Pwovèb 11
1 Yon fo balans se abominasyon a SENYÈ a; men yon pwa ki jis se plezi Li.
Lažna je mjera mrska Jahvi, a puna mjera mila mu je.
2 Lè ògèy vin monte, dezonè vin swiv; men avèk moun enb lan, se sajès.
S ohološću dolazi sramota, a u smjernih je mudrost.
3 Entegrite a moun dwat la va gide yo; men koripsyon a sila ki fè konplo a va detwi yo.
Pravednike vodi nevinost njihova, a bezbožnike upropašćuje njihova opačina.
4 Richès pa gen avantaj nan jou jijman an; men ladwati va delivre moun soti nan lanmò.
Ne pomaže bogatstvo u dan Božje srdžbe, a pravednost izbavlja od smrti.
5 Ladwati a sila ki san tò a va fè wout li vin swa; men mechan an va tonbe akoz pwòp inikite pa Li.
Nedužnomu pravda njegova put utire, a zao propada od svoje zloće.
6 Ladwati a moun dwat yo va delivre yo; men moun trèt yo va kenbe pa pwòp vorasite yo.
Poštene izbavlja pravda njihova, a bezbožnici se hvataju u svoju lakomost.
7 Lè yon nonm mechan mouri, sa li anvizaje a mouri avè l.
Kad zao čovjek umre, nada propada i ufanje u imetak ruši se.
8 Moun dwat la va delivre soti nan twoub; men mechan an va pran plas li.
Pravednik se od tjeskobe izbavlja, a opaki dolazi na mjesto njegovo.
9 Avèk bouch li, moun san Bondye a detwi vwazen li; men ak konesans, moun dwat yo va delivre.
Bezbožnik ustima ubija svoga bližnjega, a pravednici se izbavljaju znanjem.
10 Lè sa ale byen ak moun dwat yo, vil la fè rejwisans; e lè mechan yo peri, gen gwo kri lajwa.
Sa sreće pravedničke grad se raduje i klikuje zbog propasti opakoga.
11 Avèk benediksyon a moun dwat yo, yon vil vin leve wo; men avèk bouch a mechan yo, li vin chire nèt.
Blagoslovom pravednika grad se diže, a ustima opakih razara se.
12 Sila ki meprize vwazen li an, manke bon tèt; men yon nonm ak bon konprann pa pale menm.
Nerazumnik prezire svoga bližnjega, dok čovjek uman šuti.
13 Sila ki mache toupatou tankou rapòte, revele sekrè yo; men sila ki dign de konfyans sere yon bagay.
Tko s klevetom hodi, otkriva tajnu, a čovjek pouzdana duha čuva se.
14 Kote ki pa gen gid, moun yo tonbe; men ak anpil konseye, gen viktwa.
Gdje vodstva nema, narod propada, jer spasenje je u mnogim savjetnicima.
15 Sila ki se garanti pou yon moun li pa konnen, va vrèman soufri pou sa a; men sila ki rayi vin yon garanti va asire.
Veoma zlo prolazi tko jamči za drugoga, a bez straha je tko mrzi na jamstvo.
16 Yon fanm ak gras twouve onè; e mesye san prensip yo twouve richès.
Ljupka žena stječe slavu, a krepki muževi bogatstvo.
17 Yon nonm ki fè gras fè byen pou pwòp tèt li; men yon nonm mechan fè tèt li mal.
Dobrostiv čovjek sam sebi dobro čini, a okrutnik muči vlastito tijelo.
18 Mechan an ranmase salè li nan koken; men sila ki simen ladwati a, va twouve vrè rekonpans lan.
Opak čovjek pribavlja isprazan dobitak, a tko sije pravdu, ima sigurnu nagradu.
19 Sila ki fidèl nan ladwati a va jwenn lavi, e sila ki pouswiv mal la va jwenn pwòp lanmò pa li.
Tko je čvrst u pravednosti, ide u život, a tko za zlom trči, na smrt mu je.
20 Sila ki pèvès nan kè yo abominab a SENYÈ a; men sila ki san tò nan chemen yo, se plezi Li.
Mrski su Jahvi srcem opaki, a mili su mu životom savršeni.
21 Anverite, moun mechan an p ap chape anba pinisyon; men desandan a moun dwat yo va delivre.
Zaista, zao čovjek neće proći bez kazne, a rod će se pravednički izbaviti.
22 Tankou yon bag fèt an lò nan nen a kochon, se konsa yon bèl fanm ki manke bon sans.
Zlatan je kolut na rilu svinjskom: žena lijepa, a bez razuma.
23 Dezi a moun dwat la se sèlman sa ki bon; men dezi a mechan an mennen jijman.
Pravednička je želja samo na sreću, a nada je opakih prolazna.
24 Gen yon moun ki separe bay; malgre sa li vin ogmante plis. Genyen ki refize bay sa ke li dwe, e sa fè l vin manke.
Tko dijeli obilato, sve više ima, a tko škrtari, sve je siromašniji.
25 Sila ki bay ak bon kè a va pwospere; sila ki bay dlo a va jwenn dlo kont pou tèt li.
Podašna duša nalazi okrepu, i tko napaja druge, sam će se napojiti.
26 Sila ki refize bay manje sereyal la, va modi pa pèp la; men benediksyon va tonbe sou sila ki vann li an.
Tko ne da žita, kune ga narod, a blagoslov je nad glavom onoga koji ga prodaje.
27 Sila ki chache sa ki bon an, chache favè Bondye; men sila ki chache mal la, se mal la k ap vin jwenn li.
Tko traži dobro, nalazi milost, a tko za zlom ide, ono će ga snaći.
28 Sila ki mete konfyans nan richès li va vin tonbe; men moun dwat la va grandi tankou fèy vèt sou pyebwa.
Tko se uzda u bogatstvo, propada, a pravednici uspijevaju kao zeleno lišće.
29 Sila ki mennen twoub lakay li va eritye van; e san konprann nan va vin sèvitè a sila ki gen kè saj la.
Tko vlastitu kuću zapusti, vjetar žanje, a luđak je sluga mudromu.
30 Fwi ladwati a se yon pyebwa lavi, e sila ki saj va sove nanm yo.
Plod je pravednikov drvo života, i mudrac je tko predobiva žive duše.
31 Si moun dwat yo twouve rekonpans yo sou latè, konbyen anplis pou mechan an avèk pechè a!
Ako se pravedniku plaća na zemlji, još će se više opakomu i grešniku.
