< Halelu 105 >
1 E MILILANI aku ia Iehova, e kahea aku hoi i kona inoa: E hoike aku hoi i kana mau hana iwaena o na kanaka.
Give thanks to the LORD, call upon His name; make known His deeds among the nations.
2 E oli aku ia ia, e hoolea aku ia ia; E hookaulana aku i kana mau hana a pau.
Sing to Him, sing praises to Him; tell of all His wonders.
3 E kaena oukou ma kona inoa hoano, E lealea hoi ka naau o ka poe imi ia Iehova.
Glory in His holy name; let the hearts of those who seek the LORD rejoice.
4 E huli oukou ia Iehova, a me kona ikaika; E imi mau loa aku hoi i kona maka.
Seek out the LORD and His strength; seek His face always.
5 E hoomanao i na hana mana ana i hana'i, A me kana mau mea kupanaha, A me ka hooponopono ana o kona waha:
Remember the wonders He has done, His marvels, and the judgments He has pronounced,
6 E na pua a Aberahama, a kana kauwa, E na mamo a Iakoba, kona mea i wae ai.
O offspring of His servant Abraham, O sons of Jacob, His chosen ones.
7 Oia no o Iehova, ko kakou Akua: Aia ma ka honua a pau kana hoopononono ana.
He is the LORD our God; His judgments carry throughout the earth.
8 Ua hoomanao mau mai oia i kona berita, I ka olelo hoi ana i kauoha mai ai i na hanauna he tausani;
He remembers His covenant forever, the word He ordained for a thousand generations—
9 Ka mea ana i hana mai ai ia Aberahama, A me kana hoohiki ana ia Isaaka;
the covenant He made with Abraham, and the oath He swore to Isaac.
10 A hoopaa mai no hoi oia ia mea ia Iakoba i kanawai nona, A ia Iseraela hoi, i berita mau loa.
He confirmed it to Jacob as a decree, to Israel as an everlasting covenant:
11 I mai la, E haawi aku no wau ia oe i ka aina o Kanaana, I moku no oukou e nobo hooilina ai;
“I will give you the land of Canaan as the portion of your inheritance.”
12 I ko lakou noho kanaka ole ana, na uuku; A he poe uuku a malihini hoi malaila.
When they were few in number, few indeed, and strangers in the land,
13 Ia lakou i hele ai, mai kekahi aina, a i kekahi aina, A mai kekahi aupuni aku, a i kekahi lahuikanaka e;
they wandered from nation to nation, from one kingdom to another.
14 Aole ia i kuu mai i kekahi kanaka a hana ino ia lakou; Papa mai no oia i na'lii no lakou:
He let no man oppress them; He rebuked kings on their behalf:
15 Mai hoopa oukou i ko'u poe i poniia, A mai hana ino hoi i ko'u poe kaula.
“Do not touch My anointed ones! Do no harm to My prophets!”
16 Kahea ae no hoi ia, i wi ma ia aina, Uhai no hoi oia i ko kookoo berena a pau.
He called down famine on the land and cut off all their supplies of food.
17 Hoouna ae la oia i ke kanaka mamua o lakou, A kuaiia o Iosepa i kauwa;
He sent a man before them— Joseph, sold as a slave.
18 A hoeha lakou i kona mau wawae i ke kupee; A komo no hoi kona ola iloko o ka paahao;
They bruised his feet with shackles and placed his neck in irons,
19 A hiki i ka manawa o kana olelo ana; Alaila, hoao ae la ka olelo a Iehova ia ia.
until his prediction came true and the word of the LORD proved him right.
20 Hoouna ae la ke alii, a hookuu iho la ia ia; Na ka luna o na kanaka i wehe ae ia ia.
The king sent and released him; the ruler of peoples set him free.
21 Hoonoho iho la oia ia ia i haku maluna o kona bale, A i luna hoi maluua o kona waiwai a pau;
He made him master of his household, ruler over all his substance,
22 E nakinaki i kona poo alii, ma kona manao iho, A e hoonaauao hoi i kana poe luna kahiko.
to instruct his princes as he pleased and teach his elders wisdom.
23 Hele ae la o Iseraela i Aigupita; Noho malihini iho la o Iakoba ma ka aina o Hama.
Then Israel entered Egypt; Jacob dwelt in the land of Ham.
