< Pwovèb 10 >
1 Pwovèb a Salomon yo. Yon fis ki saj fè papa li kontan, men yon fis ki plen ak foli se yon gwo doulè pou manman l.
Mudar sin veseli oca, a lud je sin žalost majci svojoj.
2 Richès ranmase pa mechanste pa reyisi, men ladwati delivre soti nan lanmò.
Ne koristi krivo stečeno blago, dok pravednost izbavlja od smrti.
3 SENYÈ a p ap kite moun ladwati yo grangou, men l ap rejte lanvi mechan an.
Ne dopušta Jahve da gladuje duša pravednika, ali odbija pohlepu opakih.
4 Malere se sila ki travay ak men lach; men lamen moun dilijan an, anrichi.
Lijena ruka osiromašuje čovjeka, a marljiva ga obogaćuje.
5 Sila ki fè rekòlt nan gran sezon an a, se yon fis ki aji ak sajès; men sila ki dòmi nan lè rekòlt la, fè gwo wont.
Tko sabira ljeti, razuman je sin, a tko hrče o žetvi, navlači sramotu.
6 Benediksyon se sou tèt a moun dwat la; men bouch mechan an kache vyolans.
Blagoslovi su nad glavom pravedniku, a usta opakih kriju nasilje.
7 Memwa a moun dwat la beni; men non mechan an vin pouri.
Pravednikov je spomen blagoslovljen, a opakom se ime proklinje.
8 Saj nan kè yo va resevwa lòd chèf la; men yon moun fou ki pale anpil ap pèdi.
Tko je mudra srca, prima zapovijedi, dok brbljava luda propada.
9 Sila ki mache ak entegrite a, mache an sekirite; men sila ki fè wout kwochi a va vin dekouvri.
Tko nedužno živi, hodi bez straha, a tko ide krivim putovima, poznat će se.
10 Sila ki bat zye a, koze pwoblèm, e moun fou a ki pale anpil, fè dega.
Tko žmirka okom, zadaje tugu, a tko ludo zbori, propada.
11 Bouch a moun dwat se yon fontèn dlo lavi, men bouch a mechan an kache vyolans.
Pravednikova su usta izvor života, a opakomu usta kriju nasilje.
12 Rayisman pwovoke konfli; men lanmou kouvri tout fot.
Mržnja izaziva svađu, a ljubav pokriva sve pogreške.
13 Sou lèv a moun ki konn disène, nou twouve sajès; men gen baton pou do a sila ki manke konprann nan.
Na usnama razumnoga nalazi se mudrost, a batina je za leđa nerazumna čovjeka.
14 Moun saj yo ranmase konesans; men ak bouch moun fou a, destriksyon an toupre.
Mudri kriju znanje, a luđakova su usta blizu propasti.
15 Byen a moun rich se yon sitadèl pou li. Sa ki detwi malere a se mizè.
Blago je bogatomu tvrdi grad, a ubogima je propast njihovo siromaštvo.
16 Salè a moun dwat se lavi; revni a mechan an se pinisyon.
Pravednik prirađuje za život, a opaki prirađuje za grijeh.
17 Sila ki swiv enstriksyon an, sou wout lavi; men sila ki pa tande repwòch la vin egare nèt.
Tko se naputka drži, na putu je života, a zabluđuje tko se na ukor ne osvrće.
18 Sila ki kache rayisman an gen lèv k ap bay manti; e sila ki gaye difamasyon an se yon moun fou.
Lažljive usne kriju mržnju, a tko klevetu širi, bezuman je!
19 Lè gen anpil pawòl, transgresyon pa kab evite; men sila ki frennen lèv li gen sajès.
Obilje riječi ne biva bez grijeha, a tko zauzdava svoj jezik, razuman je.
20 Lang a moun dwat yo se tankou ajan pi chwazi a; men kè a mechan an vo piti.
Pravednikov je jezik odabrano srebro, a razum opakoga malo vrijedi.
21 Lèv a moun dwat yo fè anpil moun manje; men moun fou yo mouri akoz mank bon konprann.
Pravednikove su usne hrana mnogima, a luđaci umiru s ludosti svoje.
22 Benediksyon SENYÈ a fè moun rich; konsa li pa mele ak chagren.
Gospodnji blagoslov obogaćuje i ne prati ga nikakva muka.
23 Fè mal se tankou fè spò pou moun san konprann nan; e se konsa sajès la ye pou moun entèlijan an.
Bezumniku je radost učiniti sramotno djelo, a razumnu čovjeku biti mudar.
24 Sa ke mechan an pè a, ap rive sou li; men sa ke moun dwat la vle, va vin reyisi.
Čega se opaki boji, ono će ga stići, a pravednička se želja ispunjava.
25 Lè toubiyon an fin pase, mechan an vin disparèt; men moun dwat la gen yon fondasyon etènèl.
Kad oluja prohuja, opakoga nestane, a pravednik ima temelj vječni.
26 Tankou vinèg anba dan ak lafimen nan zye; se konsa parese a ye pou sila ki voye li yo.
Kakav je ocat zubima i dim očima, takav je ljenivac onima koji ga šalju.
27 Lakrent SENYÈ a pwolonje lavi; men lane mechan yo va kout.
Strah Gospodnji umnaža dane, a opakima se prekraćuju godine.
28 Lespwa a moun dwat la se kè kontan; men entansyon mechan an va peri.
Pravedničko je ufanje puno radosti, a opakima je nada uprazno.
29 Chemen Bondye a se yon sitadèl pou moun dwat yo; men destriksyon nèt pou tout ouvriye inikite yo.
Gospodnji je put okrilje bezazlenu, a propast onima koji čine zlo.
30 Moun ladwati a p ap janm souke; men mechan yo p ap demere nan peyi a.
Pravednik se neće nikad pokolebati, a opakih će nestati s lica zemlje.
31 Bouch a moun dwat la koule ak sajès; men lang pèvès la vin koupe.
Pravednikova usta rađaju mudrošću, a opak jezik čupa se s korijenom.
32 Lèv a moun dwat yo fè parèt sa ki bon; men bouch a mechan an, sa ki pèvèti.
Pravednikove usne znaju što je milo, dok usta opakih poznaju zloću.