< Mataio 12 >
1 I A wa la, hele aku la o Iesu i ka la Sabati mawaena o na mahina ai, pololi iho la na haumana ana, a hoomaka aku la lakou e lalau i na huhui palaoa, a ai iho la.
Nan lè sa a, Jésus te pase nan chan sereyal yo nan jou Saba a e disip Li yo te vin grangou. Yo te kòmanse keyi tèt grenn sereyal pou manje yo.
2 Ike aku la ka poe Parisaio, i aku la lakou ia ia, Aia ke hana nei kau poe haumana i ka mea ku ole i ke kanawai ke hana i ka la Sabati.
Men lè Farizyen yo te wè sa, yo te di Li: “Gade, disip Ou yo fè sa ki pa pèmi nan yon jou Saba.”
3 I mai la oia ia lakou, Aole anei oukou i heluhelu i ka mea a Davida i hana'i, a me ka poe me ia, i ka wa i pololi ai lakou?
Men Li te di yo: “Èske nou pa li sa ke David te fè lè li te vin grangou; li menm avèk lòt moun ki te avè l yo?
4 Ia ia i komo aku ai iloko o ka hale o ke Akua, a ai iho la i ka berena hoike, ka mea ku pono ole ia ia ke ai, aole hoi i ka poe me ia, na ka poe kahuna wale no.
Jan li te antre nan kay Bondye a, e te manje pen ki te konsakre ki pa t pèmi pou li ta manje, ni pou sa yo ki te avè l yo, men te sèlman pou prèt yo?
5 Aole anei oukou i heluhelu ma ke kanawai, o ka poe kahuna iloko o ka luakini i na la Sabati, ua hana lakou i ka la Sahati, aole hoi a lakou hala?
Oubyen èske nou pa t li nan Lalwa a ke nan jou Saba a, prèt yo nan tanp lan te konn vyole Saba a men rete inosan?
6 Ke olelo aku nei au ia oukou, Eia maanei kekahi, ua oi aku ia mamua o ka luakini.
Men Mwen di nou ke yon choz pi gran pase tanp lan isit la.
7 Ina paha i ike oukou i ke ano o keia, O ke aloha ko'u makemake. aole ka mohai, ina ua hoohewa ole mai oukou i ka poe hala ole.
Men si nou te konnen kisa sa vle di: ‘Mwen dezire mizerikòd olye sakrifis’, nou pa t ap kondane inosan yo.
8 No ka mea, o ko Keiki a ke kanaka, oia ka Haku no ka la Sabati.
Paske Fis a Lòm nan se Senyè Saba a.”
9 Holo aku la ia mai ia wahi aku, a komo aku la iloko o ko lakou halehalawai.
Konsa, Li te kite la e te ale nan sinagòg yo.
10 Aia ilaila he kanaka, ua maloo kona lima: ninau mai la lakou ia ia, i mea e hoopii aku ai lakou ia ia, i mai la, He mea pono anei ke hoola aku i ka la Sabati?
Epi vwala, te gen yon mesye avèk yon men ki sèch. Farizyen yo te mande L: “Èske li pèmi pou geri nan jou Saba a?” Yo te mande sa a pou yo ta kapab akize Li.
11 I aku la oia ia lakou, Owai la ke kanaka o oukou hookahi hipa kana, a i haule iho i ka lua i ka la Sabati, aole anei ia e lalau aku ia ia, a e huki mai iluna?
Li te reponn yo: “Ki moun nan sila ki pami nou yo, si li te gen yon mouton ki tonbe nan yon twou nan Saba a, pa t ap lonje pran l e fè l sòti nan twou a?
12 Aole anei e oi aku ke kanaka mamua o ka hipa? He mea pono no ke hana maikai i ka la Sabati.
Konbyen plis valè a yon moun pase yon mouton? Ebyen, li pèmi pou fè sa ki bon nan Saba a.”
13 Alaila, olelo aku la ia i ua kanaka la, E o mai kou lima: o mai la ia, a ola ae la ia e like me kela lima.
Konsa, Li di mesye a: “Lonje men ou!” Li te lonje li, e li te retounen nòmal tankou lòt la.
