< प्रेरितों के काम 4 >
1 जब वे भीड़ को संबोधित कर ही रहे थे, कि अचानक पुरोहित गण, मंदिर रखवालों का प्रधान तथा सदूकी उनके पास आ पहुंचे.
Nihnik mah kaminawk khaeah lokthuih hoi li naah, qaimanawk, tempul thungah toksah kaminawk hoi Sadusinawk nihcae khaeah angzoh o,
2 वे अत्यंत क्रोधित थे क्योंकि प्रेरित भीड़ को शिक्षा देते हुए मसीह येशु में मरे हुओं के जी उठने की घोषणा कर रहे थे.
patoeh ih kami hnik mah kaminawk to patuk hoi moe, duekhaih thung hoi kangthawk let Jesu kawng to thuih hoi pongah, nihcae loe palungphui o.
3 उन्होंने उन्हें बंदी बनाकर अगले दिन तक के लिए कारागार में डाल दिया क्योंकि दिन ढल चुका था.
Nihcae mah patoeh ih kami hnik to naeh o, niduem boeh pongah, nihnik to khawnbang karoek to thongim pakhrak o.
4 उनके संदेश को सुनकर अनेकों ने विश्वास किया, जिनकी संख्या लगभग पांच हज़ार तक पहुंच गई.
To tiah oh langlacadoeh, lok thaih pop parai kaminawk mah tanghaih to tawnh o; to naah tang kaminawk sang pangato phak o.
5 अगले दिन यहूदियों के राजा, पुरनिये और शास्त्री येरूशलेम में इकट्ठा थे.
Khawnbang phak naah loe, ukkungnawk, kacoehtanawk hoi ca tarik kaminawk,
6 वहां महापुरोहित हन्ना, कायाफ़स, योहन, अलेक्सान्दरॉस तथा महायाजकीय वंश के सभी सदस्य इकट्ठा थे.
kalen koek qaima Anna, Kaiapha, Johan, Alexander hoi kalen koek qaima ih imthung takoh boih Jerusalem ah amkhueng o.
7 उन्होंने प्रेरितों को सबके बीच खड़ा कर प्रश्न करना प्रारंभ कर दिया: “तुमने किस अधिकार से या किस नाम में यह किया है?”
Nihnik to kaminawk salakah suek o moe, Naa ih sakthaihaih hoiah maw, to tih ai boeh loe mi ih ahmin hoiah maw hae hmuen hae na sak hoi? tiah lok a dueng o.
8 तब पवित्र आत्मा से भरकर पेतरॉस ने उत्तर दिया: “सम्माननीय राजागण और समाज के पुरनियों!
Piter loe Kacai Muithla hoiah koi moe, nihcae khaeah, Nangcae kami ukkungnawk hoi Israel kacoehtanawk,
9 यदि आज हमारा परीक्षण इसलिये किया जा रहा है कि एक अपंग का कल्याण हुआ है और इसलिये कि यह व्यक्ति किस प्रक्रिया द्वारा स्वस्थ हुआ है,
vai hniah tha kahnaem kami maeto nuiah kahoih hmuen sak pongah kawbangah maw ngan a tui, tiah lokdueng han ih nang kawk o nahaeloe;
10 तो आप सभी को तथा, सभी इस्राएल राष्ट्र को यह मालूम हो कि यह सब नाज़रेथवासी, मसीह येशु के द्वारा किया गया है, जिन्हें आपने क्रूस का मृत्यु दंड दिया, किंतु जिन्हें परमेश्वर ने मरे हुओं में से दोबारा जीवित किया. आज उन्हीं के नाम के द्वारा स्वस्थ किया गया-यह व्यक्ति आपके सामने खड़ा है.
nangcae hoi Israel kaminawk boih mah, hae hmuen hae panoek o ah, thinglam pongah na takhing o boeh, toe Sithaw mah duekhaih thung hoiah pathawk let ih, Nazareth Jesu Kri rang hoiah ni nangcae hma ah angdoe hae kami hae ngan a tui.
11 मसीह येशु ही वह चट्टान हैं “‘जिन्हें आप भवन निर्माताओं ने ठुकरा कर अस्वीकृत कर दिया, जो कोने का प्रधान पत्थर बन गए.’
Hae loe nangcae imsah kaminawk mah na pahnawt o sut ih thlung ah oh, to thlung loe kahoih koek im takii ih thlung ah angcoeng boeh.
12 उद्धार किसी अन्य में नहीं है क्योंकि आकाश के नीचे मनुष्यों के लिए दूसरा कोई नाम दिया ही नहीं गया जिसके द्वारा हमारा उद्धार हो.”
Kalah pahlonghaih roe om ai: van tlim ah kaom kaminawk thungah aicae pahlong thaih ahmin kalah tidoeh om ai, tiah a naa.
13 पेतरॉस तथा योहन का यह साहस देख और यह जानकर कि वे दोनों अनपढ़ और साधारण व्यक्ति हैं, वे चकित रह गए. उन्हें धीरे धीरे यह याद आया कि ये वे हैं, जो मसीह येशु के साथी रहे हैं.
