Pwovèb 12
1 Nenpòt moun ki renmen disiplin, renmen konesans, men sila ki rayi korije a, se bèt.
Tko ljubi pouku, ljubi znanje, a tko mrzi ukor, lud je.
2 Yon bon moun va jwenn favè SENYÈ a; men Bondye va kondane sila ki fè manèv mechanste a.
Dobar dobiva milost od Jahve, a podmukao osudu.
3 Yon nonm p ap etabli ak mal la; men rasin moun dwat la p ap sòti menm.
Zloćom se čovjek ne utvrđuje, a korijen se pravedniku ne pomiče.
4 Yon bon madanm se kouwòn a mari li; men sila ki fè l wont lan se tankou pouriti nan zo li.
Kreposna je žena vijenac mužu svojemu, a sramotna mu je kao gnjilež u kostima.
5 Panse a moun dwat yo jis; men konsèy a mechan yo se desepsyon.
Pravedničke su misli pravične, spletke opakih prijevarne.
6 Pawòl a mechan yo kouche tann pyèj pou vèse san; men bouch moun dwat yo va delivre yo.
Riječi opakih pogubne su zamke, a pravedne izbavljaju usta njihova.
7 Mechan yo va boulvèse e vin disparèt; men kay a moun dwat yo va kanpe.
Opaki se ruše i nema ih više, a kuća pravednika ostaje.
8 Yon nonm ap twouve glwa selon entèlijans li; men sila ak panse pèvès la va meprize.
Čovjek se hvali po oštrini svoga razuma, a prezire se tko je opak srcem.
9 Meyè se sila ki enkoni a, men gen sèvitè, pase sila ki onore pwòp tèt li e manke pen an.
Bolje je biti malen i imati samo jednog slugu nego se hvastati a nemati ni kruha.
10 Yon nonm ladwati gen respè pou lavi a bèt li; men konpasyon a mechan an se mechanste.
Pravednik pazi i na život svog živinčeta, dok je opakomu srce okrutno.
11 Sila ki raboure tè li a va gen anpil pen; men sila ki swiv bagay san valè yo manke bon konprann.
Tko obrađuje svoju zemlju, sit je kruha, a tko trči za ništavilom, nerazuman je.
12 Moun mechan an vle pran piyaj a mechan yo; men rasin ladwati yo va donnen fwi li.
Čežnja je opakoga mreža od zala, a korijen pravednika daje ploda.
13 Yon moun mechan pyeje pa transgresyon lèv li; men moun dwat la va evite pwoblèm.
Opakomu je zamka grijeh njegovih usana, a pravednik se izbavlja od tjeskobe.
14 Yon nonm va satisfè avèk sa ki bon kon fwi a pawòl li, e zèv lamen a yon nonm va retounen kote li.
Od ploda svojih usta nasitit će se svatko obilno, a ono što je rukama učinio vratit će mu se.
15 Chemen a yon moun fou bon nan zye li; men yon nonm saj koute konsèy.
Luđaku se čini pravim njegov put, a mudar čovjek sluša savjete.
16 Lè yon moun fou vekse, ou konnen sa vit; men sila ki saj la evite wont.
Luđak odmah odaje svoj bijes, a pametan pokriva sramotu.
17 Sila ki pale verite a pale sa ki dwat; men yon fo temwen twonpe.
Tko govori istinu, otkriva što je pravo, a lažljiv svjedok prijevaru.
18 Genyen yon moun ki pale san pridans tankou sila k ap goumen ak nepe yo; men lang a saj la pote gerizon.
Nesmotren govori kao da mačem probada, a jezik je mudrih iscjeljenje.
19 Lèv verite yo va etabli pou tout tan; men lang ki bay manti a rete pou yon moman.
Istinita usta traju dovijeka, a lažljiv jezik samo za čas.
20 Desepsyon se nan kè a sila k ap fè manèv mechanste yo; men konseye lapè yo gen jwa.
Prijevara je u srcu onih koji snuju zlo, a veselje u onih koji dijele miroljubive savjete.
21 Nanpwen mal ki rive moun dwat yo; men mechan yo plen ak twoub.
Pravednika ne stiže nikakva nevolja, a opaki u zlu grcaju.
22 Lèv ki manti a abominab a SENYÈ a; men sila ki aji nan fidelite, se plezi Li.
Mrske su Jahvi usne lažljive, a mili su mu koji zbore istinu.
23 Yon moun pridan kache sa li konnen; men kè moun san konprann pale jis nan foli.
Promišljen čovjek prikriva svoje znanje, a srce bezumničko razglašuje svoju ludost.
24 Men a dilijan yo va kòmande; men parese a va fè kòve.
Marljiva ruka vlada, a nemar vodi u podložnost.
25 Gwo pwoblèm nan kè a yon moun peze li desann; men yon bon pawòl fè l leve.
Briga u srcu pritiskuje čovjeka, a blaga riječ veseli ga.
26 Moun ladwati a se yon gid a vwazen li; men chemen a mechan fè yo egare.
Pravednik vodi svojeg prijatelja, a opake zavodi njihov put.
27 Yon nonm parese pa menm boukannen bèt lachas li, men pi presye nan sa yon nonm posede se dilijans.
Nemaran ne ulovi svoje lovine, a marljivost je čovjeku blago dragocjeno.
28 Nan chemen ladwati se lavi; e nan wout li nanpwen lanmò.
Na stazi pravice stoji život i na njezinu putu nema smrti.