14 Hele aku la ka poe Parisaio iwaho, kukakuka ae la lakou i mea e make ai oia ia lakou.
Men Farizyen yo te soti deyò, pou fè konplo ansanm kont Li, sou kijan yo ta kapab detwi L.
15 A ike iho la o Iesu ia mea, hele aku la ia mai ia wahi aku; a he nui ka poe kanaka i hahai aku ia ia, hoola iho la oia ia lakou a pau.
Men Jésus te vin konnen tout sa, e Li te retire kò l. Anpil moun te swiv Li, e Li te geri yo tout.
16 Papa mai la oia ia lakou, aole lakou e hai hoike aku ia ia:
Epi Li te pase lòd pou yo pa fè pèsòn konnen ki moun Li te ye.
17 I ko ai ka olelo a ke kaula a Isaia, i i mai ai,
Sa te fèt pou akonpli sa ki te pale pa pwofèt Ésaïe a lè li te di:
18 Aia hoi kuu kauwa a'u i koho ai, kuu mea aloha, ia ia ka olioli o kuu naau; e kau aku ana au i kuu Uhane maluna iho ona, a e hai aku ia i ke kanawai i na lahuikanaka.
“Gade sèvitè Mwen ke Mwen te chwazi a; byeneme Mwen ki fè nanm Mwen byen kontan an. M ap mete lespri Mwen sou Li, e Li va pwoklame jistis a payen yo.
19 Aole ia e hakaka, aole hoi e walaau aku, aole hoi e lohea kona leo ma na alanui.
Li p ap diskite, ni kriye; ni pèsòn p ap tande vwa Li nan lari.
20 Aole e hai ia ia ka ohe pepe, aole hoi ia e kinai i ka uiki e hoopipi ana, a kui aku ia i ke kanawai a lanakila.
Yon wozo brize, Li p ap kase, e yon fisèl bouji k ap toufe, Li p ap tenyen, jouk lè Li mennen jistis la rive nan viktwa a.
21 A e paulele hoi na lahuikanaka ma kona inoa.
Nan Non Pa Li, payen yo ap gen espwa.”
22 Alaila, haliia mai io na la kekahi kanaka i uluhia e ka daimonio, ua makapo, ua paa hoi ka leo; a hoola iho la kela ia ia, a olelo ae la ka leopaa, a ike ae hi ka makapo.
Apre sa, yo te pote bay Li yon mesye ki te avèg e bèbè akoz yon move lespri. Li te geri li, e bèbè a te vin pale e li te vin wè.
23 Kahaha iho la na kanaka a pau, i ae la, O ka Mamo anei keia a Davida?
Tout foul la te etone, e te kòmanse di: “Èske se posib ke moun sa a kapab Fis a David?”
24 A lohe ae la ka poe Parisaio, i ae la lakou, Ma o Belezebuba la wale no, ke alii o na daimonio, kana mahiki ana aku i na daimonio.
Men lè Farizyen yo tande sa, yo te di: “Mesye sa ap chase move lespri sa yo pa Béelzébul ki mèt a tout move lespri yo.”
25 Ike ae la o Iesu i ko lakou manao ana, i aku la ia lakou, O ke aupuni i mokuahana ia ia iho, e pau ia, a o ke kulanakauhale a o ka poe ohana i mokuahana ia ia iho, aole ia e mau.
Li te konnen panse yo, e Li te di yo: “Nenpòt wayòm ki divize kont pwòp tèt li va gaye; e nenpòt vil oswa kay ki divize kont pwòp tèt li p ap kanpe.
26 Ina paha o Satana e mahiki aku ia Satana, ua mokuahana oia ia ia iho, a pehea la hoi e mau ai kona aupuni?
Si se Satan k ap jete Satan, li divize kont pwòp tèt li. Konsa kijan wayòm li va kanpe?
27 Ina paha owau e mahiki aku i na daimonio ma o Belezebuba la, ma owai la hoi e mahiki aku ai na keiki a oukou ia lakou? Nolaila, e lilo lakou i poe hooponopono ia oukou.
Epi si Mwen menm pa fòs Béelzébul, chase move lespri yo, pa kilès fis nou yo ap jete yo? Pou rezon sa a, se yo menm k ap jije nou.