Piter hoi Johan loe ca amtuk ai kami, kami rumram ni, tito nihcae mah panoek o moe, nihnik ih misahoihaih to hnuk o naah, nihcae loe dawnrai o; toe nihcae mah hae kami hnik loe Jesu hoi nawnto kaom kami ni, tito panoek o.
14 किंतु स्वस्थ हुए व्यक्ति की उपस्थिति के कारण वे कुछ न कह सके;
Nihnik hoi nawnto angdoe ngantui kami to doeh a hnuk o, toe anih hanah loe kawbangah doeh naa o ai.
15 उन्होंने उन्हें सभागार से बाहर जाने की आज्ञा दी. तब वे आपस में विचार-विमर्श करने लगे,
Toe nihnik to lokcaekhaih ahmuen hoiah tacawtsak pacoengah, angmacae hoi angmacae lok angdueng o,
16 “हम इनके साथ क्या करें? यह तो स्पष्ट है कि इनके द्वारा एक असाधारण चमत्कार अवश्य हुआ है और यह येरूशलेम निवासियों को भी मालूम हो चुका है. इस सच को हम नकार नहीं सकते.
hae kami hnik hae kawbangmaw a sak o han? Nihnik mah sak ih dawnrai hmuen loe Jerusalem ah kaom kaminawk boih mah hnuk o boeh, to pongah aicae mah aek thai mak ai boeh.
17 किंतु लोगों में इस समाचार का और अधिक प्रसार न हो, हम इन्हें यह चेतावनी दें कि अब वे किसी से भी इस नाम का वर्णन करते हुए बातचीत न करें.”
Kaminawk salakah amthang let han ai hoi hae kami ih ahmin hoiah mi khaeah doeh lok a thuih hoi han ai ah, nihnik to pazih si, tiah a thuih o.
18 तब उन्होंने उन्हें भीतर बुलाकर आज्ञा दी कि वे न तो येशु नाम का वर्णन करें और न ही उसके विषय में कोई शिक्षा दें.
To pongah nihnik to a kawk o moe, Jesu ih ahmin hoiah patuk moe, lok roe thuih han ai ah lokthuih pae o.
19 किंतु पेतरॉस और योहन ने उन्हें उत्तर दिया, “आप स्वयं निर्णय कीजिए कि परमेश्वर की दृष्टि में उचित क्या है: आपकी आज्ञा का पालन या परमेश्वर की आज्ञा का.
Piter hoi Johan mah nihcae khaeah, Sithaw mikhnuk ah Sithaw ih lok tahngaih pongah nangcae ih lok tahngaih han hoih kue maw, hoih kue ai tito nangmacae mah lok takroek oh.
20 हमसे तो यह हो ही नहीं सकता कि जो कुछ हमने देखा और सुना है उसका वर्णन न करें.”
Kaihnik loe ka hnuk hoi moe, ka thaih hoi ih hmuen to thui ai ah kaom hoi thai ai, tiah a naa hoi.
21 इस पर यहूदी प्रधानों ने उन्हें दोबारा धमकी देकर छोड़ दिया. उन्हें यह सूझ ही नहीं रहा था कि उन्हें किस आधार पर दंड दिया जाए क्योंकि सभी लोग इस घटना के लिए परमेश्वर की स्तुति कर रहे थे.
To tiah a sak hoi ih hmuen pongah, kaminawk boih mah Sithaw ih ahmin to pakoeh o pongah, nihnik to danpaek o thai ai, to pongah nihcae mah nihnik to pazih o pacoengah, prawt o let,
22 उस व्यक्ति की उम्र, जो अद्भुत रूप से स्वस्थ हुआ था, चालीस वर्ष से अधिक थी.
dawnrai koi kaom ah ngantuisak ih kami loe saning quipalito ranuih ah oh boeh.
23 मुक्त होने पर प्रेरितों ने अपने साथियों को जा बताया कि प्रधान पुरोहितों और पुरनियों ने उनसे क्या-क्या कहा था.
Nihnik loih hoi pacoengah angmacae ampuinawk khaeah caeh hoi moe, kalen koek qaima hoi kacoehtanawk mah nihnik khaeah thuih ih loknawk to thuih pae hoi boih.
24 यह विवरण सुनकर उन सबने एक मन हो ऊंचे शब्द में परमेश्वर से प्रार्थना की: “परम प्रधान प्रभु, आप ही हैं जिन्होंने स्वर्ग, पृथ्वी, समुद्र और इनमें निवास कर रहे प्राणियों की सृष्टि की है.
To loknawk to a thaih o naah, poek maeto hoiah Sithaw khaeah, Angraeng, nang loe van, long, tuipui hoi a thungah kaom hmuennawk boih sahkung Sithaw ah na oh, tiah hangh o:
25 आपने ही पवित्र आत्मा से अपने सेवक, हमारे पूर्वज दावीद के द्वारा कहा: “‘राष्ट्र क्रोधित क्यों होते हैं जातियां व्यर्थ योजनाएं क्यों करती हैं?
na tamna David ih pakha hoiah, Tipongah maw Sithaw panoek ai kaminawk loe palungphui o moe, kaminawk mah avang ai hmuennawk to poek o?
