< Kinohi 19 >

1 A AHIAHI iho la, hiki aku la na anela elua ma Sodoma: a noho iho la o Lota ma ka ipuka o Sodoma: ike aku la o Lota, ku ae la ia e halawai me lakou, a kulou iho la kona mau maka ilalo ma ka honua;
The two angels arrived at Sodom in the evening. Lot happened to be sitting at the entrance to Sodom, and when he saw them he stood up to meet them, and bowed low with his face to the ground.
2 I aku la, E kuu mau haku, ke noi aku nei au ia olua, e kipa mai olua maloko o ka hale o ka olua kauwa nei, e moe no a ao ka po, a e holoi i ko olua wawae, a kakahiaka nui e ala'e olua a e hele aku. I mai la laua, Aole, e moe no maua ma ke alanui a ao ka po.
“Sirs, please come and stay with me for the night,” he said. “You can wash your feet and then be on your way early in the morning.” They replied, “No, it's fine. We'll spend the night here in the square.”
3 Koi ikaika aku la ia ia laua; a kipa ae la laua io na la, a komo aku la iloko o kona hale; a hana iho no ia i ahaaina na laua, pulehu iho la i ka palaoa huole, a ai iho la laua.
But Lot insisted, and they went with him to his house. He made them a meal and baked bread for them to eat.
4 Aole laua i moe iho, a o na kanaka o ke kulanakauhale, o na kanaka o Sodoma, o ka poe kahiko a me ka poe hou, o na kanaka a pau mai o a o, hoopuni mai la lakou i ka hale:
But they hadn't even gone to bed before the men of Sodom, young and old, from every part of town, came and surrounded the house.
5 Kahea mai la lakou ia Lota, i mai la ia ia, Auhea na kanaka i hele mai i ou la i keia po? E kai mai ia laua iwaho io makou nei, i ike makou ia laua.
They shouted out to Lot, “Where are the men who came to stay with you tonight? Bring them out here to us so we can have sex with them.”
6 Hele aku la o Lota iwaho ma ka puka io lakou la; a papani ae la i ka puka mahope ona.
Lot went out to talk to them in the doorway, closing the door behind him.
7 I aku la, E na hoahanau, ke nonoi aku nei au ia oukou, mai hana hewa oukou.
“My friends, please don't do such an evil thing!
8 Eia hoi ia'u na kaikamahine elua i ike ole i ke kane; e ae mai oukou ia'u e lawe mai ia laua iwaho io oukou nei, a e hana aku oukou ia laua i ka mea pono ma ko oukou maka: aka, mai hana aku oukou i kekahi mea i keia mau kanaka; no ka mea, nolaila laua i hele mai nei ma ka malumalu o kuu hale.
Listen, I've got two virgin daughters. Let me bring them out to you, and you can do to them whatever you want, but please don't do anything to these men. It's my responsibility to look after them.”
9 I mai la lakou, E hookaawale oe. I ae la hoi lakou, I hele mai no oia nei e noho wale maanei, a e lilo ana ka ia i lunakanawai: ano hoi, e oi aku ka makou hana ino ana ia oe i ko laua la. A hookeke nui mai la lakou i ua kanaka nei, ia Lota, a neenee mai la e wawahi i ka pani puka.
“Out of our way!” they shouted. “Who do you think you are, coming to live here and now trying to judge us? We'll do even worse things to you than we were going to do to these men!” They rushed forward at Lot and tried to break down the door.
10 Aka, lalau aku la ua mau kanaka la ia Lota, a huki mai laua ia ia iloko o ka hale io laua la, a papani aku la i ka puka.
But the men inside reached out and grabbed Lot, dragged him inside, and slammed the door shut.
11 Hoomakapo iho la laua i ka poe kanaka iwaho o ka puka o ka hale, i na mea uuku a me na mea nui: a hoopauaho lakou ia lakou iho i ka imi i ka puka.
Then they made all the men in the doorway, young and old, suddenly go blind so they couldn't find the door.
