< Luka 3 >

1 A I ka umikumamalima o ka makahiki o ko Tiberio Kaisara aupuni; e alii kiaaina ana o Ponetio Pilato no Iudea, a e alii okana ana o Herode no Galilaia, a e alii okana ana o Pilipo kona kaikaina no Itmea a me na aina o Terakoniti, a e alii okana ana o Lusania no Abilene,
Now, in the fifteenth year of the supremacy of Tiberius Caesar, —Pontius Pilate being governor of Judaea, and Herod being tetrarch of Galilee, and, Philip his brother, tetrarch of Ituraea and the country of Trachonitis, and Lysanius, tetrarch of Abylene, —
2 A e kahuna nui ana o Ana a me Kaiapa, hiki mai la ka olelo a ke Akua ia Ioane ke keiki a Zakaria, ma ka waonahele.
in the High-priesthood of Annas and Caiaphas, came a word of God unto John the son, of Zechariah, in rue desert;
3 A kaahele ae la ia i na aiua a pau e kokoke mai ana ma Ioredane, e ao ana i ka bapetizo no ka mihi i mea e kalaia mai ai na hewa;
and he came into all the country about the Jordan, proclaiming an immersion of repentance into remission of sins:
4 E like me ka mea i kakauia ma ka buke olelo a Isaia ke kaula e i ana, O ka leo o ka mea e kala ana ma ka waonahele, E hoomakaukau oukou i ke alanui no Iehova, e hana hoi i kona mau kuamoo i pololei.
as it is written in the book of the discourses of Isaiah the prophet: A voice of one crying aloud! In the desert, prepare ye the way of the Lord, straight, be making his paths;
5 E hoopihaia na awawa a pau, a e hoohaahaaia na mauna a me na puu a pau, a e hoopololeiia na aoao kekee, a e hoomaniaia hoi na ala apuupuu:
Every chasm, shall be filled up, and, every mountain and hill, be made low; and the, crooked, places shall become, straight, and the, rugged, places, smooth ways; —
6 A e ike na kanaka a pau i ka Hoola a ke Akua.
And all flesh shall see the salvation of God.
7 Alaila olelo mai la oia i na ahakanaka i hele aku io na la e bapetizoia e ia, E ka poe hanauna moonihoawa, na wai oukou i ao aku e holo i pakele ai i ka inaina e kau mai ana?
He was saying, therefore, unto the multitudes who were going forth to be immersed by him—Broods of vipers! who suggested to you, to flee from the coming wrath?
8 E hoohua hoi oukou i na hua e ku i ka mihi, mai hoomaka e ohumu iloko o oukou iho, O Aberahama ko kakou makua; no ka mea, ke olelo aku nei au ia oukou, e hiki no i ke Akua ke hoala mai i mau keiki na Aberahama no keia mau pohaku mai.
Bring forth, therefore, fruits worthy of repentance, and do not begin to be saying within yourselves, As our father, we have, Abraham; for, I say unto you—God is able, out of these stones, to raise up children unto Abraham.
9 Ano hoi, ke waihoia nei ke koi ma ke kumu o na laau; nolaila, o kela laau keia laau i hoohua ole mai i ka hua maikai, oia ke kuaia ilalo a kiolaia'ku i ke alii.
And, already, even the axe, unto the root of the trees is being laid; every tree, therefore, not bringing forth [good] fruit, is to be hewn down, and, into fire, to be cast.
10 Ninau aku la ia poe kanaka ia ia, i aku la lakou, Heaha la ka makou e hana'i?
And the multitude began to question him saying—What, then, shall we do?
11 Hai mai la oia, i mai la ia lakou, O ka mea nona na kapa komo elua, e haawi aku oia i kekahi no ka mea i nele; a pela no e hana aku ai ka mea nana ka ai.
And, answering, he said unto them—He that hath two tunics, let him share with him that hath none, and, he that hath food, in like manner, let him be doing.
12 Alaila hele ae la hoi na lunaauhau e bapetizoia, i aku la ia ia, E ke kumu, heaha ka makou e hana'i?
And there came, even tax-collectors, to be immersed; and they said unto him—Teacher! what, shall we, do?
13 I mai la oia ia lakou, Mai hooi oukou mamua o ka mea i hooponoia no oukou.
And, he, said unto them, Nothing more than what is appointed you, exact ye.
14 A ninau aku la ka poe koa ia ia, i aku la, Heaha hoi ka makou o hana'i? I mai la oia ia lakou, Mai kolohe ia hai, mai alunu, a e oluolu oukou i ko oukou uku.
Then were questioning him, soldiers also, saying—What shall, even we, do? And he said unto them—Molest ye, no one, neither accuse falsely; and be content with your supplies.
15 A i ke kanalua ana o na kanaka, kukakuka iho la ka naau o lakou a pau, no Ioane, o ka Mesia paha ia?
Now, as the people were in expectation, and all were deliberating in their hearts, concerning John, —whether by any means, he, might be, the Christ,
16 Olelo mai la o Ioane ia lakou a pau, i mai la, Owau no ke bapetizo nei ia oukou me ka wai; aka, e hele mai ana kekahi, he oi aku kona mana i ko'u, aole au e pono ke wehe ae i na kaula o kona mau kamaa; oia ke bapetizo ia oukou me ka Uhane Hemolele a me ke ahi.
