< Jan 6 >
1 Apre bagay sa yo, Jésus te ale lòtbò Lamè Galilée a (oubyen Tibériade).
Are xikꞌow jun janipa qꞌij, xeꞌ ri Jesús chuchiꞌ ri cho rech Galilea (ubꞌiꞌnam xuqujeꞌ Tiberíades).
2 E yon gran foul te swiv Li paske yo te wè sign ke Li t ap fè sou sa ki te malad yo.
Sibꞌalaj e kꞌi winaq e teren chirij, jeriꞌ rumal xkilo ronojel ri mayijabꞌal taq jastaq ri ubꞌanom kukꞌ ri e yawabꞌibꞌ
3 Jésus te monte sou mòn nan, epi la Li te chita avèk disip Li yo.
Ri Jesús xpaqiꞌ kꞌut puꞌwiꞌ jun laj juyubꞌ xtꞌuyiꞌk chilaꞌ e rachiꞌl ri utijoxelabꞌ.
4 Alò, Pak Jwif la t ap pwoche.
Xa jubꞌiqꞌ karaj kuriq ri nimaqꞌij kech ri winaq aꞌj Israel, ubꞌiꞌnam Pascua.
5 Jésus te leve zye Li, e lè L wè yon gran foul ki t ap pwoche Li, te di a Philippe: “Kibò n ap achte pen pou sila yo kapab manje.”
Are xkaꞌy apanoq ri Jesús, xeꞌril sibꞌalaj e kꞌi winaq e bꞌenaq rukꞌ, xubꞌij kꞌut che ri Felipe: ¿Jawjeꞌ keꞌqaloqꞌo wi kiwa konojel we winaq riꞌ?
6 Li t ap di L sa pou sonde l. Paske Li menm te konnen deja kisa Li te gen lentansyon pou fè.
Jeriꞌ xubꞌij che ri Felipe rech karilo jas kubꞌij che, ri Jesús kꞌut retaꞌm chik jas kubꞌano.
7 Philippe te reponn Li: “Fòs pen pou desan denye frè jounalye pou desan jou pa t ap sifi pou chak moun twouve menm yon ti mòso.”
Ri Felipe xubꞌij: Man kakwin ta riꞌ kebꞌ ciento denario kuloqꞌ chꞌaqaꞌp taq kikaxlan wa we winaq riꞌ.
8 Youn nan disip yo, André, frè a Simon Pierre te di L:
Jun chik chike ri utijoxelabꞌ ubꞌiꞌnam Andrés, ri rachalal ri Simón Pedro, xubꞌij che:
9 “Gen yon jènjan isit la ki gen senk pen fèt avèk lòj avèk de pwason, men kisa sa ye pou tout fòs kantite moun sa yo?”
Kꞌo jun ala waral rukꞌaꞌm jobꞌ kaxlan wa bꞌantal che cebada rachiꞌl kebꞌ kar. ¿Jas ta kꞌu waꞌ we ri chike we kikꞌiyal we winaq riꞌ?
10 Jésus te di: “Fè moun yo chita.” Te gen anpil zèb nan plas sa a. Epi anviwon senk-mil moun te chita.
Ri Jesús xtaqanik chikitꞌuyubꞌaxik konojel ri winaq, sibꞌalaj nim qꞌayes kꞌo pa ri leꞌaj riꞌ. Xetꞌuyiꞌk kꞌut konojel, ri kikꞌiyal ri achyabꞌ e kꞌulanik are jobꞌ mil.
11 Konsa, Jésus te pran pen yo epi aprè Li te bay Bondye remèsiman, Li te pataje l a tout sa yo ki te chita la. Menm jan tou avèk pwason yo. Tout kantite ke yo te vle.
Ri Jesús xukꞌam apanoq ri kaxlan wa, xtyoxin che ri Dios, kꞌa te riꞌ xujach chike ri tꞌuyul chilaꞌ, xajanipa ri xkaj. Je xuqujeꞌ xubꞌan che ri kar.
12 Lè yo te plen, Li te di a disip Li yo, “Ranmase tout mòso ki rete yo pou anyen pa pèdi.”
Are xenoj ri winaq, ri Jesús xubꞌij chike ri utijoxelabꞌ: Chisikꞌa le e chꞌaqaꞌp le xekanaj kanoq rech man xaq ta katzaqik.
