< मत्ती 21 >

1 जब वे येरूशलेम नगर के पास पहुंचे और ज़ैतून पर्वत पर बैथफ़गे नामक स्थान पर आए, येशु ने दो चेलों को इस आज्ञा के साथ आगे भेजा,
A Yeshu na bhaajiganywa bhabho bhakabhandishilanjeje ku Yelushalemu gubhaikengenenje ku Bhetipage tome na shitumbi sha Misheituni, gubhaatumilenjeje bhaajiganywa bhabho bhabhili,
2 “सामने गांव में जाओ. वहां पहुंचते ही तुम्हें एक गधी बंधी हुई दिखाई देगी. उसके साथ उसका बच्चा भी होगा. उन्हें खोलकर मेरे पास ले आओ.
gubhaalugulilenje, “Nnjendangane kushijiji shili mmujo jenunji, kweneko shimung'imananje mbunda atabhilwe naka mwanagwe. Mwagopolanje nkajiye nabhonji.
3 यदि कोई तुमसे इस विषय में प्रश्न करे तो तुम उसे यह उत्तर देना, ‘प्रभु को इनकी ज़रूरत है.’ वह व्यक्ति तुम्हें आज्ञा दे देगा.”
Monaga mundu ammuyangaga shoshowe, munnugulilanje, ‘Bhakulungwa bhanakwaapinganga,’ nabhalabho shangupe shibhampanganje.”
4 यह घटना भविष्यवक्ता द्वारा की गई इस भविष्यवाणी की पूर्ति थी:
Genega gashinkutendeka nkupinga gatimilile gegala galugwilwe na ankulondola bha a Nnungu bhalinkuti,
5 ज़ियोन की बेटी को यह सूचना दो: तुम्हारे पास तुम्हारा राजा आ रहा है; वह नम्र है और वह गधे पर बैठा हुआ है, हां, गधे के बच्‍चे पर, बोझ ढोनेवाले के बच्‍चे पर.
“Mwaabhalanjilanje bhashilambo ku Shayuni, ‘Munnole, Mpalume jwenu anakwiya! Ashikwitimalika na ashikwela mbunda, Mwana jwa mbunda.’”
6 शिष्यों ने येशु की आज्ञा का पूरी तरह पालन किया
Bhaajiganywa bhala gubhapitengene, nigubhatendilenje malinga shibhalugulilwenje na a Yeshu.
7 और वे गधी और उसके बच्‍चे को ले आए, उन पर अपने बाहरी कपड़े बिछा दिए और येशु उन कपड़ो पर बैठ गए.
Gubhanjiye nabhonji mbunda jula naka mwanagwe, gubhatandikenje nngubho yabhonji panani jabhonji na a Yeshu gubhakwelile nitama panani nngubho paka mwana mbunda.
8 भीड़ में से अधिकांश ने मार्ग पर अपने बाहरी कपड़े बिछा दिए. कुछ अन्यों ने पेड़ों की टहनियां काटकर मार्ग पर बिछा दीं.
Bhandu bhagumbelenje bhala gubhatandikenje nngubho yabhonji ina mumpanda, na bhandu bhananji gubhatemilenje maagala gubhatandikenje mumpanda.
9 येशु के आगे-आगे जाती हुई तथा पीछे-पीछे आती हुई भीड़ ये नारे लगा रही थी “दावीद के पुत्र की होशान्‍ना!” “धन्य है, वह जो प्रभु के नाम में आ रहे हैं.” “सबसे ऊंचे स्थान में होशान्‍ना!”
Bhandu bhabhagwinji bhalinginji mmujo na bhalinginji nnyuma bhala, gubhautiyenje lilobhe bhalinkutinji, “Nnumbililwe Bhaulongo gwa a Daudi! Apegwe mboka jwene akwiya kwa lina lya Bhakulungwa! Bhalumbililwe a Nnungu bhali Kunnungu!”
10 जब येशु ने येरूशलेम नगर में प्रवेश किया, पूरे नगर में हलचल मच गई. उनके आश्चर्य का विषय था: “कौन है यह?”
A Yeshu bhakajinjileje ku Yelushalemu, shilambo showe gushigumbele nnjasha. Bhandunji gubhalinginji nkubhuya, “Jweneju gani?”