John answered, saying unto all—I, indeed, in water, am immersing you, but he that is mightier than I, cometh, the thong of whose sandals I am not worthy to unloose, —he, will immerse you in Holy Spirit and fire:
17 A o kona peahi, aia no i kona lima, a e hoomaemae loa oia i kana huapalaoa, a e hoiliili i kana hua palaoa iloko o kona hale papaa, a e hoopau hoi oia i ka opala i ke ahi pio ole.
whose fan is in his hand, to clear out his threshing-floor, and to gather the wheat into his granary; but, the chaff, will he burn up with fire unquenchable.
18 He nui no hoi na mea e ae ana i hoike mai ai i na kanaka i kana olelo hooikaika.
So then indeed, as to many things and various, he exhorted, and continued telling his glad-message unto the people.
19 A o Herode ke alii kiaaina, ua aoia e ia no Herodia ka wahine a Pilipo a kona hoahanau, a no na mea hewa hoi a pau a Herode i hana'i,
But, Herod the tetrarch, being reproved by him concerning Herodias, the wife of his brother, and concerning all the wicked things Herod had done,
20 Hoohui hou no oia i keia mea ia mau mea a pau, a hana paa oia ia Ioane iloko o ka hale paahao.
added this also unto all, —he locked up John in prison.
21 Eia hoi kekahi, i ka bapetizoia'ua o na kanaka a pau, o Iesu no kekahi i bapetizoia; a i kana pule ana'e, weheia mai la ka lani;
Now it came to pass, when one and all the people were immersed, Jesus also, having been immersed, and being at prayer, heaven was opened;
22 A iho mai la maluna ona ka Uhane Hemolele me ko ke kino ano o ka manu nunu, a pae mai ka leo mai ka lani mai, e i mai ana, O oe no ka'u keiki punahele, he oluolu loa ko'u ia oe.
and the Holy Spirit descended, in bodily appearance, as a dove, upon him, —and, a voice out of heaven, came—Thou, art my Son, the Beloved, in thee, I delight.
23 A o Iesu, noho no ia he kanakolu paha makahiki, he keiki (i ka manaoia) na Iosepa, oia na Heli,
And, Jesus himself, was, when he began, about thirty years of age, being the son, as was supposed—of Joseph, of Heli:
24 Oia na Matata, oia na Levi, oia na Meleki, oia na Iana, oia na Iosepa,
of Matthat, of Levi, of Melchi, —of Jannai, of Joseph:
25 Oia na Matatia, oia na Amosa, oia na Nauma, oia na Eseli, oia na Nagai,
of Mattathias, of Amos, of Nahum, —of Esli, of Naggai:
26 Oia na Maata, oia na Matatia, oia na Semei, oia na Iosepa, oia na Iuda,
of Maath, of Mattathias, of Semein, —of Josech, of Joda:
27 Oia na Ioana, oia na Resa, oia na Zorobabela, oia na Salatiela, oia ua Neri,
of Joanan, of Rhesa, of Zerubbabel, —of Salathiel, of Neri:
28 Oia na Meleki, oia na Adi, oia na Kosama, oia na Elemodama, oia na Era,
of Melchi, of Addi, of Cosam, —of Elmadam, of Er:
29 Oia na Iose, oia na Eliezera, oia na Iorima, oia na Matata, oia na Levi,
of Jesus, of Eliezer, of Jorim, —of Matthat, of Levi:
30 Oia na Simeona, oia na Iuda, oia na Iosepa, oia na Ionana, oia na Eliakima,
of Symeon, of Judas, of Joseph, —of Jonam, of Eliakim:
31 Oia na Melea, oia na Menana, oia na Matata, oia na Natana, oia na Davida,
of Melea, of Menna, of Mattatha, —of Natham, of David:
32 Oia na Iese, oia na Obeda, oia na Boaza, oia na Salemona, oia na Naasona,
of Jesse, of Obed, of Boaz, —of Salmon, of Nashon:
33 Oia na Aminadaba, oia na Arama, oia na Eseroma, oia na Paresa, oia na Iuda,
of Amminadab, of Arni, of Hezron, —of Perez, of Judah:
34 Oia na Iakoba, oia na Isaaka, oia na Aberahama, oia na Tara, oia na Nahora,
of Jacob, of Isaac, of Abraham, —of Terah, of Nahor:
35 Oia na Saruka, oia na Ragau, oia na Paleka, oia na Ebera, oia na Sala,
of Serug, of Reu, of Peleg, —of Eber, of Shelah:
36 Oia na Kainana, oia na Arepakada, oia na Sema, oia na Noa, oia na Lameka,
of Cainan, of Arphaxad, of Shem, —of Noah, of Lamech:
37 Oia na Metusala, oia na Enoka, oia na Iareda, oia na Maleleela, oia na Kainana,
of Methuselah, of Enoch, of Jared, —of Mahalaleel, of Cainan:
38 Oia na Enosa, oia na Seta, oia na Adamu, oia na ke Akua.
of Enos, of Seth, —of Adam; of God.

< Luka 3 >