13 Konsa yo te ranmase yo, e yo te plen douz panyen yo avèk ti mòso fèt pa senk pen lòj ke sa ki t ap manje yo te kite.
Xkiyak kꞌut ri e chꞌaqaꞌp ri xekanaj kanoq, xkimulij kabꞌlajuj chakach chꞌaqaꞌp kaxlan wa rech cebada.
14 E pou sa, lè moun yo te wè sign ke Li te fè a, yo te di: “Anverite sa se Pwofèt ki gen pou vini nan lemonn nan.”
Are xkil ri winaq ri kꞌutbꞌal ri xubꞌan ri Jesús, xkichapleꞌj ubꞌixik: We achi riꞌ qas tzij jun qꞌalajisal utzij ri Dios, are waꞌ ri kape na choch ri uwachulew.
15 Lè Jésus apèsi ke yo gen lentansyon pou te vin pran L pa lafòs pou fè L wa, Li te retire kò Li ankò, epi ale nan mòn nan pou kont Li.
Ri Jesús are xrilo chi ri winaq are kakaj kakikꞌam bꞌik kukꞌ rech kux Taqanel pa kiwiꞌ, xel bꞌik kukꞌ, xeꞌ pa ri juyubꞌ utukel.
16 Alò, lè aswè vini, disip Li yo te ale bò kote lamè a.
Are tajin kok ri aqꞌabꞌ, ri utijoxelabꞌ ri Jesús xeqaj bꞌik pa ri cho.
17 Yo antre nan yon kannòt, epi yo te travèse lamè a vè Capernaüm. Li te fènwa deja, e Jésus poko te vin kote yo.
Xaꞌqꞌan bꞌik pa jun jukubꞌ bꞌinibꞌal puꞌwiꞌ ri jaꞌ, xebꞌe chꞌaqaꞌp rech ri cho chusukꞌumal ri tinimit Capernaúm. Majaꞌ kꞌu kopan ri Jesús kukꞌ ri utijoxelabꞌ are xok ri aqꞌabꞌ.
18 Lamè a te kòmanse boulvèse akoz yon gwo van ki t ap soufle.
Xaq kꞌa te xwaꞌjil aqꞌanoq jun kyaqiqꞌ puꞌwiꞌ ri cho, ri cho sibꞌalaj xchꞌuꞌjarik.
19 Akoz sa, lè yo ta p naje ak zaviwon, a senk o sis kilomèt distans, yo te wè Jésus t ap vin vè kannòt la, tou mache sou dlo a. E yo te pè.
Ri e tijoxelabꞌ oꞌkinaq chi bꞌik jobꞌ o waqibꞌ kilómetros pa ri jaꞌ are xkil ri Jesús tajin kaqebꞌ rukꞌ ri jukubꞌ, kabꞌin puꞌwiꞌ ri jaꞌ bꞌenaq, xkixiꞌj kibꞌ.
20 Men Li te di yo: “Se Mwen menm. Pa pè.”
Ri Jesús xubꞌij chike: In waꞌ, man kixiꞌj ta iwibꞌ.
21 Konsa, yo te dakò pou resevwa L nan kannòt la. Epi imedyatman, kannòt la rive atè, kote yo t ap ale a.
Xaq jeriꞌ xkikꞌamawaꞌj ri Jesús pa ri jukubꞌ. Ri jukubꞌ xopan kꞌut chuchiꞌ ri jaꞌ ri e bꞌenaq wi.
22 Jou apre a foul la ki te lòtbò lamè a te wè ke pa t gen lòt ti kannòt sof ke youn, epi ke Jésus pa t antre nan kannòt la avèk disip Li yo, men ke yo te kite la pou kont yo.
Chukabꞌ qꞌij ri winaq ri xekanaj kanoq chꞌaqaꞌp che ri cho jawjeꞌ ri xkojiꞌk wi ri Jesús xkilo chi ri e tijoxelabꞌ xebꞌe chꞌaqaꞌp xaq pa kitukel. Xa jun jukubꞌ bꞌinibꞌal xopan chilaꞌ, ri Jesús man xeꞌ ta kꞌu chupam ri jukubꞌ xane xaq xwi ri utijoxelabꞌ.
23 Te gen lòt ti kannòt ki te sòti Tibériade toupre plas kote yo te manje pen an apre Senyè a te bay remèsiman an.
Xoꞌpan kꞌut nikꞌaj e jukubꞌ bꞌinibꞌal puꞌwiꞌ ri jaꞌ aꞌj pa Tiberíades, xenaqajin rukꞌ ri leꞌaj jawjeꞌ xkitij wi ri kaxlan wa ri winaq ri xbꞌan chꞌawem puꞌwiꞌ rumal ri Jesús.