11 भीड़ उन्हें उत्तर दे रही थी, “यही तो हैं वह भविष्यद्वक्ता—गलील के नाज़रेथ के येशु.”
Likundi lya bhandunji munkumbi mula gubhashitenje, “Bhenebha a nkulondola bha a Nnungu a Yeshu, kopoka ku Nashaleti shilambo sha Galilaya.”
12 येशु ने मंदिर में प्रवेश किया और उन सभी को मंदिर से बाहर निकाल दिया, जो वहां लेनदेन कर रहे थे. साथ ही येशु ने साहूकारों की चौकियां उलट दीं और कबूतर बेचने वालों के आसनों को पलट दिया.
Bhai, a Yeshu gubhajinjile ku liekalu, gubhaabhinjilenje palanga bhandu bhaushangaga na uma indu ku liekalu, gubhapindikulenye mesha ya bhaatindiganya mmbiya bhala na itengu ya bhaushanga ngunda.
13 येशु ने उन्हें फटकारते हुए कहा, “पवित्र शास्त्र का लेख है: मेरा मंदिर प्रार्थना का घर कहलाएगा किंतु तुम इसे डाकुओं की खोह बना रहे हो.”
Gubhaalugulilenje, “Ishijandikwa Mmajandiko ga Ukonjelo, ‘Nyumba jangu shijishemwe nyumba ja nyujila nne.’ Ikabheje mmanganya nshikujitendanga lishembo lya bhaapokonyola indu.”
14 मंदिर में ही, येशु के पास अंधे और लंगड़े आए और येशु ने उन्हें स्वस्थ किया.
Ashinangalole na bhalemelenje gubhaajendelenje ku liekaluko, nabhalabho a Yeshu gubhaalamiyenje.
15 जब प्रधान पुरोहितों तथा शास्त्रियों ने देखा कि येशु ने अद्भुत काम किए हैं और बच्‍चे मंदिर में, “दावीद की संतान की होशान्‍ना” के नारे लगा रहे हैं, तो वे अत्यंत गुस्सा हुए.
Bhai, bhakulungwanji bhaabhishila na bhaajiganya bha Shalia bhakaibhonanjeje ilapo ibhatendile a Yeshu, na bhana bhashoko pubhautiyangaga lilobhe ku liekalu bhalinkutinji, “Bhalumbililwe Bhaulongo gwa a Daudi,” gubhatumbelenje.
16 और येशु से बोले, “तुम सुन रहे हो न, ये बच्‍चे क्या नारे लगा रहे हैं?” येशु ने उन्हें उत्तर दिया, “हां, क्या आपने पवित्र शास्त्र में कभी नहीं पढ़ा, बालकों और दूध पीते शिशुओं के मुख से आपने अपने लिए अपार स्तुति का प्रबंध किया है?”
Kwa nneyo gubhaalugulilenje, “Bhuli, nkapilikana ibhaabheleketanga?” A Yeshu gubhaajangwilenje, “Elo, ngulipilikana! Bhuli, nkanabhe shomanga Mmajandiko? ‘Kwa kang'wa ya bhana bhashoko na ashinambombe Shibhannumbililanje.’”
17 येशु उन्हें छोड़कर नगर के बाहर चले गए तथा आराम के लिए बैथनियाह नामक गांव में ठहर गए.
Bhai, gubhaaleshilenje, gubhajabhwile pa shilambo pala gubhapite ku Bhetania, gubhagonile kweneko.
18 भोर को जब वह नगर में लौटकर आ रहे थे, उन्हें भूख लगी.
Lyambape a Yeshu bhalibhuja kwenda ku Yelushalemu, gubhakwete shibhanga.
19 मार्ग के किनारे एक अंजीर का पेड़ देखकर वह उसके पास गए किंतु उन्हें उसमें पत्तियों के अलावा कुछ नहीं मिला. इस पर येशु ने उस पेड़ को शाप दिया, “अब से तुझमें कभी कोई फल नहीं लगेगा.” तुरंत ही वह पेड़ मुरझा गया. (aiōn g165)
Gubhagubhweni nkongo gumo gwa tini nnyenje mpanda, gubhaujendele, ikabheje bhangashibhona shindu ikabhe maambape. Bhai, gubhaulugulile nkongo gula, “Unaogoye kabhili iepo pitipiti!” Shangupe nkongo gwa tini gula ukunyalaga. (aiōn g165)
20 यह देख शिष्य हैरान रह गए. उन्होंने प्रश्न किया, “अंजीर का यह पेड़ तुरंत ही कैसे मुरझा गया?”
