Pwovèb 12
1 Nenpòt moun ki renmen disiplin, renmen konesans, men sila ki rayi korije a, se bèt.
Ko ljubi nastavu, ljubi znanje; a ko mrzi na ukor, ostaje lud.
2 Yon bon moun va jwenn favè SENYÈ a; men Bondye va kondane sila ki fè manèv mechanste a.
Dobar èovjek dobija ljubav od Gospoda, a èovjeka zlikovca osuðuje.
3 Yon nonm p ap etabli ak mal la; men rasin moun dwat la p ap sòti menm.
Neæe se èovjek utvrditi bezbožnošæu, a korijen pravednijeh neæe se pomaæi.
4 Yon bon madanm se kouwòn a mari li; men sila ki fè l wont lan se tankou pouriti nan zo li.
Vrijedna je žena vijenac mužu svojemu; a koja ga sramoti, ona mu je kao trulež u kostima.
5 Panse a moun dwat yo jis; men konsèy a mechan yo se desepsyon.
Misli su pravednijeh prave, a savjeti bezbožnijeh prijevara.
6 Pawòl a mechan yo kouche tann pyèj pou vèse san; men bouch moun dwat yo va delivre yo.
Rijeèi bezbožnijeh vrebaju krv, a pravedne izbavljaju usta njihova.
7 Mechan yo va boulvèse e vin disparèt; men kay a moun dwat yo va kanpe.
Obaraju se bezbožni da ih nema, a dom pravednijeh ostaje.
8 Yon nonm ap twouve glwa selon entèlijans li; men sila ak panse pèvès la va meprize.
Prema razumu svom hvali se èovjek; a ko je opaka srca, prezreæe se.
9 Meyè se sila ki enkoni a, men gen sèvitè, pase sila ki onore pwòp tèt li e manke pen an.
Ko se snebiva, a ima slugu, bolji je od onoga koji se velièa a hljeba nema.
10 Yon nonm ladwati gen respè pou lavi a bèt li; men konpasyon a mechan an se mechanste.
Pravednik se brine za život svojega živinèeta, a u bezbožnika je srce nemilostivo.
11 Sila ki raboure tè li a va gen anpil pen; men sila ki swiv bagay san valè yo manke bon konprann.
Ko radi svoju zemlju, biæe sit hljeba; a ko ide za besposlicama, bezuman je.
12 Moun mechan an vle pran piyaj a mechan yo; men rasin ladwati yo va donnen fwi li.
Bezbožnik želi obranu oda zla, ali korijen pravednijeh daje je.
13 Yon moun mechan pyeje pa transgresyon lèv li; men moun dwat la va evite pwoblèm.
Zlome je zamka u grijehu usana njegovijeh, a pravednik izlazi iz tjeskobe.
14 Yon nonm va satisfè avèk sa ki bon kon fwi a pawòl li, e zèv lamen a yon nonm va retounen kote li.
Od ploda usta svojih siti se èovjek dobra, i platu za djela svoja prima èovjek.
15 Chemen a yon moun fou bon nan zye li; men yon nonm saj koute konsèy.
Bezumniku se èini prav put njegov; ali ko sluša savjet, mudar je.
16 Lè yon moun fou vekse, ou konnen sa vit; men sila ki saj la evite wont.
Gnjev bezumnikov odmah se pozna, ali pametni pokriva sramotu.
17 Sila ki pale verite a pale sa ki dwat; men yon fo temwen twonpe.
Ko govori istinu, javlja što je pravo, a lažni svjedok prijevaru.
18 Genyen yon moun ki pale san pridans tankou sila k ap goumen ak nepe yo; men lang a saj la pote gerizon.
Ima ko govori kao da maè probada, a jezik je mudrijeh lijek.
19 Lèv verite yo va etabli pou tout tan; men lang ki bay manti a rete pou yon moman.
Istinita usta stoje tvrdo dovijeka, a jezik lažljivi za èas.
20 Desepsyon se nan kè a sila k ap fè manèv mechanste yo; men konseye lapè yo gen jwa.
Koji zlo misle, prijevara im je u srcu, a radost je onima koji svjetuju na mir.
21 Nanpwen mal ki rive moun dwat yo; men mechan yo plen ak twoub.
Nikaka nesreæa neæe zadesiti pravednika, a bezbožnici æe se napuniti zla.
22 Lèv ki manti a abominab a SENYÈ a; men sila ki aji nan fidelite, se plezi Li.
Mrske su Gospodu lažljive usne; a koji rade vjerno, mili su mu.
23 Yon moun pridan kache sa li konnen; men kè moun san konprann pale jis nan foli.
Pametan èovjek pokriva znanje, a srce bezumnijeh razglašuje bezumlje.
24 Men a dilijan yo va kòmande; men parese a va fè kòve.
Ruka radljiva gospodariæe, a lijena æe davati danak.
25 Gwo pwoblèm nan kè a yon moun peze li desann; men yon bon pawòl fè l leve.
Briga u srcu èovjeèijem obara; a dobra rijeè razveseljava.
26 Moun ladwati a se yon gid a vwazen li; men chemen a mechan fè yo egare.
Pravedniku je bolje nego bližnjemu njegovu; a bezbožnike zavodi put njihov.
27 Yon nonm parese pa menm boukannen bèt lachas li, men pi presye nan sa yon nonm posede se dilijans.
Ljenivac neæe peæi lova svoga, a u vrijedna je èovjeka dobro dragocjeno.
28 Nan chemen ladwati se lavi; e nan wout li nanpwen lanmò.
Na putu pravde život je, i kuda ide staza njezina nema smrti.