24 Konsa, lè foul la te wè ke Jésus pa t la, ni disip Li yo, yo menm te antre nan ti kannòt yo, e te vini a Capernaüm pou chache Jésus.
Are xkil ri winaq chi ri Jesús xuqujeꞌ ri utijoxelabꞌ man e kꞌo ta chik chilaꞌ, xaꞌqꞌan bꞌik pa ri jukubꞌ bꞌinibꞌal, xebꞌe chutzukuxik ri Jesús pa ri tinimit Capernaúm.
25 E lè yo te twouve Li lòtbò lamè a, yo te di L: “Rabbi, kilè ou rive la a?”
Ri winaq are xkiriq chi ri Jesús chꞌaqaꞌp che ri cho, xkita che: Ajtij, ¿jampaꞌ xul la waral?
26 Jésus te reponn yo e te di: “Anverite, anverite Mwen di nou, nou pa chache M paske nou te wè sign yo, men paske nou te manje pen, epi te plen.
Ri Jesús xubꞌij chike: Qas tzij kinbꞌij chiꞌwe, ri ix man kinitzukuj taj rumal cher iwilom taq ri kꞌutbꞌal, kinitzukuj rumal cher xixnojik are xitij ri kaxlan wa.
27 “Pa travay pou manje k ap peri, men pou manje k ap dire jiska lavi etènèl, ke Fis a Lòm nan va bay nou. Pwiske sou Li, Papa a, Bondye menm, gen tan mete so Li.” (aiōnios )
Chixchakunoq man rumal taj ri iwa ri xaq kasach uwach xane chixchakunoq rumal ri kꞌaslemal ri maj ukꞌisik, ri kuya na ri uKꞌojol ri Achi chiꞌwech. Are waꞌ ri ukojom retal ri Dios Tataxel ubꞌim chi utz. (aiōnios )
28 E pou sa moun foul la te di Li: “Ki zèv nou kapab fè pou nou menm kapab fè zèv a Bondye?”
Ri winaq xkita che: ¿Jas rajawaxik kaqabꞌano rech kaqabꞌan ri chak ri karaj ri Dios?
29 Jésus te reponn e te di yo: “Sa se zèv a Bondye, ke nou ta kwè nan Sila ke Li voye a.”
Ri Jesús xubꞌij: Ri uchak ri Dios are we riꞌ: Chixkojon che ri jun ri xutaq loq.
30 Pou sa yo te di Li: “Kisa konsa ou fè kon sign, pou nou kapab wè epi kwè ou? Ki zèv ou fè?”
Ri winaq xkita che: ¿Jas kꞌutbꞌal kabꞌan la rech kaqilo xuqujeꞌ kujkojon che la?
31 “Papa zansèt nou yo te manje lamàn nan dezè a. Kon li ekri a: ‘Li te bay yo pen ki sòti nan syèl la pou yo manje.’”
Ri qatat qanan xkitij ri maná ri xya chike pa ri ulew ri katzꞌinowik, jetaq ri tzꞌibꞌatalik: Xya kaxlan wa rech chikaj chike.
32 Pou sa, Jésus te di yo: “Anverite, anverite, Mwen di nou, se pa Moïse ki te bay nou pen ki sòti nan syèl la, men se Papa M ki bay nou vrè pen ki sòti nan syèl la.
Ri Jesús xubꞌij chike: Qas tzij kinbꞌij chiꞌwe: Man are taj ri Moisés xyoꞌw ri kaxlan wa chiꞌwe. Ri kayoꞌw ri kaxlan wa rech chikajil are ri nuTat.
33 Paske pen Bondye a se sila ki desann, sòti nan syèl la, e bay lavi a lemonn lan.”
Ri kaxlan wa rech ri Dios are riꞌ ri kaqaj loq pa ri kaj, ri kuya kikꞌaslemal ri winaq ri e kꞌo choch ri uwachulew.
34 Pou sa yo te di L: “Senyè, toujou bay nou pen sa a”.
Ri winaq xkibꞌij: Ajawxel, ya la qe ri kaxlan wa riꞌ ronojel qꞌij.
35 Jésus te di yo: “Mwen menm se pen lavi a. Moun ki vini kote Mwen p ap grangou, e sila ki kwè nan Mwen, p ap janm swaf.