Bhaajiganywa bhakaubhonanjeje bhashinkulapanga, gubhashitenje, “Kwa nndi agu nkongogu ushinyala shangupe?”
21 येशु ने उन्हें उत्तर दिया, “तुम इस सच्चाई को समझ लो: यदि तुम्हें विश्वास हो—संदेह तनिक भी न हो—तो तुम न केवल वह करोगे, जो इस अंजीर के पेड़ के साथ किया गया परंतु तुम यदि इस पर्वत को भी आज्ञा दोगे, ‘उखड़ जा और समुद्र में जा गिर!’ तो यह भी हो जाएगा.
A Yeshu gubhaajangwilenje, “Kweli ngunakummalanjilanga, monaga nkolangaga ngulupai gwangali lipamba, shinkombolanje tenda nngabha ga ntinipe, ikabheje nkali kushilugulila ashi shitumbishi, ‘Tutumbuka ukatumbushile mmashi,’ shiitendeshe.
22 प्रार्थना में विश्वास से तुम जो भी विनती करोगे, तुम उसे प्राप्‍त करोगे.”
Na nkolangaga ngulupai, shoshowe shishinnjuganje kwa a Nnungu, shimpegwanje.”
23 येशु ने मंदिर में प्रवेश किया और जब वह वहां शिक्षा दे ही रहे थे, प्रधान पुरोहित और पुरनिए उनके पास आए और उनसे पूछा, “किस अधिकार से तुम ये सब कर रहे हो? कौन है वह, जिसने तुम्हें इसका अधिकार दिया है?”
A Yeshu bhakajinjileje ku liekalu bhali nkujiganya, bhakulungwanji bhaabhishila na bhanangulungwa bha bhandunji gubhaajendelenje nikwaabhuya, “Nnatenda genega kwa ukulungwa ukeni? Gani ampele jene amuliji?”
24 येशु ने इसके उत्तर में कहा, “मैं भी आपसे एक प्रश्न करूंगा. यदि आप मुझे उसका उत्तर देंगे तो मैं भी आपके इस प्रश्न का उत्तर दूंगा कि मैं किस अधिकार से यह सब करता हूं:
A Yeshu gubhaajangwilenje, “Na nne ngunakumuyanga, nnyangulangaga, bhai na nne shininnugulilanje ngunatenda genega kwa ukulungwa ukeni.
25 योहन का बपतिस्मा किसकी ओर से था—स्वर्ग की ओर से या मनुष्यों की ओर से?” इस पर वे आपस में विचार-विमर्श करने लगे, “यदि हम कहते हैं, ‘स्वर्ग की ओर से,’ तो वह हमसे कहेगा, ‘तब आपने योहन में विश्वास क्यों नहीं किया?’
Bhuli, ubhatisho gwa a Yowana kugwakoposhele kwei? Bhuli, kugwakoposhele kwa a Nnungu eu ku bhandu?” Ikabheje gubhabheketelenje ashaayenenji, Tulugulaga, “Kugwakoposhele kwa a Nnungu,” shibhatubhuye, “Bhai, pakuti mwangakulupalilanga?”
26 किंतु यदि हम कहते हैं, ‘मनुष्यों की ओर से,’ तब हमें भीड़ से भय है; क्योंकि सभी योहन को भविष्यवक्ता मानते हैं.”
Na tulugulaga, “Kugwakoposhele ku bhandu,” tunakwaajogopanga bhandunji pabha bhowe bhanakundanga kuti a Yowana ankulondola bha a Nnungu.
27 उन्होंने आकर येशु से कहा, “आपके प्रश्न का उत्तर हमें मालूम नहीं.” येशु ने भी उन्हें उत्तर दिया, “मैं भी आपको नहीं बताऊंगा कि मैं किस अधिकार से ये सब करता हूं.
Bhai, gubhaajangwilenje, “Tukakumumanya!” Nabhalabho a Yeshu gubhaalugulilenje, “Numbe nne ngannugulilanga ngunatenda genega kwa ukulungwa gwashi.”