26 पृथ्वी के राजागण मोर्चा बांधते और शासकलोग प्रभु के विरुद्ध और उनके अभिषिक्त के विरुद्ध एकजुट हो उठ खड़े होते हैं.’
Long siangpahrangnawk loe angdoet o, ukkungnawk loe nawnto amkhueng o moe, Angraeng hoi Anih ih Kri to misa ah suek o, tiah lok na thuih.
27 यह एक सच्चाई है कि इस नगर में हेरोदेस तथा पोन्तियॉस पिलातॉस दोनों ही इस्राएलियों तथा गैर-यहूदियों के साथ मिलकर आपके द्वारा अभिषिक्त, आपके पवित्र सेवक मसीह येशु के विरुद्ध एकजुट हो गए
Tangtang ni, Herod, Pilat, Gentelnawk hoi Israelnawk mah situi na bawh ih, ciimcai nawkta Jesu to koeh o ai,
28 कि जो कुछ आपके सामर्थ्य और उद्देश्य के अनुसार पहले से निर्धारित था, वही हो.
canghnii hoi lok na takroek tangcae baktih toengah, na koehhaih to a sak o hanah, nihcae loe nawnto amkhueng o.
29 प्रभु, उनकी धमकियों की ओर ध्यान दीजिए और अपने दासों को यह सामर्थ्य दीजिए कि वे आपके वचन का प्रचार बिना डर के कर सकें
Angraeng, vaihi nihcae mah pazih ih loknawk to poek ah loe, misahoihaih boih hoiah na lok to a thuih o thai hanah, na tamnanawk to abom ah,
30 जब आप अपने सामर्थ्यी स्पर्श के द्वारा चंगा करते तथा अपने पवित्र सेवक मसीह येशु के द्वारा अद्भुत चिह्नों का प्रदर्शन करते जाते हैं.”
nangmah ih kaciim nawkta Jesu ih ahmin hoiah, ngantuihaih, angmathaih hoi dawnrai hmuennawk sak hanah, na ban to payueng ah, tiah lawk a thuih o.
31 उनकी यह प्रार्थना समाप्त होते ही वह भवन, जिसमें वे इकट्ठा थे, थरथरा गया और वे सभी पवित्र आत्मा से भर गए और बिना डर के परमेश्वर के संदेश का प्रचार करने लगे.
Nihcae mah lawkthuih o naah, nihcae nawnto amkhuenghaih ahmuen to anghuen; nihcae loe Kacai Muithla hoiah koi o boih moe, Sithaw lok to misahoihaih hoiah a thuih o.
32 शिष्यों के इस समुदाय में सभी एक मन और एक प्राण थे. कोई भी अपने धन पर अपना अधिकार नहीं जताता था. उन सभी का धन एक में मिला हुआ था.
Tanghaih tawn paroeai kaminawk loe, poekhaih palung maeto ah amhong o: mi mah doeh a tawnh ih hmuen to angmah ih hmuen ah poek o ai; nihcae loe hmuen to nawnto patoh angbomh o boih.
33 प्रेरितगण असाधारण सामर्थ्य के साथ प्रभु येशु मसीह के दोबारा जी उठने की गवाही दिया करते थे और परमेश्वर का असीम अनुग्रह उन पर बना था.
Patoeh ih kaminawk mah kalen thacakhaih hoiah Angraeng Jesu angthawk lethaih hnukung ah ohhaih kawng to taphong o, nihcae nui boih ah kalen parai tahmenhaih to oh.
34 उनमें कोई भी निर्धन नहीं था क्योंकि उनमें जो खेतों व मकानों के स्वामी थे, अपनी संपत्ति बेचकर उससे प्राप्त धनराशि लाते
Nihcae thungah kavawt kami mi doeh om ai: long hoi im tawn kaminawk loe long hoi im to zawh o moe, a zawh o ih hmuenmae tho to a sin o,
35 और प्रेरितों के चरणों में रख देते थे, जिसे ज़रूरत के अनुसार निर्धनों में बांट दिया जाता था.
patoeh kaminawk ih khokkung ah a suek o moe, angaih kaminawk hanah pazet o.
36 योसेफ़ नामक एक सैप्रसवासी लेवी थे, जिन्हें प्रेरितों द्वारा बारनबास नाम दिया गया था, जिसका अर्थ है प्रोत्साहन का पुत्र,
Cyprus prae ih Levi kami Jose, patoeh ih kaminawk mah loe anih to Barnaba (pathloep ah kaom capa, tiah thuih koehhaih ih ni) tiah kawk o, anih mah,
37 उन्होंने अपनी भूमि को बेच दिया और उससे प्राप्त धन लाकर प्रेरितों के चरणों में रख दिया.
a tawnh ih long to zawh moe, tangka to patoeh ih kaminawk khokkung ah sinh.