Ri Jesús xubꞌij chike: In riꞌ ri kaxlan wa rech kꞌaslemal. Ri kape wukꞌ man kunaꞌ ta chik wiꞌjal, xuqujeꞌ ri kakojon chwe man kachaqiꞌj ta chi wi uchiꞌ.
36 “Men Mwen di nou ke nou wè M, e malgre, nou pa kwè.
Nubꞌim chik chiꞌwe, pune iniwilom chik, man kixkojon taj chwe.
37 “Tout sa ke Papa a ban Mwen yo ap vin kote Mwen, e sila a ki vin kote Mwen, Mwen p ap janm jete yo deyò.
Konojel ri xuꞌya ri nuTat chwe kepe na wukꞌ, ri winaq ri kape wukꞌ man kinwetzelaj taj.
38 “Paske Mwen pa t desann kite syèl la pou fè pwòp volonte pa M, men volonte a Li menm ki te voye M nan.
Jeriꞌ rumal xinqaj loq pa ri kaj, man chubꞌanik taj ri kawaj in, xane chubꞌanik ri karaj ri xintaqow loq.
39 E sa se volonte a Li menm ki te voye M nan, ke nan tout sa ke Li bay Mwen yo, Mwen pa pèdi anyen, men fè li leve nan dènye jou a.
Ri urayibꞌal ukꞌuꞌx ri xintaqow loq are chi man kintzaq ta kan jun chike ri xuꞌya chwe, xane kinkꞌastajisaj na pa ri kꞌisbꞌal qꞌij.
40 Paske sa se volonte a Papa M, ke tout moun ki wè Fis la epi kwè nan Li kapab gen lavi etènèl. Epi Mwen menm va fè l leve nan dènye jou a.” (aiōnios )
Ri urayibꞌal ukꞌuꞌx ri nuTat are chi xapachin ri kukꞌamawaꞌj ri uKꞌojol xuqujeꞌ kakojon che, kuriq na jun alik kꞌaslemal, xuqujeꞌ in kinkꞌastajisaj na pa ri kꞌisbꞌal qꞌij. (aiōnios )
41 Pou sa, Jwif yo t ap mimire paske Li te di: “Mwen menm se pen ki desann soti nan syèl la.”
Ri winaq aꞌj Israel xkichapleꞌj ubꞌixik taq tzij che, jeriꞌ rumal xubꞌij: In riꞌ ri kaxlan wa ri xqaj loq pa ri kaj.
42 E yo t ap di: “Se pa Jésus sa a, fis a Joseph la? Èske nou pa konnen ni manman L, ni papa L? Kijan Li di nou koulye a: ‘Mwen sòti nan syèl la’?”
Xuqujeꞌ kakibꞌij chibꞌil taq kibꞌ: ¿La man are waꞌ ri ukꞌojol ri José? ¿La man qetaꞌm uj kiwach ri utat unan? ¿Jas che kꞌut kubꞌij chi xa xqaj loq pa ri kaj?
43 Jésus te reponn yo e te di yo: “Pa mimire pami nou menm.
Ri Jesús xubꞌij chike: Chixtanal chubꞌixik taq tzij.
44 Pèsòn pa kapab vini a Mwen menm sof ke Papa a ki te voye M nan atire li, epi Mwen menm va fè l leve nan dènye jou a.
Maj jun kakwinik kape wukꞌ we man are ri Tataxel kakꞌamow la wukꞌ. Ri in kꞌut kinkꞌastajisaj na uwach ri winaq riꞌ pa ri kꞌisbꞌal qꞌij.
45 “Li ekri nan pwofèt yo: ‘E yo tout va enstwi pa Bondye.’ Tout sa yo ki te tande epi enstwi pa Papa a, ap vini a Mwen.
Pa ri kiwuj ri e qꞌalajisal taq utzij ri Dios tzꞌibꞌatalik: Kabꞌix na chike konojel ri ucholajil. Qas tzij wi xapachin ri kutatabꞌej ri kubꞌij ri Tataxel xuqujeꞌ karetaꞌmaj ri kubꞌij kape na wukꞌ in.
46 “Pa gen moun ki konn wè Papa a, sof ke sèl Sila a ki sòti nan Bondye a. Li konn wè Papa a.
Maj jun ilowinaq ri Tataxel, xaq xwi ri petinaq che ri Dios ilowinaq uwach.