28 “इस विषय में क्या विचार है आपका? एक व्यक्ति के दो पुत्र थे. उसने बड़े पुत्र से कहा, ‘हे पुत्र, आज जाकर दाख की बारी का काम देख लेना.’
“Mmanganya nkubhonanga bhuli? Bhandu bhamo bhashinkukola bhana bhabhili. Gubhannugulile jwankulu jula, ‘Mwanangu, lelo ukakamule liengo kunngunda gwa mishabhibhu.’
29 “उसने उत्तर दिया, ‘नहीं जाऊंगा.’ परंतु कुछ समय के बाद उसे पछतावा हुआ और वह दाख की बारी चला गया.
Nshanda jula gwajangwile, ‘Ngajenda!’ Ikabheje gwaibhushiye, kungai gwapite kamula liengo.
30 “पिता दूसरे पुत्र के पास गया और उससे भी यही कहा. उसने उत्तर दिया, ‘जी हां, अवश्य.’ किंतु वह गया नहीं.
Ainamundu bhala gubhannugulile jwa nnung'una jula nneila peila, jwalakwe akwaajangulaga, ‘Atati shinyende!’ Ikabheje jwangajenda.
31 “यह बताइए कि किस पुत्र ने अपने पिता की इच्छा पूरी की?” उन्होंने उत्तर दिया: “बड़े पुत्र ने.” येशु ने उनसे कहा, “सच यह है कि समाज से निकाले लोग तथा वेश्याएं आप लोगों से पहले परमेश्वर के राज्य में प्रवेश कर जाएंगे.
Bhuli, bhene bhabhilibha jwei atendile ibhapinga Ainamundu?” Gubhaajangwilenje, “Jwankulu jula.” Bhai, a Yeshu gubhaalugulilenje, “Kweli ngunakummalanjilanga, bhakamula koli na bha labhalabha shibhannongolelanje kujinjila Muupalume gwa a Nnungu.”
32 बपतिस्मा देनेवाले योहन आपको धर्म का मार्ग दिखाते हुए आए, किंतु आप लोगों ने उनका विश्वास ही न किया. किंतु समाज के बहिष्कृतों और वेश्याओं ने उनका विश्वास किया. यह सब देखने पर भी आपने उनमें विश्वास के लिए पश्चाताप न किया.
Pabha a Yowana bhanng'ishilenje na kunnanguyanga mpanda gwa aki mwangaakulupalilanga, ikabheje bhakamula koli na bha labhalabha bhashinkwaakulupalilanga. Nkali nkagabhonanjeje gowego mmanganya mwangaipetanga nikwaakulupalila.
33 “एक और दृष्टांत सुनिए: एक गृहस्वामी था, जिसने एक दाख की बारी लगायी, चारदीवारी खड़ी की, रसकुंड बनाया तथा मचान भी. इसके बाद वह दाख की बारी किसानों को पट्टे पर देकर यात्रा पर चला गया.
A Yeshu gubhashite, mpilikananje lutango luna. Bhandu bhamo bhashinkulima nngunda gwa mishabhibhu, gubhatimbiliye lubhigo, gubhaolile liiko lya minyila divai, gubhashenjile na nyingo ja tama bhalinda. Kungai gubhaakolishiyenje bhaalima, gubhajabhwile kwenda shilambo sha talika.
34 जब उपज तैयार होने का समय आया, तब उसने किसानों के पास अपने दास भेजे कि वे उनसे उपज का पहले से तय किया हुआ भाग इकट्ठा करें.
Gakaisheje mobha ga maneng'eno, gubhaatumilenje bhatumishi bhabho ku bhaalimanga bhala, nkupinga bhakatolelanje ndalo.
35 “किसानों ने उसके दासों को पकड़ा, उनमें से एक की पिटाई की, एक की हत्या तथा एक का पथराव.
Bhaalimanga bhala gubhaakamwilenje bhatumishi bhala, jumo gubhankomilenje na juna gubhammulegenje na juna gubhankomilenje maganga mpaka gwawile.
36 अब गृहस्वामी ने पहले से अधिक संख्या में दास भेजे. इन दासों के साथ भी किसानों ने वही सब किया.
Bhandu bhala gubhaatumilenje kabhili bhatumishi bhana, bhabhagwinji punda bhalongolelenje bhala. Bhaalimanga bhala gubhaatendelenje nneila peila malinga bhalongolelenje bhala.