28 Ina paha owau e mahiki aku i na daimonio ma ka Uhane o ke Akua, ina ua kokoke mai ke aupuni o ke Akua io oukou nei.
Men si Mwen chase move lespri yo pa Lespri Bondye a, wayòm Bondye a gen tan vini sou nou.
29 Pehea la e hikiai i kekahi ke komo iloko o ka hale o ke kanaka ikaika, a hao i kona waiwai? Aia nakinaki ia mamua i ke kanaka ikaika a paa, alaila e hao ia i na mea o kona hale.
Oubyen kijan yon moun kapab antre nan kay a nonm fò, pou pran tout byen li, sof ke premyèman li mare nonm fò a? Lè l fini, l ap piyaje kay la.
30 O ka mea aole me au nei, o ko'u enemi no ia; a o ka mea hoiliili pu ole me au, ua hooleilei wale aku no ia.
“Sila ki pa pou Mwen an, kont Mwen; e sila ki pa ranmase avè M nan ap gaye.
31 Ke olelo aku nei hoi au ia oukou, O na hala a pau, a me na olelo hoino e kalaia'na no na kanaka: aka, o ka olelo hoino aku i ka Uhane Hemolele, aole ia e kalaia no na kanaka.
Pou sa, Mwen di nou, nenpòt peche, menm blasfèm kapab padone; men blasfèm kont Lespri Sen an p ap kapab padone.
32 O ka mea olelo hoino mai i ke Keiki a ke kanaka, e kalaia'na oia; aka, o ka mea olelo hoino i ka Uhane Hemolele, aole loa e kalaia'na oia i keia ao, aole hoi i kela ao aku. (aiōn )
Nenpòt moun ki pale yon mo kont Fis a Lòm nan, l ap padone; men nenpòt moun ki pale yon mo kont Lespri Sen an, sa p ap padone, ni nan laj sila a ni nan laj k ap vini an. (aiōn )
33 Ina e hoomaikai aku oukou i ka laau, e hoomaikai pu no hoi i ko na hua; aka i ole, alaila e hoino aku i ka laau me ka hoino pu i kona hua; no ka mea, ua ikea ka laau ma kona hua.
“Swa pyebwa a bon, e fwi li bon; oubyen pyebwa a pouri e fwi li pouri. Pyebwa a rekonèt pa fwi ke li bay.
34 E ka hanauna moonihoawa! pehea la e hiki ai ia oukou ka poe ino ke olelo i na mea maikai? No ka mea, no ka piha o ka naau e olelo ai ka waha.
Nou menm nich vipè, jan nou mechan; kijan nou sipoze nou kapab pale sa ki bon? Se bouch la ki pale tout sa ki plen kè a.
35 O ke kanaka maikai, ua lawe mai ia i na mea maikai mailoko ae o ka waiwai maikai o ka naau: a o ke kanaka ino, ua lawe mai ia i na mea ino mailoko ae o ka waiwai ino.
Bon moun nan fè sòti nan bon trezò li, sa ki bon; e move moun nan fè sòti nan move trezò li, sa ki mal.
36 Ke olelo aku nei au ia oukou, O na huaolelo ino a pau a na kanaka e olelo ai, e hookolokoloia'na lakou ia mea, i ka la e hookolokolo ai.
Epi Mwen di nou ke nan jou jijman an, moun ap rann kont pou chak ti mo ke yo pale anven.
37 No ka mea, ma kau mau olelo e hoaponoia'i oe, a ma kau mau olelo e hoahewaia'i oe.
Paske pa pawòl nou, nou va jistifye; e pa pawòl nou, nou va kondane.”
38 Alaila, olelo mai la kekahi poe kakauolelo a me na Parisaio, i mai la, E ke Kumu, ke ake nei makou e ike aku i hoailona nou.
Kèk nan Skrib ak Farizyen yo te reponn li konsa: “Mèt, nou vle wè yon sign de Ou menm”.
39 Olelo aku la ia, i aku la ia lakou, Ke imi nei ka hanauna hewa, moe kolohe, i hoailona: aole loa e haawiia ka hoailona ia lakou, o ka hoailona a ke kaula a Iona wale no.
Men li te reponn yo konsa: “Yon jenerasyon mechan ak adiltè vle yon sign; men pa gen yon sign ke n ap bay sof ke sign ki pou pwofèt Jonas la.