24 Hookawowo nui iho la kela i kona poe kanaka, A hoomahuahua ae la i ko lakou ikaika imua o ko lakou poe enemi.
And the LORD made His people very fruitful, more numerous than their foes,
25 Hoohuli aku la oia i ko lakou naau, I inaina mai ai i kona poe kanaka, A e hana maalea hoi i kana poe kanwa,
whose hearts He turned to hate His people, to conspire against His servants.
26 Hoouna mai la oia ia Mose, i kana kanwa, Ia Aarona hoi, ka mea ana i wae mai ai
He sent Moses His servant, and Aaron, whom He had chosen.
27 Hoike mai la laua i kona hoailona no lakou, A me kana mau hana kupanaha ma ka aina o Hama.
They performed His miraculous signs among them, and wonders in the land of Ham.
28 Hoouna mai la oia i ka pouli, a ua pouli iho la, Aole hoi laua i kipi aku i kana olelo.
He sent darkness, and it became dark— yet they defied His words.
29 Hoolilo mai la oia i ko lakou wai i koko, A hoopau hoi i ka lakou ia i ka make.
He turned their waters to blood and caused their fish to die.
30 Hookawowo mai la ko lakou aina i na rana, Aia no iloko o na keena o ko lakou poe alii.
Their land teemed with frogs, even in their royal chambers.
31 Olelo mai oia a hiki mai la na makika, O na uku hoi kekahi ma ko lakou mokuna a pau.
He spoke, and insects swarmed— gnats throughout their country.
32 Haawi mai la oia i ko lakou ua, he huahekili, I ke ahi hoi, e lapalapa ana ma ko lakou aina,
He gave them hail for rain, with lightning throughout their land.
33 Hahau mai la oia i ko lakou mau kumu waina, a me na laau fiku, o lakou; A uhai mai la hoi i na laau o ko, lakou mokuna.
He struck their vines and fig trees and shattered the trees of their country.
34 Olelo mai la oia, a hiki mai la na uhini, A me na enuhe huluhulu pau ole i ka helu.
He spoke, and the locusts came— young locusts without number.
35 A ai iho la lakou i na mea uliuli a pau o ko lakou aina, A hoopau no hoi i ka hua o ka lakou mahinaai.
They devoured every plant in their land and consumed the produce of their soil.
36 Pepehi no hoi oia i na makahiapo a pau o ko lakou aina, I ke pookela hoi o ko lakou ikaika a pau.
Then He struck all the firstborn in their land, the firstfruits of all their vigor.
37 Hoopuka mai la oia ia lakou iwaho, me ke kala a me ke gula; Aohe mea nawaliwali mawaena o ko lakou mau ohana.
He brought Israel out with silver and gold, and none among His tribes stumbled.
38 Olioli no ko Aigupita i ko lakou puka ana iwaho; No ka mea, kau mai la ka makau ia lakou maluna o ia poe.
Egypt was glad when they departed, for the dread of Israel had fallen on them.
39 Hohola ae la oia i ke ao e uhi ai ia lakou, I ke ahi hoi, e hoomalamalama mai i ka po.
He spread a cloud as a covering and a fire to light up the night.
40 Nonoi aku la lakou, a lawe mai la ia i na silo, A hoomaona mai la oia ia lakou i ka berena o ka lani.
They asked, and He brought quail and satisfied them with the bread of heaven.
41 Wahi ae la oia i ka pohaku, a poha mai la na wai; Kahe ae la lakou ma kahi maloo, he muliwai.
He opened a rock, and water gushed out; it flowed like a river in the desert.
42 No ka mea, hoomanao ae la ia i kana olelo hoano, A me Aberahama hoi, i kana kauwa.
For He remembered His holy promise to Abraham His servant.
43 Hoopuka mai oia i kona poe kanaka me ka olioli, A me kona poe i waeia me ka hauoli.
He brought forth His people with rejoicing, His chosen with shouts of joy.
44 Haawi mai la oia i ka aina o ko na aina e no lakou, A loaa mai ia lakou ka mea a na kanaka i hooikaika'i:
He gave them the lands of the nations, that they might inherit the fruit of others’ labor,
45 I mea e malama'i lakou i kana mau kauoha, A e hana pono hoi i kona mau kanawai. E halelu aku oukou ia Iehova.
that they might keep His statutes and obey His laws. Hallelujah!