Pwovèb 29
1 Yon nonm ki fè tèt di apre anpil repwòch va vin kraze sibitman san remèd.
Čovjek koji, po opomeni, ostaje tvrdoglav, u tren će se slomiti, i neće mu biti spasa.
2 Lè moun dwat yo vin ogmante, pèp la rejwi; men lè yon moun mechan gouvène, pèp la jemi.
Narod se veseli kad se množe pravednici, a puk uzdiše kad zavlada opaki.
3 Yon nonm ki renmen sajès fè papa l kontan; men sila ki pase tan l ak pwostitiye yo gate byen li.
Čovjek koji ljubi mudrost, veseli oca svoga, a koji se druži s bludnicama, rasipa imetak.
4 Avèk jistis, wa a fè tout peyi a vin estab; men yon nonm ki aksepte kòb anba tab boulvèse li.
Kralj pravicom održava državu, a ruši je čovjek koji nameće daće.
5 Yon nonm ki flate vwazen li ap ouvri filè pou pla pye li.
Čovjek koji laska bližnjemu svome razapinje mrežu stopama njegovim.
6 Pa transgresyon yon nonm mechan vin pran nan pyèj nèt; men moun dwat la va chante e rejwi.
U grijehu je zamka zlu čovjeku, a pravednik likuje i veseli se.
7 Moun ladwati a gen kè pou dwa malere; men mechan an pa menm konprann afè sa a.
Pravednik razumije pravo malenih, a opaki ne shvaća spoznaju.
8 Mokè yo, fè gwo vil la pran dife; men moun saj yo kalme kòlè.
Podsmjevači uzbunjuju grad, a mudri stišavaju srdžbu.
9 Lè yon nonm saj gen yon kont ak yon moun san konprann, moun san konprann nan anraje oswa ri, e nanpwen repo.
Kad se mudrac parbi s bezumnikom, il' se srdio, il' se smijao, svejednako mira nema.
10 Moun k ap vèse san rayi inosan an; men moun dwat yo pwoteje lavi li.
Krvopije mrze poštenoga, a pravednici mu se za život brinu.
11 Moun san konprann toujou fache; men yon nonm saj kenbe tèt li anba kontwòl.
Bezumnik izlijeva sav svoj gnjev, a mudrac susteže svoju srdžbu.
12 Si gouvènè a prete atansyon a manti, tout minis li yo va vin mechan.
Ako vladalac posluša riječ lažljivu, sve mu sluge postaju opake.
13 Malere a ak opresè a gen yon bagay ki sanble; se SENYÈ a ki mete limyè nan zye tou de.
Siromah se i gulikoža susreću: Jahve obojici prosvjetljuje oči.
14 Si yon wa jije pòv yo ak verite, twòn li va etabli jis pou tout tan.
Kralj koji sudi siromasima po istini ima prijesto čvrst dovijeka.
15 Baton ak repwòch bay sajès; men timoun ki fè sa li pito a mennen wont sou manman l.
Šiba i ukor podaruju mudrost, a razuzdan mladić sramoti majku svoju.
16 Lè mechan yo vin plis, transgresyon yo ogmante; men moun dwat yo va wè tonbe yo.
Kad se množe opaki, množi se i grijeh, ali pravednici promatraju propast njihovu.
17 Korije fis ou e li va ba ou rekonfò; anplis, li va bay nanm ou gwo plezi.
Ukori sina svoga, i zadovoljit će te i dati radost duši tvojoj.
18 Kote nanpwen vizyon, pèp la san fren; men byen kontan se sila ki kenbe lalwa a.
Kad objave nema, narod se razuzda, a blago onome tko se drži Zakona!
19 Pawòl sèl p ap ka enstwi yon esklav; paske malgre li konprann, li p ap reponn.
Samim se riječima sluga ne popravlja, jer se ne pokorava iako umom shvaća.
20 Èske ou wè yon nonm ki pale vit san reflechi? Gen plis espwa pou moun fou a pase li menm.
Jesi li vidio čovjeka brza na riječima? I bezumnik ima više nade nego on.
21 Sila ki byen swaye esklav li depi li piti a, nan lafen, twouve yon fis.
Tko mazi slugu svoga od djetinjstva bit će mu poslije neposlušan.
22 Yon nonm an kòlè pwovoke konfli e yon nonm ki plen fachèz fè anpil tò.
Gnjevljiv čovjek zameće svađu, a naprasit čovjek počini mnoge grijehe.
23 Ògèy a yon nonm va mennen li ba; men yon lespri enb va jwenn respè.
Oholost ponizuje čovjeka, a ponizan duhom postiže časti.
24 Sila ki fè konplo ak yon volè rayi pwòp lavi li; li pran sèman an men li pa pale anyen.
Tko s lupežom plijen dijeli, mrzi sebe samog: čuje proklinjanje i ništa ne otkriva.
25 Lakrent a lòm mennen yon pèlen; men sila ki mete konfyans li nan SENYÈ a va leve wo.
Strah čovjeku postavlja zamku, a tko se uzda u Jahvu, nalazi okrilje.
26 Gen anpil moun k ap chache favè a sila ki gouvène a; men lajistis pou lòm va sòti nan SENYÈ a.
Mnogi traže milost vladaočevu, ali Jahve dijeli pravdu svakome.
27 Tankou yon nonm enjis abominab a moun dwat, yon nonm ladwati abominab a mechan yo.
Nepravednik je mrzak pravednicima, a pravednik je mrzak opakima.
