< מִשְׁלֵי 15 >
מענה-רך ישיב חמה ודבר-עצב יעלה-אף | 1 |
Odgovor blag utišava gnjev, a rijeè prijeka podiže srdnju.
לשון חכמים תיטיב דעת ופי כסילים יביע אולת | 2 |
Jezik mudrijeh ljudi ukrašava znanje, a usta bezumnijeh prosipaju bezumlje.
בכל-מקום עיני יהוה צפות רעים וטובים | 3 |
Oèi su Gospodnje na svakom mjestu gledajuæi zle i dobre.
מרפא לשון עץ חיים וסלף בה שבר ברוח | 4 |
Zdrav je jezik drvo životno, a opaèina s njega kršenje od vjetra.
אויל--ינאץ מוסר אביו ושמר תוכחת יערים | 5 |
Lud se ruga nastavom oca svojega; a ko prima ukor, biva pametan.
בית צדיק חסן רב ובתבואת רשע נעכרת | 6 |
U kuæi pravednikovoj ima mnogo blaga; a u dohotku je bezbožnikovu rasap.
שפתי חכמים יזרו דעת ולב כסילים לא-כן | 7 |
Usne mudrijeh ljudi siju znanje, a srce bezumnièko ne èini tako.
זבח רשעים תועבת יהוה ותפלת ישרים רצונו | 8 |
Žrtva je bezbožnièka gad Gospodu, a molitva pravednijeh ugodna mu je.
תועבת יהוה דרך רשע ומרדף צדקה יאהב | 9 |
Gad je Gospodu put bezbožnikov; a ko ide za pravdom, njega ljubi.
מוסר רע לעזב ארח שונא תוכחת ימות | 10 |
Karanje je zlo onome ko ostavlja put; koji mrzi na ukor, umrijeæe.
שאול ואבדון נגד יהוה אף כי-לבות בני-אדם (Sheol ) | 11 |
Pakao je i pogibao pred Gospodom, akamoli srca sinova èovjeèijih. (Sheol )
לא יאהב-לץ הוכח לו אל-חכמים לא ילך | 12 |
Potsmjevaè ne ljubi onoga ko ga kori, niti ide k mudrima.
לב שמח ייטב פנים ובעצבת-לב רוח נכאה | 13 |
Veselo srce veseli lice, a žalost u srcu obara duh.
לב נבון יבקש-דעת ופני (ופי) כסילים ירעה אולת | 14 |
Srce razumno traži znanje, a usta bezumnijeh ljudi naslaðuju se bezumljem.
כל-ימי עני רעים וטוב-לב משתה תמיד | 15 |
Svi su dani nevoljnikovi zli; a ko je vesela srca, na gozbi je jednako.
טוב-מעט ביראת יהוה-- מאוצר רב ומהומה בו | 16 |
Bolje je malo sa strahom Gospodnjim nego veliko blago s nemirom.
טוב ארחת ירק ואהבה-שם-- משור אבוס ושנאה-בו | 17 |
Bolje je jelo od zelja gdje je ljubav nego od vola ugojena gdje je mržnja.
איש חמה יגרה מדון וארך אפים ישקיט ריב | 18 |
Èovjek gnjevljiv zameæe raspru; a ko je spor na gnjev, utišava svaðu.
דרך עצל כמשכת חדק וארח ישרים סללה | 19 |
Put je lijenoga kao ograda od trnja, a staza je pravednijeh nasuta.
בן חכם ישמח-אב וכסיל אדם בוזה אמו | 20 |
Mudar je sin radost ocu, a èovjek bezuman prezire mater svoju.
אולת שמחה לחסר-לב ואיש תבונה יישר-לכת | 21 |
Bezumlje je radost bezumniku, a razuman èovjek hodi pravo.
הפר מחשבות באין סוד וברב יועצים תקום | 22 |
Namjere se rasipaju kad nema savjeta, a tvrdo stoje gdje je mnogo savjetnika.
שמחה לאיש במענה-פיו ודבר בעתו מה-טוב | 23 |
Raduje se èovjek odgovorom usta svojih, i rijeè u vrijeme kako je dobra!
ארח חיים למעלה למשכיל-- למען סור משאול מטה (Sheol ) | 24 |
Put k životu ide gore razumnome da se saèuva od pakla ozdo. (Sheol )
בית גאים יסח יהוה ויצב גבול אלמנה | 25 |
Gospod raskopava kuæu ponositima, a meðu udovici utvrðuje.
תועבת יהוה מחשבות רע וטהרים אמרי-נעם | 26 |
Mrske su Gospodu misli zle, a besjede èistijeh mile su.
עכר ביתו בוצע בצע ושונא מתנת יחיה | 27 |
Lakomac zatire svoju kuæu, a ko mrzi na poklone živ æe biti.
לב צדיק יהגה לענות ופי רשעים יביע רעות | 28 |
Srce pravednikovo premišlja šta æe govoriti, a usta bezbožnièka rigaju zlo.
רחוק יהוה מרשעים ותפלת צדיקים ישמע | 29 |
Daleko je Gospod od bezbožnijeh, a molitvu pravednijeh èuje.
מאור-עינים ישמח-לב שמועה טובה תדשן-עצם | 30 |
Vid oèinji veseli srce, dobar glas goji kosti.
אזן--שמעת תוכחת חיים בקרב חכמים תלין | 31 |
Uho koje sluša karanje životno nastavaæe meðu mudrima.
פורע מוסר מואס נפשו ושומע תוכחת קונה לב | 32 |
Ko odbacuje nastavu, ne mari za dušu svoju; a ko sluša karanje, biva razuman.
יראת יהוה מוסר חכמה ולפני כבוד ענוה | 33 |
Strah je Gospodnji nastava k mudrosti, i prije slave ide smjernost.