< קֹהֶלֶת 7 >
טוב שם משמן טוב ויום המות מיום הולדו | 1 |
Bolji je dobar glas nego skupocjeno ulje, i smrtni dan nego dan rođenja.
טוב ללכת אל בית אבל מלכת אל בית משתה--באשר הוא סוף כל האדם והחי יתן אל לבו | 2 |
Bolje je ići u kuću gdje je žalost nego u kuću gdje je gozba, jer ondje je kraj svakoga čovjeka, i tko je živ, nek' primi k srcu!
טוב כעס משחוק כי ברע פנים ייטב לב | 3 |
Bolji je jad nego smijeh, jer pod žalosnim licem srce je radosno.
לב חכמים בבית אבל ולב כסילים בבית שמחה | 4 |
Srce je mudrih ljudi u kući žalosti, a srce bezumnih u kući veselja.
טוב לשמע גערת חכם--מאיש שמע שיר כסילים | 5 |
Bolje je poslušati ukor mudra čovjeka negoli slušati hvalospjev luđaka.
כי כקול הסירים תחת הסיר כן שחק הכסיל וגם זה הבל | 6 |
Jer kao prasak trnja ispod kotla, takav je smijeh luđaka, i to je ispraznost.
כי העשק יהולל חכם ויאבד את לב מתנה | 7 |
Jer smijeh od mudraca čini luđaka i veselje kvari srce.
טוב אחרית דבר מראשיתו טוב ארך רוח מגבה רוח | 8 |
Bolji je svršetak stvari nego njezin početak i bolja je strpljivost od oholosti.
אל תבהל ברוחך לכעוס כי כעס בחיק כסילים ינוח | 9 |
Ne nagli u srdžbu, jer srdžba počiva u srcu luđaka.
אל תאמר מה היה--שהימים הראשנים היו טובים מאלה כי לא מחכמה שאלת על זה | 10 |
Ne pitaj zašto su negdašnja vremena bila bolja od ovih, jer to nije mudro pitanje.
טובה חכמה עם נחלה ויתר לראי השמש | 11 |
Mudrost je dragocjena baština i probitak onima na koje sunce sja.
כי בצל החכמה בצל הכסף ויתרון דעת החכמה תחיה בעליה | 12 |
Jer kao što je novac zaštita, tako je i mudrost; a prednost je mudrosti u tome što izbavlja onoga tko je ima.
ראה את מעשה האלהים כי מי יוכל לתקן את אשר עותו | 13 |
Pogledaj djela Božja; tko može ispraviti što je on iskrivio?
ביום טובה היה בטוב וביום רעה ראה גם את זה לעמת זה עשה האלהים על דברת שלא ימצא האדם אחריו מאומה | 14 |
U sretan dan uživaj sreću, a u zao dan razmišljaj: Bog je stvorio jedno kao i drugo - da čovjek ne otkrije ništa od svoje budućnosti.
את הכל ראיתי בימי הבלי יש צדיק אבד בצדקו ויש רשע מאריך ברעתו | 15 |
Svašta vidjeh u svojemu ništavnom životu: pravednik propada unatoč svojoj pravednosti, a bezbožnik i dalje živi unatoč svojoj bezbožnosti.
אל תהי צדיק הרבה ואל תתחכם יותר למה תשומם | 16 |
Ne budi prepravedan i ne budi premudar; zašto da se uništavaš?
אל תרשע הרבה ואל תהי סכל למה תמות בלא עתך | 17 |
Ne budi preopak i ne budi lud; zašto bi umro prije vremena?
טוב אשר תאחז בזה וגם מזה אל תנח את ידך כי ירא אלהים יצא את כלם | 18 |
Dobro je da držiš jedno, ali ni drugo ne puštaj iz ruke, jer tko se boji Boga, izbavlja se od svega.
החכמה תעז לחכם--מעשרה שליטים אשר היו בעיר | 19 |
Mudrost mudraca veću moć daje gradu nego deset mogućnika.
כי אדם אין צדיק בארץ--אשר יעשה טוב ולא יחטא | 20 |
Na zemlji nema pravednika koji, čineći dobro, ne bi nikad sagriješio.
גם לכל הדברים אשר ידברו אל תתן לבך אשר לא תשמע את עבדך מקללך | 21 |
I još jedno: nemoj se obazirati na govorkanje; čut ćeš možda da te sluga tvoj proklinjao;
כי גם פעמים רבות ידע לבך אשר גם את (אתה) קללת אחרים | 22 |
a zna tvoje srce kako si i ti često druge proklinjao.
כל זה נסיתי בחכמה אמרתי אחכמה והיא רחוקה ממני | 23 |
Sve sam to mudrošću iskušao. Mislio sam da sam mudar, ali mi je mudrost bila nedokučiva.
רחוק מה שהיה ועמק עמק מי ימצאנו | 24 |
Ono što jest, daleko je i duboko, tako duboko - tko da i pronađe?
סבותי אני ולבי לדעת ולתור ובקש חכמה וחשבון ולדעת רשע כסל והסכלות הוללות | 25 |
I još jednom pokušah istražiti i shvatiti mudrost i smisao, da spoznam opačinu kao ludost, a ludost kao bezumlje.
ומוצא אני מר ממות את האשה אשר היא מצודים וחרמים לבה--אסורים ידיה טוב לפני האלהים ימלט ממנה וחוטא ילכד בה | 26 |
Otkrih da ima nešto gorče od smrti - žena, ona je zamka, srce joj je mreža, a ruke okovi; tko je Bogu drag, izmiče joj, a grešnik je njezin sužanj.
ראה זה מצאתי אמרה קהלת אחת לאחת למצא חשבון | 27 |
Eto, to sam sve u svemu otkrio, veli Propovjednik.
אשר עוד בקשה נפשי ולא מצאתי אדם אחד מאלף מצאתי--ואשה בכל אלה לא מצאתי | 28 |
I još sam tražio, ali bez uspjeha. Nađoh čovjeka - jednog od tisuću, a žene ne nađoh među svima nijedne.
לבד ראה זה מצאתי אשר עשה האלהים את האדם ישר והמה בקשו חשבנות רבים | 29 |
Otkrih ovo: Bog stvori čovjeka jednostavnim, a on snuje nebrojene spletke.