47 “Anverite, anverite, Mwen di nou, sila ki kwè gen lavi etènèl. (aiōnios )
Qas tzij kinbꞌij chiꞌwe, ri kakojonik kuriq na kꞌaslemal ri maj ukꞌisik. (aiōnios )
In riꞌ ri in kaxlan wa rech kꞌaslemal.
49 “Papa zansèt nou yo te manje lamàn nan dezè a, e yo te mouri.
Ri itat inan ojer xkitij ri maná pa ri leꞌaj jawjeꞌ e maj wi ja, pune jeriꞌ xekam wi.
50 “Sila a se pen ki sòti desann nan syèl la. Pou moun kab manje l epi pa mouri.
Are kꞌu waꞌ ri kaxlan wa ri xqaj loq pa ri kaj, xapachin ri kutij rech man kakam taj.
51 “Mwen menm se pen vivan ki desann sòti nan syèl la. Si nenpòt moun manje pen sa a, l ap viv jis pou jamen. E pen osi ke M ap bay pou lavi lemonn nan se chè Mwen.” (aiōn )
In riꞌ ri in kꞌaslik kaxlan wa ri xqaj loq pa ri kaj, ri kutij rech we kaxlan wa riꞌ, kakꞌasiꞌ na chibꞌe qꞌij saq. We kaxlan wa riꞌ are nutyoꞌjal ri kinjach na rech kekꞌasiꞌk ri winaq aꞌjuwachulew. (aiōn )
52 Pou sa Jwif yo te kòmanse diskite youn avèk lòt e te di: “Kijan moun sa kapab bay nou chè Li pou manje?”
Ri winaq aꞌj Israel xeqꞌaqꞌarik xkichapleꞌj utatabꞌeloꞌxik chibꞌil taq kibꞌ: ¿Jas kubꞌan we achi riꞌ chuyaꞌik ri utyoꞌjal chaqe?
53 Pou sa, Jésus te di yo: “Anverite, anverite Mwen di nou, anmwenske nou manje chè Fis a Lòm nan, epi bwè san Li, nou pa gen lavi nan nou menm.
Ri Jesús xubꞌij chike: Qas tzij kinbꞌij chiꞌwe, we man kitij ri utyoꞌjal ri uKꞌojol ri Achi xuqujeꞌ man kiqumuj taj ri ukikꞌel, man kꞌo taj ikꞌaslemal.
54 “Moun ki manje chè M, epi bwè san Mwen, genyen lavi etènèl, epi M ap fè l leve nan dènye jou a. (aiōnios )
Jachin ri kutij ri nutyoꞌjal xuqujeꞌ kuqumuj ri nukikꞌel kꞌo ukꞌaslemal ri maj ukꞌisik. Kinkꞌastajisaj kꞌu na pa ri kꞌisbꞌal qꞌij. (aiōnios )
55 Paske chè M se vrè manje a, e san Mwen se vrè bwason an.
Jeriꞌ rumal ri nutyoꞌjal qas tijowik wi rij, xuqujeꞌ ri nukikꞌel qas utz wi kaqumuxik.
56 “Moun ki manje chè M epi bwè san Mwen, rete avè M, epi Mwen menm avèk li.
Jachin ri kutij ri nutyoꞌjal xuqujeꞌ kuqumuj ri nukikꞌel kakꞌojiꞌ na pa in xuqujeꞌ in kinkꞌojiꞌ na pa areꞌ.
57 Kon Papa vivan an te voye M nan, e Mwen viv akoz Papa a, konsa, moun ki manje M, li menm osi va viv akoz Mwen.
Jetaq ri xubꞌan ri Tataxel ri kꞌaslik, xinutaq loq. In in kꞌaslik rumal Areꞌ, je xuqujeꞌ ri kinutijo, kakꞌasiꞌ xa rumal we in.
58 “Sa se pen ki desann sòti nan syèl la. Se pa kon papa zansèt yo te manje a, e te mouri. Sila a ki manje pen sila a va viv jis pou janmen.” (aiōn )
Are waꞌ ri kaxlan wa ri xqaj loq pa ri kaj. Ri itat inan ojer xkitij ri maná, xekam kꞌut, are kꞌu ri kutij rech we kaxlan wa riꞌ kakꞌasiꞌ ronojel qꞌij. (aiōn )
59 Bagay sa yo Li te di nan Sinagòg la pandan Li t ap ansegne nan Capernaüm nan.
Ronojel we jastaq riꞌ xubꞌij ri Jesús are kꞌo pa ri Sinagoga, pa ri tinimit Capernaúm.