40 E like me Iona ekolu la ekolu po iloko o ka opu o ka ia nui, pela auanei ke Keiki a ke kanaka, ekolu la ekolu po iloko o ka opu o ka honua.
Menm jan ke Jonas te pase twa jou ak twa nwit nan vant gwo pwason an, konsa Fis a Lòm nan ap pase twa jou ak twa nwit nan kè latè.
41 E ku e mai auanei na kanaka o Nineva i keia hanauna i ka la hookolokolo, a e hoohewa mai ia lakou nei; no ka mea, mihi iho la lakou i ka olelo ana a Iona: eia hoi, maanei kekahi i oi aku mamua o Iona.
Moun Niniv ap kanpe avèk jenerasyon sila a nan jijman e kondane li, paske yo te repanti lè Jonas te preche yo. Epi veye byen, yon bagay pi gran pase Jonas gen tan rive isit la.
42 I ka la hookolokolo e ku e mai auanei ke aliiwahine o ke kukuluhema i keia hanauna, a e hoohewa mai ia lakou nei; no ka mea, i hele mai ia mai na palena o ka honua e hoolohe i ka olelo naauao a Solomona; eia hoi, maanei kekahi i oi aku mamua o Solomona.
Rèn nan Sid la ap leve avèk jenerasyon sila a nan jijman e kondane li, paske li te sòti nan dènye ekstremite latè pou tande sajès Salomon; epi veye byen, yon choz pi gran pase Salomon gen tan rive isit la.
43 A puka mai ka uhane ino mailoko mai o kekahi kanaka, hele aku no ia ma na wahi panoa, e imi ana i kahi e maha ai, a loaa ole.
“Alò, lè yon move lespri kite yon nonm, li pase nan zòn sèk san dlo pou chache repo, men li pa jwenn.
44 Alaila, olelo iho no ia, E hoi ana au i ko'u hale, kahi a'u i puka mai ai. A hiki mai, ike iho la ia, ua kaawale ia, ua kahiliia, a ua hoolakolakoia.
Konsa li di: M ap retounen lakay kote mwen te sòti a. Lè li vini li twouve li vid, bale e ranje nan lòd.
45 Alaila, hele aku no ia, a lawe pu mai me ia i na uhane e ae i ehiku, ua oi aku ko lakou ino i kona iho; komo lakou iloko, a noho ilaila: a hewa loa aku ka hope o ua kanaka la i kona noho ana mamua. Pela auanei no hoi keia hanauna hewa.
Konsa l ale chache sèt lòt espri pi mal ke li. Yo antre la pou viv avè l, epi dènye eta a moun sa a pi mal pase premye a. Se konsa l ap ye avèk jenerasyon mechan sila a.”
46 Ia ia i olelo ai i na kanaka, aia ku mai la iwaho kona makuwahine, a me kona poe hoahanau, e ake e olelo pu me ia.
Pandan Li te toujou ap pale avèk foul la, konsa, manman L avèk frè Li yo te vin parèt pa deyò akoz yo te vle pale avèk Li.
47 I aku la kekahi ia ia, Aia, ke ku mai la iwaho kou makuwahine a me ou mau hoahanau, e ake e olelo pu me oe.
Yon moun te di li: “Gade, manman Ou avèk frè Ou yo kanpe deyò a pou pale avèk ou!”
48 Olelo mai la ia, i mai la i ka mea nana i hai aku ia ia, Owai la ko'u makuwahine a me o'u mau hoahanau?
Men Li te reponn sila ki te pale avèk Li pou di l: “Kilès ki manman M? E kilès ki frè M?”
49 O mai la ia i kona lima i na haumana ana, i aku la ia, Aia hoi, ko'u makuwahine a me o'u mau hoahanau.
Konsa, byen lonje men L vè disip Li yo, Li te di: “Gade manman M ak frè Mwen yo.
50 O ka mea i hana i ka makemake o ko'u Makua i ka lani, oia ko'u kaikaina a me ko'u kaikuwahine, a me ko'u makuwahine.
Paske sila ki fè volonte a Papa M ki nan syèl la, se li menm ki frè M, sè M, ak manman M.”