37 इस पर यह सोचकर कि वे मेरे पुत्र का तो सम्मान करेंगे, उस गृहस्वामी ने अपने पुत्र को किसानों के पास भेजा.
Kumpelo gubhantumile mwanagwabho akuno bhaliganishiya, shibhannjogopanje pabha mwanangu.
38 “किंतु जब किसानों ने पुत्र को देखा तो आपस में विचार किया, ‘सुनो! यह तो वारिस है, चलो, इसकी हत्या कर दें और पूरी संपत्ति हड़प लें.’
Ikabheje bhaalimanga bhala bhakammonanjeje mwanagwabho gubhabheleketenje ashaayenenji, “Jweneju ni apinga lishi, tummulaje tutole ulishi gwakwe!”
39 इसलिये उन्होंने पुत्र को पकड़ा, उसे बारी के बाहर ले गए और उसकी हत्या कर दी.
Bhai, gubhankamwilenje, gubhampelekenje kunyenje nngunda gwa mishabhibhu gula, gubhammulegenje.
40 “इसलिये यह बताइए, जब दाख की बारी का स्वामी वहां आएगा, इन किसानों का क्या करेगा?”
“Lelo, bhayene nngunda gwa mishabhibhu pushibhaishepo, shibhaatendanje bhuli bhaalimangabho?”
41 उन्होंने उत्तर दिया, “वह उन दुष्टों का सर्वनाश कर देगा तथा दाख की बारी ऐसे किसानों को पट्टे पर दे देगा, जो उसे सही समय पर उपज का भाग देंगे.”
Gubhajangwilenje, “Shibhaabhulaganje bhaalimanga bhangali bha mbonenjibho, na nngunda gula shibhaapanganje bhaalimanga bhananji, shibhajiye kwaapanganga ndalo.”
42 येशु ने उनसे कहा, “क्या आपने पवित्र शास्त्र में कभी नहीं पढ़ा: “‘जिस पत्थर को राजमिस्त्रियों ने अनुपयोगी घोषित कर दिया था, वही कोने का मुख्य पत्थर बन गया. यह प्रभु की ओर से हुआ और यह हमारी दृष्टि में अनूठा है’?
Penepo a Yeshu gubhaalugulilenje, “Bhuli, nkanabheshomanga yenei Mmajandiko? ‘Liganga libhalikanilenje bhaashenga Nnaino lishibha liganga likulu lya pa ndumba. Bhakulungwa bhatendile lyeneli, Na kunngwetu uwe ni lya lapa!’
43 “इसलिये मैं आप सब पर यह सत्य प्रकाशित कर रहा हूं: परमेश्वर का राज्य आपसे छीन लिया जाएगा तथा उस राष्ट्र को सौंप दिया जाएगा, जो उपयुक्त फल लाएगा.
“Kwa nneyo ngunakummalanjilanga, Upalume gwa a Nnungu upinga shoywa kungwenunji, bhapegwanje bhandunji bha ilambo ina, shibhakombolanje kutenda ibhapinga a Nnungu.”
44 वह, जो इस पत्थर पर गिरेगा, टुकड़े-टुकड़े हो जाएगा किंतु जिस किसी पर यह पत्थर गिरेगा उसे कुचलकर चूर्ण बना देगा.”
Na jwene shaagwile lyene ligangalyo, shatemekanje ipande, na jojowe shilinngwile lyene ligangalyo, shakandaganywe.
45 प्रधान पुरोहित और फ़रीसी यह दृष्टांत सुनकर यह समझ गए कि प्रभु येशु ने उन पर ही यह दृष्टांत कहा है.
Bhakulungwanji bhaabhishila na Mapalishayo bhakapilikananjeje ndango ya a Yeshu, gubhamumanyinji kuti bhanakwaabheleketanga.
46 इसलिये उन्होंने येशु को पकड़ने की कोशिश तो की, किंतु उन्हें भीड़ का भय था, क्योंकि लोग येशु को भविष्यवक्ता मानते थे.
Kwa nneyo gubhaloleyenje mwakwaakamulila, ikabheje bhatendaga kwaajogopanga bhandunji, pabha bhandunji bhamumanyinji kuti ankulondola bha a Nnungu.

< मत्ती 21 >