60 Konsa, anpil nan disip Li yo lè yo te tande sa te di: “Pawòl sa a tèlman difisil. Ki moun ki ka tande sa?”
E kꞌi chike ri utijoxelabꞌ are xkita ri xubꞌij Jesús xkibꞌij: Sibꞌalaj kꞌax we kꞌutuꞌn riꞌ. ¿La kꞌo ta kꞌu jun riꞌ kakwin chukꞌamawaꞌxik?
61 Men Jésus, byen konprann ke yo t ap plenyen konsa, te di yo: “Èske sa fè nou kilbite tonbe?
Ri Jesús retaꞌm chi ri utijoxelabꞌ tajin kakitzijoj rij ri xubꞌij chike, rumal riꞌ xubꞌij chik junmul chike: ¿La topibꞌal aqanaj waꞌ we riꞌ chiꞌwe ix?
62 Kisa li ta ye konsa si nou ta wè Fis a Lòm nan k ap monte kote Li te ye oparavan an?
¿Jas ta kꞌu kibꞌan ri we kiwil ri uKꞌojol ri Achi kapaqiꞌ chik junmul jawjeꞌ ri kꞌo wi nabꞌe?
63 “Se Lespri a ki bay lavi. Chè a pa gen okenn benefis. Pawòl ke Mwen te pale a nou yo se Lespri, epi se lavi.
Ri Uxlabꞌixel kuya kꞌaslemal, ri tyoꞌjal man kꞌo taj kutayij. Ri tzij ri nubꞌim chiꞌwe are Uxlabꞌal xuqujeꞌ Kꞌaslemal.
64 “Men gen nan nou ki pa kwè.” Pwiske Jésus te konnen depi nan kòmansman kilès nan yo ki pa t kwè, epi kilès li te ye ki t ap trayi li a.
Pune jeriꞌ nubꞌim chiꞌwe, e kꞌi chiꞌwe man kekojon taj. Jeriꞌ xubꞌij ri Jesús rumal e retaꞌm ri winaq ri xekojon che ri xubꞌij xuqujeꞌ ri man xekojon taj xuqujeꞌ retaꞌm uwach ri achi ri kajachow na. Rumal riꞌ xubꞌij:
65 E Li t ap di: “Pou rezon sa a Mwen te di nou ke pèsòn pa kapab vin kote Mwen, sof ke se Papa a ki pèmèt sa.”
Rumal la xinbꞌij chiꞌwe chi maj jun kakwinik kape wukꞌ, we man are ri Tataxel kayoꞌw bꞌe che.
66 Akoz sa a, anpil nan disip Li yo te retire kò yo, e pa t ap mache avèk Li ankò.
Tzi che ri qꞌij riꞌ, e kꞌi chike ri utijoxelabꞌ xkijelechꞌuj kan kibꞌe, man xkaj ta chik xekꞌojiꞌ rukꞌ.
67 Pou sa, Jésus te di a douz yo: “Epi nou menm pa vle ale tou?”
Ri Jesús kꞌut xuta chike ri e kabꞌlajuj utijoxelabꞌ: ¿Teꞌq kiwaj xuqujeꞌ ix kixeꞌ kanoq?
68 Simon Pierre te reponn Li: “Senyè, a kibo nou ta ale? Ou gen pawòl lavi etènèl yo. (aiōnios )
Ri Simón Pedro xubꞌij: Ajawxel, ¿Jachin chi rukꞌ kujeꞌ wi? Xaq xwi ukꞌ la kꞌo wi tzij rech kꞌaslemal ri maj ukꞌisik. (aiōnios )
69 Nou te kwè, epi te vin konnen ke Ou se Li Menm ki Kris la, Fis a Bondye vivan an.”
Ri uj qakojom xuqujeꞌ qetaꞌm chi lal lal ri Tyoxalaj uKꞌojol ri Dios.
70 Jésus te reponn yo: “Èske se pa Mwen menm ki te chwazi nou, douz la, epi youn nan nou se yon dyab?”
Ri Jesús xubꞌij chike: ¿La man ix kabꞌlajuj xixinchaꞌo? Pune jeriꞌ jun chiꞌwe jun itzel.
71 Konsa Li t ap refere a Judas Iscariot, fis a Simon an, paske li menm, youn nan douz yo, t ap vin trayi Li.
Are xutzijoj rij ri Judas, ukꞌojol ri Simón Iscariote, are riꞌ kajachow na.