12 I mai la laua ia Lota, Aole anei ia oe kekahi poe e ae maanei? o ka hunonakane paha, o na keikikane au, a me au mau kaikamahine, a o na mea a pau ia oe, e laweia'ku iwaho o keia wahi:
The two men asked Lot, “Is there anyone else here who's part of your family—sons-in-law, or sons or daughters, or anyone else in the town? If there are, make sure they leave,
13 No ka mea, e luku aku maua i keia wahi, no ka nui loa ae o ka leo no lakou, imua o ke alo o Iehova; a ua hoouna mai no o Iehova ia maua e luku aku ia wahi.
because we are about to destroy this place. The complaints that have reached the Lord about its people have become so bad that he has sent us to destroy it.”
14 Hele aku la o Lota iwaho, olelo aku la i kona mau hunonakane i mare me na kaikamahine ana, i aku la, E ala'e, e holo aku iwaho o keia wahi; no ka mea, e luku mai ana o Iehova i neia kulanakauhale. Aka, ua like ia i ka manao o na hunonakane me ka mea hoomaewaewa.
Lot went immediately to speak to the men who were engaged to marry his daughters. “Get up quickly and leave,” he said, “because the Lord is about to destroy the town!” But they thought it was just a joke.
15 I ka wanaao, hoolalelale ua mau anela la ia Lota, i mai la, E ala ae, e lawe i kau wahine, a me kau mau kaikamahine elua maanei, o pau auanei oe iloko o ka make o ko ke kulanakauhale.
At dawn, the angels begged Lot to be quick, telling him, “Hurry up! Leave right now with your wife and your two daughters here, otherwise you'll be wiped out when the city is punished.”
16 Ia ia i hookaulua ai, lalau aku la ua mau kanaka la i kona lima, me ka lima o kana wahine, a me ka lima o kana mau kaikamahine elua; ahonui mai la o Iehova ia ia: alakai aku la laua ia ia, a hookuu aku la iwaho o ke kulanakauhale.
But Lot hesitated. The men grabbed his hand, and those of his wife and two daughters, and dragged them along, leaving them outside the town. The Lord was kind to them to do this.
17 I ka wa i alakai aku ai laua ia lakou iwaho o ke kulanakauhale, alaila i mai la ia, E holo i pakele kou ola; mai nana i hope ou, mai kali oe ma neia wahi papu a pau; e holo i ka mauna, o make oe.
As soon as they were outside, one of the men said, “Run for your lives! Don't look back, and don't stop anywhere in the valley! Run to the mountains otherwise you'll be destroyed!”
18 I aku la o Lota ia laua, Auwe! e kuu Haku, aole pela.
“Please sir, not that!” Lot replied.
19 Eia hoi, ua loaa iho nei i kau kauwa ka lokomaikai imua o kou mau maka, a ua hoonui ae nei oe i kou aloha au i hoike mai ai ia'u i ka hoola ana mai ia'u, aole e hiki ia'u ke holo ma ka mauna, o loaa ia'u ka poino, a make au.
“If you don't mind, since you have already been so kind to me by saving my life, don't make me run to the mountains—I just can't make it. The destruction will overtake me and I'll die!
20 Eia ae ke kulanakauhale, e hiki koke ke holo malaila, a ua liilii hoi ia; ea, e ae mai ia'u e holo malaila, (aole anei ia he wahi liilii?) a e malamaia kuu ola.
Look, there's a town nearby that's close enough to run to, and it's so small. Please let me run there—it's really very small. It would save my life.”
21 I mai la kela ia ia, Aia, ua hoolohe aku no au i keia mea hoi; aole au e luku aku ia kulanakauhale, no ka mea au i olelo mai ai.
“Fine—I'll do as you ask,” he replied. “I won't destroy this town you've mentioned.
22 E wikiwiki oe e holo ilaila; no ka mea, aole e hiki ia'u ke hana i kekahi mea, a puka aku no oe ilaila. Nolaila, ua kapaia ka inoa o ia kulanakauhale, o i Zoara.
But hurry up and run there quickly, because I can't do anything until you get there.” (This is why the town was called Zoar.)
23 Ua puka mai ka la maluna o ka honua i ke komo ana o Lota iloko o Zoara.
The sun had already risen by the time Lot reached Zoar.
24 Alaila, hooua mai la o Iehova maluna o Sodoma i ka luaipele a me ke ahi mai o Iehova la, mai ka lani mai.
Then the Lord rained down fire and burning sulfur from the sky on Sodom and Gomorrah.
