Pwovèb 21
1 Seyè a dirije lespri yon wa, menm jan li dirije yon kouran dlo nan kannal. Li mennen l' kote li vle.
Kraljevo srce je v Gospodovi roki, kakor vodne reke, obrača ga kamor hoče.
2 Lèzòm mete nan lide yo tou sa y'ap fè dwat. Men, pa bliye, se Seyè a k'ap jije sa ki nan kè yo.
Vsaka človekova pot je pravilna v njegovih lastnih očeh, toda Gospod preudarja srca.
3 Fè sa ki dwat. Pa nan patipri. Sa fè Seyè a plezi pi plis pase bèt ou ta touye pou li.
Izvajati pravičnost in sodbo je Gospodu bolj sprejemljivo kakor klavna daritev.
4 Fè awogans, gonfle lestonmak yo sou moun, se sa ase mechan yo ap chache fè. Tou sa se peche.
Vzvišen pogled in ponosno srce in oranje zlobnih je greh.
5 Lè ou pran san ou pou ou travay, tou sa w'ap fè ap ba ou benefis. Men, lè ou twò prese, ou p'ap janm gen anyen.
Misli marljivega se nagibajo samo k obilju, toda od vsakega, ki je nagel, samo za pomanjkanje.
6 Moun k'ap mache bay manti pou fè lajan ap kouri dèyè van. Se lanmò y'ap chache.
Pridobivanje zakladov z lažnivim jezikom je ničevost, premetavana sem ter tja, od tistih, ki iščejo smrt.
7 Move zak mechan yo ap fè a ap fini ak yo, paske yo derefize fè sa ki dwat devan Bondye.
Ropanje zlobnih jih bo uničilo, ker so odklonili izvrševati sodbo.
8 Moun k'ap fè sa ki mal ap mache sou chemen plen detou. Men, inonsan yo fè sa ki dwat.
Človekova pot je kljubovalna in nenavadna, toda glede čistega, njegovo delo je pravilno.
9 Pito ou rete pou kont ou nan yon kwen galata pase pou ou rete nan kay ak yon fanm ki toujou ap chache kont.
Bolje je prebivati v kotu hišne strehe kakor s prepirljivo žensko v prostrani hiši.
10 Mechan toujou anvi fè sa ki mal. Yo pa gen pitye pou pesonn.
Duša zlobnega želi zlo; njegov sosed v njegovih očeh ne najde naklonjenosti.
11 Lè yo pini yon moun ki renmen pase lòt nan betiz, se yon leson pou moun ki pa gen lespri. Men, moun ki gen bon konprann, lè yo pale avè l', li vin gen plis konesans.
Kadar je posmehljivec kaznovan, preprosti postane moder in kadar je moder poučen, prejema znanje.
12 Bondye pa nan patipri, li konnen sa k'ap pase anndan kay mechan yo. Li fè malè tonbe sou yo.
Pravičen človek modro preudarja hišo zlobnega, toda Bog ruši zlobne zaradi njihove zlobnosti.
13 Si ou fèmen zòrèy ou pou ou pa tande pòv k'ap mande ou lacharite, konsa tou pesonn p'ap tande ou lè w'a mande sekou.
Kdorkoli maši svoja ušesa ob joku ubogega, bo tudi sam jokal, toda ne bo uslišan.
14 Lè yon moun fache sou ou, si ou ba li yon kado an kachèt, w'a fè l' vin frèt. Wi, yon kado glise nan pòch li ap kase fe l'.
Darilo na skrivnem pomirja jezo, nagrada v naročje pa močan bes.
15 Lè yo rann jistis san patipri, moun ki mache dwat yo gen kè kontan. Men, mechan yo gen kè kase.
Pravičnim je veselje izvrševati sodbo, toda uničenje bo za delavce krivičnosti.
16 Lè yon moun pèdi chemen l' pou l' aji tankou moun fou, se lanmò k'ap fè li siyon.
Človek, ki tava izven poti razumevanja, bo ostal v skupnosti mrtvih.
17 Lè ou renmen plezi, w'ap toujou pòv. Lè ou renmen bon bweson ak bon manje, ou p'ap janm gen lajan.
Kdor ljubi užitek, bo revež, kdor ljubi vino in olje, ne bo bogat.
18 Lè pou malè ta tonbe sou moun ki mache dwat yo, se sou mechan yo li tonbe.
Zlobni bo odkupnina za pravičnega in prestopnik za poštenega.
19 Pito ou viv pou kont ou nan yon dezè pase pou ou viv nan kay ak yon fanm ki tout tan ap chache kont, ki tout tan ap plenyen.
Bolje je prebivati v divjini kakor s prepirljivo in jezno žensko.
20 Moun ki gen konprann ap gen gwo richès ak kantite bon manje lakay yo. Men, moun sòt gaspiye tout lajan yo.
Je zaželen zaklad in olje v prebivališču modrega, toda nespameten človek ga zapravlja.
21 Lè yon moun pa fè lenjistis, lè li gen bon kè, l'ap viv lontan. Tout zafè l' ap mache byen, y'ap respekte l'.
Kdor si prizadeva za pravičnostjo in usmiljenjem, najde življenje, pravičnost in čast.
22 Yon nonm lespri ka pran yon lavil kote ki gen anpil grannèg. L'ap kraze fòs ki t'ap fè yo pa pè anyen an.
Moder človek zmanjšuje mesto mogočnega in podira moč zaupanja iz tega.
23 Veye bouch ou ak lang ou, ou p'ap nan pwoblèm.
Kdorkoli zadržuje svoja usta in svoj jezik, svojo dušo zadržuje pred težavami.
24 Moun k'ap pase Bondye nan betiz, se moun ki radi, se moun ki awogan. Yo pa gen konsiderasyon pou pesonn.
Ponosen in ošaben posmehljivec je njegovo ime, kdor ravna v ponosnem besu.
25 Parese pa anvi leve ni lou ni lejè. Se sa k'ap touye l' la tou.
Želja lenega, ga ubija, kajti njegove roke odklanjajo delati.
26 Tout lajounen l'ap kalkile sou sa l' ta renmen genyen. Men, moun ki mache dwat yo gen pou bay, y'ap bay san gad dèyè.
On lakomno hlepi čez ves dan, toda pravični daje in ne skopari.
27 Seyè a pa ka sipòte lè mechan yo ap ofri bèt pou touye pou li. Sa pi mal toujou lè yo ofri bèt pou touye ba li avèk lide mechanste dèyè tèt yo.
Klavna daritev zlobnega je ogabnost, koliko bolj, ko to prinaša z zlobnim umom?
28 Temwen k'ap bay manti gen pou l' mouri. Men, yo p'ap koupe pawòl nan bouch moun ki peze sa l'ap di.
Kriva priča bo propadla, toda človek, ki posluša, nenehno govori.
29 Mechan toujou pran pòz radi l'. Men, moun ki mache dwat la konnen sa l'ap fè.
Zloben človek otrdi svoj obraz, toda kar se tiče poštenega, on uravnava svojo pot.
30 Devan Seyè a pa gen ni moun konnen, ni moun lespri, ni moun ki gen bon konprann.
Ne obstaja niti modrost niti razumevanje niti namera zoper Gospoda.
31 Moun pare chwal pou y' al fè lagè, men se Seyè a k'ap deside kilès k'ap genyen batay la.
Konj je pripravljen za dan bitke, toda rešitev je od Gospoda.
