Bhene bhowebho gubhapundilenje kujiganywa na mitume, akuno bhalitamangana shiulongo na lyanganga shalya pamo na juga Nnungu.
43 ४३ और सब लोगों पर भय छा गया, और बहुत से अद्भुत काम और चिन्ह प्रेरितों के द्वारा प्रगट होते थे।
Mitume bhashinkutendanga ilapo na ilangulo yaigwinji, mpaka kila mundu shijogopele.
44 ४४ और सब विश्वास करनेवाले इकट्ठे रहते थे, और उनकी सब वस्तुएँ साझे की थीं।
Bhaakulupalila bhowe gubhapundilenje kubha shindu shimo, akuno bhalikundikanilananga indu yabhonji.
45 ४५ और वे अपनी-अपनी सम्पत्ति और सामान बेच-बेचकर जैसी जिसकी आवश्यकता होती थी बाँट दिया करते थे।
Bhatendaga ushanga indu yabhonji nigabhana ela kila mundu nipegwa malinga shiyapinjikwaga.
46 ४६ और वे प्रतिदिन एक मन होकर मन्दिर में इकट्ठे होते थे, और घर-घर रोटी तोड़ते हुए आनन्द और मन की सिधाई से भोजन किया करते थे।
Gubhapundilenje kuimana kila lyubha Nliekalu. Bhatendaga imana mmajumba gabhonji nilyanganga shalya nyumba na nyumba kwa mitima ja kwiitimalika.
47 ४७ और परमेश्वर की स्तुति करते थे, और सब लोग उनसे प्रसन्न थे; और जो उद्धार पाते थे, उनको प्रभु प्रतिदिन उनमें मिला देता था।
Bhatendaga kwaakuyanga a Nnungu na pingwanga na bhandu bhowe. Kila lyubha Bhakulungwa bhatendaga jenjesheya bhandu bhatapulwangaga.

< प्रेरितों के काम 2 >