25 Hookahuli iho la oia ia mau kulanakauhale, a me kahi papu a pau, a me na kanaka a pau o ua mau kulanakauhale la, a me na mea ulu ma ka honua.
He completely destroyed the towns and all their inhabitants, the whole valley and everything growing there.
26 Aka, nana ae la kana wahine mahope ona, a lilo iho la ia i kukulu paakai.
But Lot's wife, who was lagging behind, looked back, and she turned into a pillar of salt.
27 Ala ae la o Aberahama i kakahiaka nui, a hoi hou aku la ia i kahi ana i ku ai imua o Iehova:
Abraham got up early the next morning and went back to where he had stood before the Lord.
28 Nana aku la ia ma Sodoma a me Gomora, a ma ka aina papu a pau, ike aku la ia, aia hoi, pii ae la ka uahi o ia aina iluna, e like me ka punohu o ka lua ahi.
He looked down at Sodom and Gomorrah and the whole valley floor, and saw the land burning, sending up smoke like from a furnace.
29 A i ka wa a ke Akua i luku ai i na kulanakauhale o ka papu, hoomanao iho la no ke Akua ia Aberahama, a hoopakele ae la ia Lota maiwaena aku o ka hookahuli ana, ia ia i hookahuli ai i na kulanakauhale kahi a Lota i noho ai.
When God destroyed the towns of the valley he didn't forget the promise he made Abraham, and he saved Lot from the destruction of the towns where Lot was living.
30 Pii ae la o Lota mailoko aku o Zoara, a noho iho la ma ka mauna, a me ia pu na kaikamahine ana elua; no ka mea, makau iho la ia ke noho ma Zoara: noho no ia ma kekahi ana, oia a me kana mau kaikamahine elua.
Lot was afraid to stay in Zoar, so he left town and went to live in a cave in the mountains with his two daughters.
31 I aku la ka hanau mua i kona kaikaina, Ea, ua elemakule ko kana makuakane, aole hoi he kanaka ma ka honua nei a pau nana e komo mai io kaua nei, e like me ka nana ana a ko ka honua nei:
Sometime later the older daughter said to the younger one, “Our father is growing old, and there's no men left to give us children like everyone does.
32 Ina kaua, o hooinu kaua i ko kaua makuakane i ka waina, a e moe kaua me ia, i malama ai kana i hua na ko kaua makuakane.
Come on, let's get our father drunk with wine and sleep with him so we can keep his family line going.”
33 Hooinu laua ia po i ko laua makuakane i ka waina: a komo aku la ka hanau mua iloko, a moe iho la me kona makuakane: aole nae i ike kela i kona wa i moe iho ai, aole hoi kona wa i ala'i.
So they got their father drunk with wine that night. The older daughter went and slept with him, and he didn't notice when she lay down or when she got up.
34 A ia la ae, i aku la ka hanau mua i ke kaikaina, Aia hoi, moe iho no au me kuu makuakane i ka po nei: e hooinu kaua ia ia i ka waina i keia po no hoi; a e komo aku oe iloko, e moe me ia, i malama ai kana i hua na ko kana makuakane.
The next day the older daughter said to the younger one, “Last night I slept with our father. Let's get him drunk with wine again tonight and you can go and sleep with him so we can keep his family line going.”
35 Hooinu laua i ko laua makuakane i ka waina ia po no hoi: a ku ae la ke kaikaina, a moe iho la me ia; aole kela i ike i kona wa i moe iho ai, aole hoi i kona wa i ala ai.
So once again that night they got their father drunk with wine and the younger daughter went and slept with him, and he didn't notice when she lay down or when she got up.
36 Hapai na kaikamahine elua a Lota na ko laua makuakane.
This is how both Lot's daughters became pregnant by their father.
37 Hanau mai la ka mua i keikikane, a kapa iho la i kona inoa o Moaba: oia ke kupuna o ka Moaba a hiki i keia manawa.
The older daughter had a son, and she called him Moab. He is the ancestor of the Moabites of today.
38 A hanau mai la hoi ka muli iho i keikikane, a kapa iho la i kona inoa o Benami: oia ke kupuna o ka Amona a hiki i keia manawa.
The younger daughter had a son too, and she called him Ben-ammi. He is the ancestor of the Ammonites of today.

< Kinohi 19 >