Pwovèb 22
1 Yon bon non pi bon pase tout richès; e favè Bondye, pase ajan ak lò.
Bolje je ime nego veliko bogatstvo, i milost je bolja nego srebro i zlato.
2 Rich la ak malere a mare ansanm; se SENYÈ a ki fè yo tout.
Bogat i siromah sretaju se; obojicu je Gospod stvorio.
3 Sila ki reflechi, wè mal e kache kò li; men ensanse yo antre ladann e jwenn pinisyon.
Pametan èovjek vidi zlo i skloni se, a ludi idu dalje i plaæaju.
4 Rekonpans pou imilite avèk lakrent SENYÈ a se richès, bon repitasyon, ak lavi.
Smjernosti i strahu Gospodnjemu plata je bogatstvo i slava i život.
5 Pikan ak pèlen se nan chemen a pèvès yo; sila ki veye nanm li, va rete lwen yo.
Trnje i zamke su na putu opakoga; ko èuva dušu svoju, biæe daleko od toga.
6 Leve yon timoun nan chemen li ta dwe ale, e lè li vin gran, li p ap kite li; menm lè l granmoun, li p ap kite li.
Uèi dijete prema putu kojim æe iæi, pa neæe otstupiti od njega ni kad ostari.
7 Rich yo domine sou pòv yo, e moun ki prete vin esklav a sila k ap bay prè a.
Bogat gospodari nad siromasima, i ko uzima u zajam biva sluga onomu koji daje.
8 Sila ki simen inikite a va rekòlte vanite; e baton kòlè li a va detwi.
Ko sije bezakonje žeæe muku, i pruta gnjeva njegova nestaæe.
9 Sila ki bay ak men louvri va beni; paske li bay manje a malere.
Blago oko biæe blagosloveno, jer daje hljeba svojega ubogomu.
10 Mete moun k ap moke moun yo deyò, e diskisyon an prale tou; wi, konfli ak dezonore moun ap sispann.
Otjeraj potsmjevaèa, i otiæi æe raspra i prestaæe svaða i sramota.
11 Sila ki renmen kè ki san tach e ki pale ak gras, va zanmi a wa a.
Ko ljubi èisto srce, i èije su usne ljubazne, njemu je car prijatelj.
12 Zye a SENYÈ a konsève konesans; men Li boulvèse pawòl moun malveyan yo.
Oèi Gospodnje èuvaju znanje, a poslove bezakonikove obara.
13 Parese a di: “Gen yon lyon deyò a; m ap mouri nan lari!”
Ljenivac govori: lav je napolju; nasred ulice poginuo bih.
14 Bouch a fanm adiltè a se yon fòs byen fon; sila ke SENYÈ a modi va tonbe ladann.
Usta su tuðih žena jama duboka; na koga se gnjevi Gospod, onamo æe pasti.
15 Foli mare nan kè a yon timoun; baton disiplin nan va retire sa mete lwen li.
Bezumlje je privezano djetetu na srce; prut kojim se kara ukloniæe ga od njega.
16 Sila ki oprime malere a pou ogmante tèt li; ni sila k ap fè kado a rich yo, va rive nan povrete.
Ko èini krivo siromahu da umnoži svoje, i ko daje bogatome, zacijelo æe osiromašiti.
17 Apiye zòrèy ou pou tande pawòl a saj yo; epi aplike ou a konesans mwen.
Prigni uho svoje i slušaj rijeèi mudrijeh ljudi, i srce svoje privij k nauci mojoj.
18 Paske sa va byen agreyab pou ou si ou kenbe yo anndan ou, pou yo toujou prè sou lèv ou.
Jer æe ti biti milina ako ih složiš u srce svoje, ako sve budu poreðane na usnama tvojim.
19 Pou konfyans ou kapab nan SENYÈ a, mwen te enstwi ou jodi a, menm ou menm nan.
Da bi ti uzdanje bilo u Gospoda, kazujem ti ovo danas, a ti tako èini.
20 Èske mwen pa t ekri ou trant bèl bagay, de konsèy ak konesans yo?
Nijesam li ti napisao znamenite stvari za savjete i znanje,
21 Pou fè ou konnen vrè pawòl verite yo, pou ou kab byen reponn sila ki te voye ou a?
Da bih ti pokazao tvrðu istinitijeh rijeèi da bi mogao istinitijem rijeèima odgovarati onima koji pošlju k tebi?
22 Pa vòlè malere a paske li pòv, ni kraze aflije nan pòtay la;
Ne otimaj siromahu zato što je siromah, i ne zatiri nevoljnoga na vratima.
23 paske, SENYÈ a va plede ka yo e pran lavi a sila ki vòlè yo.
Jer æe Gospod braniti njihovu stvar, i oteæe dušu onima koji njima otimaju.
24 Pa asosye ak yon nonm ki livre a kòlè; oswa ale ak yon moun kolerik,
Ne druži se s èovjekom gnjevljivijem i ne idi sa žestokim,
25 sinon, ou va aprann mès li yo e jwenn yon pèlen pou tèt ou.
Da se ne bi navikao na putove njegove i metnuo zamke na dušu svoju.
26 Pa konte pami sila ki sèvi kon garanti yo, pami sila ki fè sekirite pou dèt yo.
Ne budi od onijeh koji ruku daju, koji se jamèe za dugove.
27 Si ou pa gen mwayen pou ou kab peye, poukisa ou ta kite l rale kabann nan sòti anba ou?
Ako nemaš èim platiti, zašto da se odnese postelja ispod tebe?
28 Pa deplase ansyen bòn ke papa zansèt nou yo te mete a.
Ne pomièi stare meðe, koju su postavili oci tvoji.
29 Èske ou wè yon nonm byen abil nan travay li? Li va kanpe devan wa yo; li p ap oblije kanpe devan nenpòt kalite vye moun.
Jesi li vidio èovjeka ustaoca na poslu? Taki æe pred carevima stajati, a neæe stajati pred prostacima.
